Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je da prijetnje iz Rusije neće nestati čak ni nakon završetka rata u Ukrajini, ali je i upozorila na to da Evropa mora dugoročno da se priprema za takve izazove.
On je istakla da je osnivanje specijalnog tribunala za zločin agresije ključno kako bi odgovornost snosili ne samo počinioci ratnih zločina već i političko i vojno rukovodstvo države koja je napadač, prenio je Ukrinform.
Govoreći o sankcijama protiv Rusije, Kalas je navela da EU razmatra dodatne mjere, uključujući potpunu zabranu pomorskih usluga za takozvanu rusku "flotu iz sjenke"
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da će sjutra, 1. aprila biti održani razgovori između Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država o mogućem završetku rata, uz učešće više visokih zvaničnika, dok su u fokusu pregovora pitanje teritorija i potencijalni kompromisi između Kijeva i Moskve.
„Priključiću se, oni su me takođe zamolili. O tome sam sinoć razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom. Dogovorili smo se da on, ja, (specijalni izaslanik Stiv) Vitkof, (specijalni izaslanik Džerad) Kušner, (američki senator) Lindsi Grejem i još neki, budemo prisutni. Razgovaraćemo o tome gdje se nalazimo i koliko smo blizu trilateralnim dogovorima, makar trilateralnom sastanku. Dakle, sjutra ćemo imati odgovarajuće kontakte“, rekao je Zelenski tokom obraćanja medijima povodom četvrte godišnjice oslobođenja Buče, prenosi Unian.
Zelenski je dodao da je u pregovorima najaktuelnije pitanje teritorija, prenosi Tanjug.
Prema njegovim riječima, ukrajinski kompromis je spremnost da se rat zaustavi na liniji fronta, dok Rusija i dalje zahtijeva izlazak Ukrajine sa teritorije Donjecke oblasti.
Kremlj je "hladno" reagovao na prijedlog Ukrajine da se uspostavi "energetsko primirje” tokom uskršnjih praznika, poručivši da nije vidio detaljan prijedlog primirja, kao i da se umjesto toga zalaže za sveobuhvatni mirovni sporazum.
Ukrajinski predsjendik Vladimir Zelenski je ranije rekao da su ukrajinski saveznici “signalizovali” Kijevu mogućnost smanjenja napada dugog dometa na ruski naftni sektor zbog rasta globalnih cijena energije, a ukrajinski predsjednik je potom u ponedjeljak poručio da je Ukrajina spremna na to ako Rusija prestane napadati ukrajinski energetski sistem.
Kaja Kalas, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku, stigla je u Kijev zajedno s ministrima EU kako bi odala počast žrtvama ruske okupacije u Buči.
Prema Ukrinformu, ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha objavio je ovo na društvenoj mreži X.
Izjavio je da je evropska delegacija koju predvodi Kalas stigla u glavni grad Ukrajine uoči godišnjice tragedije u Buči, koja se dogodila na početku ruske agresije.
„Tako snažno evropsko prisustvo na današnji dan pokazuje da je pravda za ovaj i druge ruske zločine neizbježna. Sveobuhvatna odgovornost za ruske zločine je ključna za vraćanje pravde u Evropi. I danas ćemo unaprijediti napore za odgovornost“, naglasio je ministar vanjskih poslova.
Napomenuo je da se ovih dana obilježavaju i četiri godine otkako je Ukrajina počela oslobađati Kijevsku oblast i druge teritorije koje je Rusija okupirala 2022. godine. Sibiha je naglasio da ovo služi kao podsjetnik na herojstvo ukrajinskih branilaca.
„Ukrajina zna kako pobijediti. Ova posjeta je znak istinske hrabrosti i solidarnosti s Ukrajinom. Zahvalan sam visokoj predstavnici Kaji Kalas i svim evropskim kolegama koji su danas došli u Ukrajinu“, dodao je Sibiha.
Kako je izvijestio Ukrinform, Kalas smatra da okončanje rata u Ukrajini zahtijeva ustupke Rusije i zajednički pritisak na Rusku Federaciju od strane SAD-a i Evrope.
U napadu ukrajinskih dronova u Lenjingradskoj oblasti Rusije oštećena je luka Ust-Luga i objekti u selu Molodcovo, a u udaru su povrijeđene tri osobe, od kojih su dvoje djeca, saopštio je regionalni guverner Aleksandar Drozdenko.
On je dodao da je ruska PVO oborila 38 bespilotnih letjelica iznad Lenjingradske oblasti tokom napada, prenosi Interfaks.
Drozdenko je naveo da su povrijeđeni u napadu hospitalizovani, a da je luka Ust-Luga oštećena.
Ukrajina je identifikovala 27.407 stranih državljana koji se bore za Rusiju u ratu protiv protiv te zemlje, zaključno sa 30. martom.
To je, u odnosu na novembar, više od 18.000, a Moskva ih je regrutovala iz najmanje 135 zemalja, prema podacima Koordinacionog štaba za tretman ratnih zarobljenika.
Štab je saopštio da mreža regrutovanja obuhvata i arapski svijet, navodeći zemlje širom Sjeverne Afrike i Bliskog istoka.
„Egipat, Jemen, Somalija, Irak, Alžir, Sirija, Maroko, Jordan — ovo je daleko od kompletne liste arapskih zemalja čije građane Ruska Federacija regrutuje za rat protiv Ukrajine“, navodi se u saopštenju štaba.
