Bivši italijanski premijer kaže da više nije moguće "prihvatiti ideju da ti giganti, pobjednici krize, ne plaćaju fer porez u Evropi".
Evropska komisija je 2018. godine predložila digitalni porez od 3 odsto, tvrdeći da je poreski sistem potrebno ažurirati kako bi se prilagodio digitalnom dobu.
Bijela kuća su usprotivila tom predlogu rekavši da je digitalni porez nepravedan jer nesrazmjerno utiče na američke firme.
Evropska komisija je rekla da digitalne kompanije u prosjeku plaćaju efektivnu poresku stopu od 9,5 odsto, u poređenju sa 23,2 odsto koliko plaćaju tradicionalna preduzeća.
Međutim, tokom pandemije tehnološki giganti postali su još veći, jer se mnogi potrošači oslanjaju na ove kompanije za rad na daljinu, kupovinu i održavanje socijalnih veza.
"Divovi digitalnih platformi su stvarni pobjednici ove krize, sa ekonomskog stanovišta", dodao je Đentiloni.
U međuvremenu, vladama je očajnički potrebno dodatno finansiranje, a nametanje novih poreza jedan je od ključnih načina da se to postigne.
U tom kontekstu, EU želi da predloži novi digitalni porez 2021. ukoliko se pregovori na nivou OECD sruše do kraja godine.
"Ako ne budemo imali pristojne rezultate na globalnom nivou, Evropska komisija će izaći sljedeće godine sa sopstvenim predlogom", rekao je Đentiloni.
Sjedinjene Američke Države povukle su se iz razgovora u junu, što je izazvalo sumnju u bilo kakav izvodljiv napredak ove godine.
Đentiloni je rekao da je bilo napretka na tehničkom nivou, ali predstojeći predsjednički izbori u SAD-u utiču na taj proces.
