Danas je druga godišnjica od brutalnog napada Rusije na nezavisnu i suverenu Ukrajinu. Dvije pune godine Ukrajinci drže lekciju iz patriotizma ljudima širom svijeta. O trenutnoj situaciji u toj državi, ne samo kad je riječ o stanju na frontu, već i o odlučnosti Ukrajinaca da istraju u borbi za slobodu za Portal Analitika govori ukrajinski ambasador u Crnoj Gori Oleg Gerasimenko.
„Za Ukrajince sloboda je najveća vrijednost, i oni su spremni da je brane isto kao i svoje porodice i svoja ljudska prava, s oružjem u rukama. Oni to sada i rade uprkos patnjama i neće stati sve dok ne oslobode svoje gradove i sela, svoje sugrađane od ruske okupacije i genocidnih namjera ruskog rukovodstva“, poručuje Gerasimenko.
Rusija računa na „dugu igru“
Ukazuje i kako je cijela situacija prilično teška, te da se brutalna ruska oružana agresija na Ukrajinu nastavlja.
„Ruska strategija sve od 24. februara 2022. ostaje nepromijenjena, Putin želi da eliminiše Ukrajinu. On je to jasno još jednom potvrdio u zadnjem intervju za američkog novinara Takera Karlsona. Rusi ne kriju svoje genocidne planove protiv Ukrajine. I kad nemaju značajnih uspjeha na bojnom polju, oni vrše žestoke napade na našu civilnu infrastrukturu“, napominje Gerasimenko.
Sagovornik Analitike upozorava da Rusija sada računa na „dugu igru“ odnosno na dugotrajan rat, na iscrpljivanje, nadajući se da će pobijediti korišćenjem svojih još uvijek značajnih resursa, ratnog zamora i nuklearne ucjene.
„Svo oružje koje proizvodi Rusija odmah se isporučuje na ratište. Naprimjer, ruski proizvođači su 2023. proizveli oko 2 miliona granata 122 i 152 kalibra i sve su odmah otišle za front. Osim toga, ruska vojska teroriše naše gradove artiljerijskim granatama i balističkim projektilima iz Sjeverne Koreje, pored iranskih dronova koji svakodnevno gađaju našu civilnu infrastrukturu. Rusija nastavlja da gomila trupe dok gubi veliki broj vojnika u „napadima ljudskim talasima“. U prosjeku Rusi žrtvuju 400 vojnika u zamjenu za 1 km² zemlje“, objašnjava ambasador.
Okupirano više od 20 odsto teritorije Ukrajine
Trenutno je, naglašava on, više od 20% teritorije Ukrajine okupirano.
„Odbrambene snage Ukrajine oslobodile su 50% teritorije okupirane od strane RF poslije 24. februara 2022. Okupacione snage su pojačale ofanzivna dejstva duž linije fronta, ali ne mogu značajno napredovati. Ukrajinska vojska trenutno vodi aktivnu odbranu i, kad god je to moguće, poboljšava svoje taktičke pozicije. Takođe, nastavljamo da gradimo duboko utvrđenu odbrambenu liniju duž cijelogfronta“, poručio je Gerasimenko.
Rusko rukovodstvo, kako kaže, radi svojih imperijalističkih i genocidnih ambicija apsolutno ne štedi ljudske živote.
„Bitka za Avdijivku jasno je to pokazala, gdje su Rusi izgubili 47 hiljada vojnika, a od početka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu preko 400 hiljada ruskih vojnika je ubijeno. Osim toga, Ukrajina je uništila skoro trećinu ruske crnomorske flote i tokom 2023. uspjela je obezbijediti relativno siguran transportni koridor za izvoz poljoprivrednih proizvoda u zapadnom djelu Crnoga mora“, ističe Gerasimenko.
Ukrajina, dodaje on, drastično povećava proizvodnju sopstvenog naoružanja, prije svega jurišnih dronova, kako bi nadoknadila određeni nedostatak artiljerijskih granata. Danas, prema njegovim riječima, više od 500 industrija radi za sektor ukrajinske odbrane. Ukupno, ukrajinska vojna proizvodnja se u 2023. utrostručila u odnosu na 2022.
