talijanski naučnici puštaju hiljade malih hobotnica u Jadransko more u pokušaju da suzbiju invazivnu vrstu plavog raka koja uništava lokalni uzgoj školjki. Tim sa Univerziteta u Bolonji vjeruje da obična hobotnica može pomoći u kontroli populacije rakova, piše Fiz.org.
Plavi rak potiče s atlantske obale Sjeverne Amerike, a u Sredozemlje je stigao prije više decenija, najvjerovatnije balastnim vodama teretnih brodova.
Njegova populacija se posljednjih godina naglo povećala, što italijanska vlada i ribarske udruge povezuju sa zagrijavanjem mora i klimatskim promjenama.
"Hobotnicu smo odabrali jer je ona prirodni i veoma efikasan predator rakova“, pojasnio je za AFP istraživač Antonio Kazalini.
Svojim oštrim kliještima plavičaste boje, kojima vješto otvaraju školjke, plavi rakovi uzrokuju ogromne probleme na sjeveroistoku Italije, jednoj od vodećih evropskih regija za uzgoj vongola.
Vlasti regije Emilija-Romanja lani su objavile da je od 2022. šteta dostigla gotovo 17 miliona eura. Prema procjenama poljoprivredno-ribarske udruge Koldireti, ukupna šteta za cijelu Italiju iznosi oko 200 miliona eura, a znatno je pogođena i sjeverna italijanska regija Veneto.
"Jede apsolutno sve, uključujući i mlade školjke na morskom dnu. U lagunama oko delte rijeke Po napravio je pravi pokolj“, kaže Davide Sanuli, 64-godišnji ribar i uzgajivač dagnji koji učestvuje u projektu puštanja malih hobotnica.
Plavi rakovi su odlični plivači, mogu narasti do jednog kilograma i gotovo da nemaju prirodnih neprijatelja.
Projekt „Okto-Blu“, koji finansira regija Emilija-Romanja, pokrenut je prošle godine s ciljem povećanja broja hobotnica koje bi se suprotstavile rakovima. Naučni tim u laboratoriji u lučkom gradu Čezenačiku uzgaja mlade hobotnice u posebnim spremnicima. Kada dostignu odgovarajuću veličinu, hiljade jedinki se u velikim plastičnim vrećama prevoze na more i puštaju u blizini podvodnih grebena, gdje su postavljena umjetna skloništa od cementa i gline koja im treba da pomognu u preživljavanju.
Od juna je pušteno oko 80.000 mladih hobotnica, a do kraja avgusta planira se pustiti još toliko. Istraživači se nadaju da će se barem dio njih uspješno razviti.
"Cilj je stvoriti manju priobalnu zajednicu koja se može efikasnije boriti protiv širenja plavog raka“, izjavio je tehničar za akvakulturu Antonio Kazalini.
Projekt ima i značajna ograničenja. Obična hobotnica ne živi u plitkim, pjeskovitim i toplijim vodama laguna, gdje plavi rak nanosi najveću štetu, pa bi njen uticaj tamo mogao biti zanemarljiv. Istraživači su svjesni tog problema. Drugi stručnjaci smatraju da bi brancin mogao biti efikasniji predator, a tim sa Univerziteta u Bolonji paralelno proučava i jegulje, koje se hrane jajima rakova, kao moguću dopunu projektu.
