Savršen niz slika, majstorski spojenih jezikom filma, oživljava nam glavnog junaka, dječaka Pua, rođenog u nedjelju, što mu, prema vjerovanjima, daje specijalni dar naglašene osjetljivosti i vidovitosti. Njegovo djetinjstvo čine teror starijeg brata, slušanje priča o duhovima, seksualne fantazije, ali i prisustvovanja bolnim svađama roditelja, kao i susreti sa smrću. Nekoliko sekvenci "povrataka u budućnost", pedeset godina nakon radnje romana, pomaže čitaocu da sklopi i poveže sve slike, bivajući nijemim svjedokom posjeta Ingmara Bergmana ocu na samrti.
Konflikti i sukobi, ali i ljubav i humor, uz lirske opise prirode čine ovaj nesvakidašnji roman u kojem, iako skrivene ispod površine, dominiraju sjeta i gorčina, ne ometajući pri tom uživanje i zadovoljstvo čitanja.
Iako je riječ o drugom dijelu svojevrsne autobiografske trilogije – nastavku "Najboljih namjera" - ovaj roman poznatog švedskog reditelja i scenariste sa lakoćom se može čitati nezavisno. Vremenski pozicioniran u deceniju poslije događanja opisanih u "Najboljim namjerama", djelu u kojem se autor bavio prvenstveno odnosom među njegovim roditeljima na početku veze, ovaj nastavak je potresan i zavodljiv roman o odnosu oca i sina, i načinu života velike porodice Bergman za vrijeme boravka u ljetnjikovcu, u drugoj deceniji dvadesetog vijeka.
Po romanu "Rođeni u nedjelju" 1992. godine snimljen je istoimeni film, u režiji Danijela Bergmana, sina Ingmara Bergmana, koji je potpisnik scenarija.