0„Što se tiče raspoloženja, koje vlada među Ukrajincima, moramo priznati da je naš narod mnogo napaćen zbog ovog žestokog rata, najvećeg u Evropi sve od 1945. Ali Ukrajinci nemaju izbor osim da se nastavljaju sa odbranom svojih ognjišta. Gledajući šta se dešava na privremeno okupiranim od strane RF teritorijama na jugu i istoku Ukrajine, mi nemamo baš nikakve iluzije po pitanju onoga do kakvih užasnih stvari bi došlo u slučaju daljih ruskih teritorijalnih osvajanja. Dakle, ukrajinski narod sve više je ljut na neprijatelja i spreman da se bori i dalje. Mi plaćamo izuzetno visoku cijenu ne samo za svoju slobodu i nezavisnost nego i za odbranu demokratskih vrijednosti slobodnog svijeta protiv mračne tiranije i porobljavanja. Nemamo drugu opciju. Jer bez slobode od ruskog porobljavanja nama prijeti uništenje“, izričit je Gerasimenko.
Ukrajina u ovoj civilizacijskoj borbi ne može biti sama
Ambasador naglašava da je Ukrajina duboko zahvalna svim svojim prijateljima, partnerima i saveznicima na sveobuhvatnoj pomoći u svim sferama, pogotovo u vojno-tehničkoj i ekonomskoj.
„Među takvim zemljama nalazi se i Crna Gora, koja je tokom 2022. izdvojila za pomoć Ukrajini čak 11% svoga vojnog budžeta. Ovo je dalo doprinos ukrajinskoj odbrani i mi visoko cijenimo takvu činjenicu“, ističe Gerasimenko.
Ukrajina, naglašava sagovornik Analitike, u ovoj civilizacijskoj borbi ne može da bude sama, s obzirom na to što Ruska federacija sigurno ne ograničava svoje imperijalne apetite samo Ukrajinom.
„Sve više zemalja Centralne i Jugoistočne Evrope shvataju da je oružana prijetnja od drske i agresivne Rusije direktna za njihovu nacionalnu bezbjednost. Dakle, ovo nije pitanje isključivo opstanka ukrajinskog naroda nego očuvanja i jačanja cijele evropske i evroatlantske bezbjednosne arhitekture. Ostvarenje ruskih ciljeva bio dovelo do haosa i tektonskih poremećaja u svijetu, posebno u Evropi. Težinu takvih posljedica teško je zamisliti“, upozorava Gerasimenko.
Zato, kako dodaje, rade na održavanju jedinstva i jačanju proukrajinske koalicije u svijetu kako bi se obezbijedila sva neophodna sredstva za pobjedu Ukrajine u njenoj borbi protiv ruske agresije.
„Već je održano 19 sastanaka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u formatu Ramštajn. Od svog osnivanja, taj format je evoluirao. Ukrajinska odbrambena kontakt grupa sada objedinjuje 54 zemlje. Prešli smo sa zadovoljavanja brzih potreba na konzistentniji dugoročni rad na podršci našim odbrambenim sposobnostima“, ističe Gerasimenko.
Podsjeća da je Ukrajina 2023. dobila više od 150 paketa inostrane vojne pomoći.
„Brzina i dosljednost isporuke oružja i dalje su kritički važni. Ne bi trebalo da postoje vještačka ograničenja vojne i tehničke pomoći Ukrajini. Naše ključne potrebe uključuju sofisticirane sisteme protivvazdušne odbrane, rakete dugog dometa, moderne borbene letjelice, razne vrste artiljerije i municije, dronove i oružje za borbu protiv njih. Takođe, fokusiramo se na privlačenje pomoći za izgradnju fortifikacija”, naglašava Gerasimenko.
Antiruske sankcije važan dio međunarodne podrške
Ukazuje da su jako važan sastavni dio međunarodne podrške Ukrajini takođe antiruske sankcije.
