Evropska unija će u okviru 21. paketa sankcija uvesti mjere protiv još 250 pojedinaca i entiteta povezanih s Rusijom, saopštila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas uoči sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica u Briselu.
Ona je kazala da je glavna meta novih sankcija finansijska okosnica ruskih vojnih kapaciteta.
“Ovo je naša najveća runda pojedinačnih sankcija od ruske invazije 2022. godine, a uključuje i najveći paket sajber sankcija EU do sada”, poručila je Kalas na mreži X.
Evropska unija je istovremeno uvela sankcije oficirima ruske vojne obavještajne službe, hakerima i privatnim kompanijama zbog višegodišnje kampanje sajber špijunaže.
Na listu sankcija dodato je devet osoba i četiri entiteta optužena za povezanost s onlajn špijunskom mrežom koju EU smatra odgovornom za sabotažu kritične infrastrukture, uključujući toplane i elektrane, od 2010. godine.
Mjere su usmjerene i na 16. centar ruske Federalne službe bezbjednosti (FSB), za koji EU navodi da kontroliše različite grupe za sajber prijetnje i sprovodi sve ozbiljnije zlonamjerne sajber aktivnosti.
Evropski savjet saopštio je da su te aktivnosti doprinijele ruskim naporima da destabilizuje Evropsku uniju, njene države članice i međunarodne partnere, dok su sajber napadi zabilježeni u najmanje devet zemalja.
Imena sankcionisanih pojedinaca i entiteta za sada nijesu objavljena.
Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro najavio je da će Francuska narednih dana pozvati ruskog ambasadora kako bi zatražila objašnjenje zbog sajber aktivnosti.
“Cilj tih aktivnosti je prikupljanje informacija ili sabotiranje rada”, rekao je Baro, navodeći kao primjer sabotažu željezničke infrastrukture u Poljskoj.
Posljednjih mjeseci više evropskih država, među kojima su Poljska, Norveška, Danska, Letonija i Švedska, optužilo je Rusiju za sajber napade na kritičnu infrastrukturu i pokušaje destabilizacije putem propagande i miješanja u izborne procese.
Ukrajina će u Francuskoj predstaviti partnerima svoj antibalistički program, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, navodeći da bi razgovori u Parizu mogli da otvore nove mogućnosti za jačanje ukrajinske odbrane.
On je naveo da će prioritet sastanaka biti protivraketna i antibalistička odbrana.
“Predstavićemo partnerima naš antibalistički program i prvi put ćemo održati sastanak na nivou lidera, savjetnika za nacionalnu bezbjednost i odbrambenih kompanija zemalja koje mogu konkretnim stvarima doprinijeti izgradnji novog antibalističkog sistema”, napisao je Zelenski na Telegramu.
Ukrajinski predsjednik je dodao da će se sastati sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i učestvovati na sastanku “Koalicije voljnih”.
“Radićemo na tome da ovom formatu damo novu energiju”, naveo je Zelenski.U noći 13. jula, jedinice ukrajinskih odbrambenih snaga pogodile su rusku radarsku stanicu Nebo-U i raketni sistem zemlja-vazduh S-400 na Krimu.
Kako prenosi Ukrinform, Generalštab Oružanih snaga Ukrajine objavio je ovu informaciju na Facebooku.
Navodi se da su napadi dio napora da se smanji vojni i ekonomski potencijal Rusije.
Prema Ukrainformu, napadnuti su još neki važni ciljevi. U vodama Azovskog mora pogođeno je sedam tankera, pet brodova za suvi teret, dva tegljača i jedan trajekt.
“Tankeri se koriste za transport ruske nafte i naftnih derivata uz zaobilaženje međunarodnih sankcija, dok trajekti podržavaju vojnu logistiku i transport tereta za Oružane snage Rusije. Brodovi za suvi teret i tegljači olakšavaju transport vojnog tereta, opreme i zaliha, kao i funkcionisanje ruske pomorske logistike”, navode.
Ukrajina je u noći između 12. i 13. jula izvela napad na skladište nafte u južnoj ruskoj pokrajini Stavropoljski kraj, dok su se u Moskovskoj oblasti čule eksplozije usljed dejstva protivvazdušne odbrane, prenijeli su kanali koji prate ratna dešavanja.
Skladište nafte kompanije Lukoil-Jugnjefteprodukt zahvatio je požar nakon što je bilo meta napada, objavio je Telegram kanal Exilenova Plus.
U međuvremenu, nezavisni ruski medij Astra prenio je, pozivajući se na navode lokalnog stanovništva, da su se napadi dogodili u obližnjem selu Vjazniki.
