Prvostepenom presudom Privrednog suda dosuđeno im je 7,1 hiljada eura naknade za izradu HIA studije, koja, kako su potvrdili tadašnja direktorica Uprave Anastazija Miranović, autor studije arhiteka Goran Radović i tadašnji direktor ove kompanije Aleksandar Šaporev, tada nije bila predviđena našim zakonodavstvom.
Stav je suda da je ova kompanija platila nepotrebne troškove, zbog čega im je dosuđen ovaj iznos. Ipak, sutkinja Dijana Raičković je stava da su Uprava i kotorska opština u svemu postupale u skladu sa zakonom, te da nema mjesta njihovoj odgovornosti u tome što ova kompanija nije sagradila turistički kompleks u Morinju, zbog čega je odbila najveći dio tužbenog zahtjeva.
Žalba
U žalbi advokatice Zorice Đukanović se navodi da „propuštanjem Uprave da primijeni zakon, a sa namjerom da nanese štetu, nije došlo do usvajanja izmjena DUPa Morinj, čijim nacrtom je na lokaciji koja je u vlasništvu tužioca bila predviđena izgradnja turističkog kompleksa “.
Đukanović smatra da je samim tim što je sud utvrdio da Montenegoregion ima pravo na naknadu za HIA studiju, proizilazi da ima pravo i na ostale naknade tražene tužbom, a koje se odnose na izradu studije vizuelnog uticaja, idejni projekat, kao i na naknadu za elaborat o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu.
Neprihvatljivi su navodi suda da su državni i lokalni organi radili zakonito, smatra Đukanović, ukazujući da se u presudi navodi da sud ne poklanja vjeru iskazu svjedoka Aleksandra Dajkovića, koji je bio direktor Direktorata za zaštitu kulturnih dobara, jer nije uvjerljiv, „već je sračunat na izbjegavanje njegove eventualne odgovornosti povodom spornih pitanja“.
Montenegroregion je spornu parcelu kupio prije 14 godina uz, kako su naveli, uvjeravanje kotorske opštine da na tom mjestu mogu graditi, ali je izmjenom DUP-a promijenjena namjena zemljišta bez mogućnosti izgradnje.
Pokrenuli su inicijativu za izmjenu DUP-a što je opština, kako navode, prihvatila, nakon čega su uradili plan i elaborat o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu.
Šaporev je tokom postupka iznio brojne optužbe na račun opštinskih i državnih službenika, a posebno Dajkovića, od koga, kako je naveo, i pored uvjeravanja da će nakon ispunjenih dodatnih zahtjeva dobiti zeleno svjetlo, dozvolu za gradnju nikada nije dobio.