„Kad neki kažu da ove sankcije djeluju nedovoljno efikasno odmah bi trebalo da se pitamo – a kako bi izgledala situacija da antiruskih sankcija nema uopšte? Situacija bi tada bila mnogo gora. Ali, mi želimo da ove sankcije djeluju još brže i jače, da se na taj način potkopa mogućnost da Rusija vodi ovaj osvajački rat. Svi protivnici antiruskih sankcija moraju shvatiti da zaboraviti ovaj rat znači bukvalno ono „zeleno svijetlo“ za nasilje, kojem se nada Kremlj“, kaže sagovornik Analitike.
Ovaj rat, napominje Gerasimenko, sigurno nije samo ukrajinska stvar.
„Slobodno se može reći da budući međunarodni sistem i to kako će da izgleda svijet u narednim decenijama odlučuje se sada na ratištu u Ukrajini. I Ukrajina ne smije biti sama u ovoj priči. Tako da zahvaljujući podršci naših prijatelja i partnera, uključujući i Crnu Goru, nastavljamo borbu sa vjerom u neminovnost pobjede nad agresorom“, podvlači Gerasimenko.
Formula mira postepeno dobija podršku svijeta
Stava je i da niko ne želi mir više od Ukrajinaca ali, kako dodaje, ruski agresor nije sad zainteresovan za ništo drugo osim uništenja njihove države i eliminisanje njihovog nacionalnog identiteta.
„Možda ga samo zanima neki kratki predah za pojačanje svojih borbenih kapaciteta i pregrupisanje. Sa druge strane, Ukrajina već ima jasnu viziju mira oličenu u Formuli mira koja uključuje 10 tačaka. Formula mira ostaje jedini realan i sveobuhvatan plan za obnavljanje teritorijalnog integriteta Ukrajine i garantovanje bezbjednosti i pravde za cijelu međunarodnu zajednicu“, napominje Gerasimenko.
Njegove stavke su, kaže, odražene u Rezoluciji Generalne skupštine UN „Principi Povelje UN koji su, dodaje, u osnovi sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini“ usvojenoj 23. februara 2023. sa 141 glasom.
„Formula mira postepeno dobija podršku svijeta. On je po prirodi univerzalan i može stvoriti osnovu ne samo za okončanje ruskog imperijalističkog rata protiv Ukrajine, već i za okončanje mnogih drugih oružanih sukoba na planeti i prevazilaženje globalnih problema“, objašnjava Gerasimenko.
Kako dodaje, u cilju pripreme nacrta okvirnih dokumenata za implementaciju mirovnog plana odlučeno je da se formiraju radne grupe za svaku tačku Formule mira.
„Njihov cilj je da obezbijede detaljne korake za obnavljanje sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini i da stvore djelotvorna sredstva koja se mogu koristiti u svakom potencijalnom oružanom sukobu ili ratu. U ovom kontekstu želio bih zahvaliti Crnoj Gori na želji da se pridruži radnim grupama oko ekološke bezbjednosti i prevencije agresije“, poručuje sagovornik Analitike.
Gradimo mrežu sveobuhvatne odgovornosti
Eventualna pobjeda Ukrajie bila bi, prema njegovim riječima, trijumf za cijeli slobodni demokratski svijet kao takav, pošto današnji rat Rusije protiv Ukrajine u suštini, kako ističe, predstavlja ruski rat protiv demokratskog svijeta.
„Ruska oružana agresija protiv Ukrajine predstavlja maksimalno moguće ponižavanje međunarodnog prava kao takvog i kršenje brojnih temeljnih dokumenata na kojima se temelji današni svjetski poredak. Takav katastrofalan ruski potez nikako ne smije da prođe nekažnjen. Zato zajedno sa našim partnerima gradimo mrežu sveobuhvatne odgovornosti – sistem koji će nam omogućiti da kaznimo Rusiju za sve njene strašne i mnogobrojne zločine. Privođenje pravdi svih odgovornih za zločin ruske agresije protiv Ukrajine biće preduslov za dalju bezbjednost čovječanstva“, ističe Gerasimenko.
