Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski objavio je kako obavještajne službe raspolažu podacima da Rusija priprema novi masovni napad na Ukrajinu. Upozorio je da bi se napad mogao dogoditi između američkog Dana nezavisnosti i nadolazećeg NATO Samita u Ankari, piše Ukrajinska Pravda.
"Ponovno imamo obavještajne podatke da Rusi pripremaju novi masovni udar. To je u Putinovom duhu - odmah nakon američkog Dana nezavisnosti i prije NATO Samita u Ankari. Rusija želi nanijeti još zla i ubijati ljude. Molim vas, čuvajte se i obratite pozornost na uzbune za vazdušnu opasnost", poručio je Zelenski putem društvenih mreža.
Zelenski se ujedno obratio i međunarodnim partnerima Ukrajine, pozvavši ih da ne odgađaju isporuku projektila za protivvazdušnu odbranu.
"Svako kašnjenje s projektilima za našu protivvazdušnu odbranu, s projektilima za Patriote, stoji ljudskih života i potiče Rusiju da nastavi borbu", istakao je Zelenski.
Naveo je kako svijet ima potrebnu količinu i kvalitetnu protivvazdušnu odbranu, te da su za zaštitu života u Ukrajini potrebne odluke partnera.
"Prije svega, to je, naravno, odluka Amerike, odluka jakih u Evropi i svijetu", rekao je, pozivajući na djelovanje.
Naglasio je kako "projektili Patriot sada nisu potrebni u skladištima, već na baterijama Patriota, u Ukrajini".
Predsjednik Ukrajine, Vladimir Zelenski, razgovarao je sa švedskim premijerom Ulfom Kristersonom o jačanju protivvazdušne odbrane i mjerama protiv ruskih balističkih raketa, saopštio je on na Telegramu.
Zelenski je zahvalio Kristersonu na podršci i jasnom stavu prema ruskom ratu protiv Ukrajine.
"Ključno pitanje je, naravno, protivvazdušna odbrana. Vidimo da se Rusi oslanjaju na udare balističkim raketama, kombinovane napade i dronove Šahed. Odbrana od toga je ključna da Rusija ne odugovlači rat", naveo je Zelenski, dodajući da je sa švedskim premijerom razgovarao o konkretnim koracima za jačanje odbrane.
Obje strane aktivno rade na tome da neophodna infrastruktura, obuka i operativno raspoređivanje švedskih borbenih aviona Gripen budu spremni na vrijeme.
"Ovo je istorijsko jačanje naše borbene avijacije i velika ekonomska saradnja Ukrajine i Švedske u bezbjednosnom sektoru. Biće efikasno. Radimo i u okviru Dogovora o dronovima između Ukrajine i Švedske", istakao je Zelenski.
Ministar odbrane Ukrajine Mihailo Fedorov i njegov švedski kolega Pol Jonson takođe su razgovarali o sledećim koracima u realizaciji isporuke modernih švedskih aviona Gripen za jačanje odbrane ukrajinskog vazdušnog prostora.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da bi vlasti u Poljskoj trebalo da razmisle o tome što se na njihovoj teritoriji nalaze preduzeća koja proizvode bespilotne letjelice koje se, prema tvrdnjama Moskve, koriste u napadima na Rusiju i njene oružane snage.
“Imaju razloga da razmisle. Na teritoriji Poljske nalazi se veliki broj preduzeća koja proizvode dronove koji potom lete ka našoj zemlji i napadaju naše vojnike. Naravno, u tome nema ničeg dobrog”, rekao je Peskov za televiziju Vijesti, prenose RIA Novosti.
Podsjetio je da je rusko Ministarstvo odbrane ranije objavilo spisak takvih preduzeća i njihove geografske lokacije u više evropskih zemalja.
“Ne bih želio da se pretvaram u, znate, proroka apokalipse, ali činjenica da se to dešava na teritoriji Poljske predstavlja samo konstataciju”, kazao je Peskov.
Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je u subotu telefonom sa svojim američkim kolegom Donaldom Trampom povodom 250. godišnjice nezavisnosti SAD-a, saopštio je Kremlj, navodeći da su dvojica čelnika razgovarala o situaciji u Ukrajini uoči samita NATO-a u Ankari.
"Predsjednici su se prirodno dotaknuli pitanja rješenja sukoba u Ukrajini, uzimajući posebno u obzir predstojeće učestvovanje Donalda Trampa na samitu NATO-a u Turskoj, 7. i 8. jula", izjavio je diplomatski savjetnik Kremlja Jurij Ušakov, a prenijela novinska agencija Ria Novosti.
"Američki je predsjednik još jednom potvrdio svoju spremnost da radi na brzom okončanju borbi i pronalaženju rješenja za prevladavanje krize", rekao je Ušakov. Dodao je da Rusija teži "političko-diplomatskom rješenju sukoba".
Ušakov je kazao da su se Trump i Putin u sat i 25 minuta dugom razgovoru dotaknuli i drugih međunarodnih tema, poput situacije oko Irana i na Bliskom istoku.
Ranije u subotu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takođe je objavio da je telefonski razgovarao s Donaldom Trampom.
"Predsjednik Tramp i ja razgovarali smo o trenutnoj situaciji na prvoj liniji fronta i o našim diplomatskim naporima. Postoji stvarna perspektiva za okončanje ovog rata, a odlučnost Amerike je presudna", naveo je Zelenski na društvenim mrežama.
"Dogovorili smo se da ćemo ove razgovore nastaviti na samitu NATO-a u Ankari", dodao je on.
Šefovi država i izaslanstva iz 32 zemlje, uključujući Donalda Trampa, očekuju se u Ankari od utorka.
Ukrajina je tokom noći 5. jula, prema navodima medija, pogodila nekoliko trafostanica na Krimu, zbog čega je na ovom poluostrvu došlo do nestanka električne energije, prenijeli su kanali na društvenim mrežama.
Trafostanice Bahčisaraj i Zimjne bile su mete ukrajinskog noćnog napada, objavio je Telegram kanal Exilenova Plus.
Ranije tokom noći prijavljen je nestanak struje širom Krima kao posljedica napada na energetsku infrastrukturu, navodi proukrajinski kanal Crimean Wind.
Ukrajina redovno izvodi napade na vojnu infrastrukturu duboko unutar Rusije i na okupiranim teritorijama s ciljem da umanji sposobnost Moskve da nastavi vođenje rata.
Služba bezbjednosti Ukrajine (SBU) saopštila je 3. jula da je tokom noći pogodila dvije ruske vojne vazduhoplovne baze na okupiranom Krimu, pri čemu je oštećeno ili uništeno najmanje sedam vojnih aviona. To je bio drugi prijavljeni napad na bazu Saki u roku od sedam dana.
Prema navodima SBU-a, ukrajinski dronovi pogodili su sedam hangara u bazi Saki, gdje Rusija drži lovačke i bombarderske avione tipova Su-30SM, Su-30 i Su-24. Agencija je saopštila da je u napadu uništeno ili oštećeno najmanje sedam aviona.
Tokom 48-časovne operacije od 1. do 2. jula, Ukrajinske snage za bespilotne sisteme (USF) pogodile su 12 trafostanica i jednu gasnu distributivnu stanicu na teritorijama pod ruskom okupacijom, saopštio je 2. jula komandant USF-a Robert „Madjar“ Brovdi.
Kijev smatra da su energetski objekti legitimni vojni ciljevi jer, prema ukrajinskom stavu, omogućavaju Rusiji da nastavi rat protiv Ukrajine.
