Svijet

Hormuški moreuz na ivici dok sukob na Bliskom istoku remeti globalnu plovidbu

Najvjerovatniji scenario podrazumijeva nastavak višetalasanih operacija i odmazdi, uz produžene poremećaje plovidbe i rast troškova osiguranja

Hormuški moreuz na ivici dok sukob na Bliskom istoku remeti globalnu plovidbu Foto: Shutterstock
Portal AnalitikaIzvor

Strčnjaci upozoravaju da zatvaranje strateškog prolaza ne samo da ugrožava međunarodnu trgovinu, već i povećava rizik od vojnog incidenta u regionu. 

Komandant Iranske Revolucionarne garde (IRGC) saopštio je juče da je Hormuški moreuz zatvoren i upozorio da će bilo koji brod koji pokuša da prođe biti napadnut.

Ovaj potez prijeti da zaustavi petinu globalnog protoka nafte i naglo podigne cijene sirove nafte.

Zatvaranjem ovog prolaza, Teheran je ispunio dugogodišnje prijetnje da će blokirati ovaj strateški kanal kao odgovor na bilo koji napad na Islamsku Republiku. Hormuški moreuz, koji se nalazi između Irana i Omana, jedan je od najvažnijih naftnih koridora u svijetu, prenoseći oko 20 posto globalnih zaliha sirove nafte.

Bilo kakvo prekidanje plovnog puta vjerovatno bi dodatno podiglo cijene nafte i pojačalo zabrinutost oko šireg regionalnog sukoba. Energetska tržišta su već ranije 2. marta zabilježila skok, jer su poremećaji u kretanju tankera kroz moreuz i oštećenja proizvodnih postrojenja produbili neizvjesnost u vezi sa tim kako bi vazdušni napadi SAD-a i Izraela na Iran mogli uticati na globalnu opskrbu, pišesafety4sea.com.

Prema izvještajima, cijene prirodnog gasa takođe su porasle gotovo 50 posto u Evropi i blizu 40 posto u Aziji, nakon što je QatarEnergy, ključni dobavljač, obustavio proizvodnju ukapljenog prirodnog gasa (LNG) nakon napada na svoje LNG objekte. U Saudijskoj Arabiji dronovi su ciljali rafineriju nafte Ras Tanura, iako je protivvazdušna odbrana presrela dolazne letjelice, prema riječima vojnih zvaničnika za državnu novinsku agenciju Saudi Press Agency.

Rafinerija je sposobna da preradi više od pola miliona barela sirove nafte dnevno.

Obustava je uslijedila nakon vazdušnih udara SAD-a i Izraela na Iran 28. februara, sa ciljem svrgavanja iranskog rukovodstva. Kao odmazda, Iran je lansirao više raketnih napada na države Zaliva u kojima se nalaze američke vojne baze, uključujući Katar, Kuvajt i Bahrein, a takođe je ispalio rakete prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji i Omanu.

Brodovi zarobljeni u blokadi

Nakon izvještaja o napadima na civilno brodarstvo u Hormuškom moreuzu i susjednim vodama uz obalu Omana, Njemačko udruženje brodovlasnika (VDR) saopštilo je da, prema trenutnim informacijama, najmanje 25 brodova iz sedam njemačkih brodarskih kompanija trenutno boravi u vodama Zaliva, piše safety4sea.com

Među njima su dva kruzera sa ukupno oko 7.000 putnika, koji zbog sigurnosnih razloga trenutno ne mogu napustiti region kroz Hormuški moreuz.

Pored toga, mnogo više brodova njemačkih kompanija koje operišu u širem regionu, poput Arapskog mora i Crvenog mora, pogođeni su situacijom na Bliskom istoku. Takođe, prema Reutersu, Džeremi Nikson, izvršni direktor ONE, izjavio je 2. marta na industrijskom događaju da je oko 10% globalne flote kontejnerskih brodova zahvaćeno trenutnom situacijom, gdje su prolazi kroz Hormuški moreuz pali gotovo do potpunog zastoja.

Generalni sekretar Međunarodne pomorske organizacije Arsenio Dominguez poručio je da sloboda plovidbe mora biti očuvana i da napadi na civile i pomorce nijesu opravdani. Slične poruke uputili su Međunarodna komora brodovlasnika, Savjet za svjetsko brodarstvo i sindikat Nautilus International, naglašavajući da pomorci ne smiju biti kolateralna šteta geopolitičkih sukoba.

Prema BIMCO, brodovlasnici procjenjuju namjeru i sposobnost protivnika, ranjivost broda i posade, te dostupne mjere ublažavanja rizika. U nekim slučajevima razmatra se potpuno izbjegavanje područja.

Savjetuje se: odlaganje neesencijalnih tranzita kroz Hormuz tokom vrhunca eskalacije, stalno izvještavanje prema UKMTO i relevantnim centrima, pojačana straža na mostu i pripravnost za elektronske smetnje i alternativne navigacione metode zbog mogućih GPS poremećaja.

Najvjerovatniji scenario podrazumijeva nastavak višetalasanih operacija i odmazdi, uz produžene poremećaje plovidbe i rast troškova osiguranja.

Manje vjerovatan, ali visokorizičan scenario uključuje zadržavanje ili zapljenu trgovačkog broda, što bi moglo izazvati dodatnu eskalaciju i šire preusmjeravanje globalnih pomorskih tokova.

Portal Analitika