Ukrajina je, kako navodi naš sagovornik, 26. februara 2022. podnijela novi slučaj Međunarodnom sudu pravde u skladu sa Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Sud je, dodaje, 16. marta 2022. izdao nalog o zahtjevu Ukrajine za navođenje privremenih mjera, kojim je udovoljio svim, bez izuzetka, zahtjevima Ukrajine. Neviđeni broj zemalja (više od trideset) u istoriji Međunarodnog suda pravde je, kako podsjeća, intervenisao u postupku.
„Kada pričamo o ukrajinskoj budućnosti, moramo jasno naglasiti da je članstvo Ukrajine u NATO-u najpouzdanija garancija bezbjednosti naše države i naroda. Članstvo Ukrajine će ojačati i Ukrajinu i NATO. Za period prije članstva u NATO, Ukrajina treba da dobije bezbjednosne garancije, koje ipak ne mogu zamjeniti punosnažno članstvo Ukrajine u Alijansi“, smatra Gerasimenko.
Ruski novac ostavlja trag krvi i patnje
Stava je i da je ruski maligni uticaj očigledno prisutan ne samo na Zapadnom Balkan (gdje naravno ima svoj specifikum) nego i u mnogim evropskim zemljama.
„Rusija svugdje ima svoje agente uticaja i simpatizere. Ruske obavještajne službe naravno ne spavaju i tokom 2023. su značajno pojačale aktivnosti. Moskva želi da ponovo zapali ili stvori nova žarišta ili oblast nestabilnosti u svijetu. Haos je nešto što Rusija najviše voli. Tu se može snaći bolje nego u svijetu koji se vodi po međunarodnom pravu i univerzalno prihvatljivim pravilima“, ukazuje Gerasimenko.
Kako dodaje, poraz Rusije neće riješiti sve svjetske probleme, ali će pomoći u rješavanju onih koji su direktno izazvani ruskim miješanjem, dezinformacijama ili drugim oblicima malignog uticaja.
„Posebno u regionima koji su geografski najbliži Rusiji, poput Zapadnog Balkana. Sama činjenica da će ovdje biti manje korumpiranog ruskog novca znači mnogo za region, za njegov napredak, za evropske integracije, za dobrobit običnih ljudi i cijelih država. Rat koji je u toku jasno je pokazao: ruski novac ostavlja trag krvi i patnje“, naglašava Gerasimenko.
Naš narod doživljava Crnu Goru kao bratsku
Sagovornik Analitike ističe da se nakon 24. februara 2022, Crna Gora jasno i nedvosmisleno pokazala kao pouzdan prijatelj i partner Ukrajine.
„Crna Gora je pokazala zrelost kao evropska država i članica NATO-a. Visoko cijenimo svu političku podršku, materijalnu, humanitarnu i vojno-tehničku pomoć koju je Crna Gora (bez obzira na konkretne vlade) pružila Ukrajini. I to je spasilo mnoge ukrajinske živote“, ističe Gerasimenko.
Prema njegovim riječima, nova Vlada je, takođe, izrazila jasnu namjeru da nastavi kurs podrške Ukrajini.
„Naša saradnja ide prilično dobro. Uglavnom, percepcija Crne Gore među Ukrajincima je vrlo pozitivna. Naš narod doživljava vašu zemlju kao bratsku. Značajnu ulogu u ovom ima lično iskustvo hiljada Ukrajinaca koji su privremeno živjeli u Crnoj Gori, posebno spašavajući se od ruske agresije. Ovi ljudi postepeno se vraćaju kući pa nose sa sobom u Ukrajinu vrlo tople uspomene o crnogorskom gostoprimstvu, o podršci, empatiji i solidarnosti. Takve emocije o Crnoj Gori ovi ljudi će nositi kroz cijeli život“, zaključuje Gerasimenko.
