Evropska unija zabranila je kupovinu, uvoz i prenos zlata iz Sudana, navodeći da je trgovina tim plemenitim metalom postala važan izvor finansiranja građanskog rata koji traje od aprila 2023. godine.
Mjere su usvojili ministri vanjskih poslova država članica EU, a uz zabranu trgovine zlatom uvedena je i zabrana izvoza žive i cijanida u Sudan, hemikalija koje se široko koriste u eksploataciji zlata. Izuzetak predstavljaju količine namijenjene humanitarnim i javnozdravstvenim potrebama.
Sukob između regularne vojske i paravojnih Snaga za brzu podršku (RSF) izazvao je jednu od najtežih humanitarnih kriza u svijetu i primorao više od 14 miliona ljudi da napuste svoje domove. Prema procjenama humanitarnih organizacija, više od 28 miliona ljudi u Sudanu suočava se s akutnom glađu.
Sudan je jedan od najvećih proizvođača zlata u Africi, a njegove velike rezerve postale su ključni izvor prihoda za obje zaraćene strane. Prema navodima stručnjaka Ujedinjenih nacija i drugih analitičara, više od polovine, a prema nekim procjenama i do 70 odsto sudanskog zlata svake godine se prokrijumčari iz zemlje.
RSF kontroliše većinu nalazišta zlata u Darfuru i Kordofanu, dok sudanska vojska nadzire proizvodnju u sjevernim i istočnim djelovima zemlje. Zlato se često krijumčari preko susjednih država, uključujući Egipat, Čad i Libiju, prije nego što stigne u Dubai, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, jednom od glavnih svjetskih centara za preradu i trgovinu zlatom.
Savjet EU saopštio je da je „zlato postalo ključni izvor prihoda koji održava sukob u Sudanu“ i da su mjere uvedene kako bi se „smanjili resursi“ onima koji produžavaju nasilje.
Stručnjaci, ipak, upozoravaju da same sankcije vjerovatno neće zaustaviti trgovinu bez strožeg sprovođenja mjera u velikim međunarodnim centrima za trgovinu zlatom, kao i duž regionalnih krijumčarskih ruta.
