Čelnici država NATO-a okupiće se sjutra i srijedu u turskoj prijestonici Ankari na samitu na kojemu bi evropske članice trebale preuzeti glavni teret za odbranu vlastitog kontinenta. Održaće se i sastanak na nivou šefova država ili vlada koji je, prema izjavama nekih diplomata, skraćen kako američkom predsjedniku Donaldu Trampu ne bi postalo dosadno.
"Udvostručujemo naše napore kako bismo NATO učinili onim što je oduvijek trebao biti: uravnotežen savez s Evropom na čelu za vlastitu obranu, NATO 3.0", rekao je američki ministar rata Pit Hegset u Briselu na nedavno održanom sastanku ministara odbrane država članica.
Sjedinjene Države već su započele sa smanjivanjem svoga angažmana i vojnih sposobnosti u Evropi, koja treba preuzeti konvencionalnu odbranu, dok bi Vašington nastavio pružati nuklearni kišobran i strateške obavještajne podatke. Evropa bi trebala osigurati konvencionalnu, nenuklearnu moć kopnenih, vazdušnih i pomorskih snaga unutar Saveza, dok bi se Sjedinjene Države više angažovale u indo-pacifičkoj regiji.
Ruteova poruka: Obaveze moraju postati rezultati
Čelnici će razmotriti napredak od posljednjeg samita u Hagu prošle godine i definisati plan za nastavak ostvarivanja ključnih ciljeva NATO-a.
"Predstojeći zadatak je jasna: pretvoriti oabveze koje su saveznici preuzeli u konkretne rezultate. Povećana ulaganja, industrijska proizvodnja i kontinuirana podrška Ukrajini, sve to doprinosi jačem NATO-u i većoj sigurnosti za sve nas", poruka je glavnog sekretara NATO-a Marka Rutea.
Pritisak na članice
Pod pritiskom Trampa, koji često kritikuje NATO i optužuje članice da ne troše dovoljno za odbranu i da se previše oslanjaju na SAD, sve članice osim Španije na samitu u Hagu pristale su povećati izdvajanja za odbranu na 5 posto BDP-a do 2035. godine, od čega se 3,5 posto odnosi na čisto odbrambene izdatke, a preostalih 1,5 posto na troškove povezane s odbranom.
"Neki saveznici čine više od drugih, pa imamo zemlje poput Poljske, država Skandinavije i Baltika te Njemačke koje prednjače", izjavio je američki amabasador pri NATO-u Met Vitaker.
"Ali imamo neke koje zaostaju, bilo zato što ne troše dovoljno ili zato što nijesu na vjerodostojnom putu da ispune oabveze preuzete u Hagu", dodao je Vitaker.
Tri zemlje koje bi ove godine mogle pasti ispod ranijeg cilja o izdvajanju dva posto BDP-a, Albanija, Češka i Slovenija, mogle bi se naći pod pojačanim pritiskom.
Tramp, Meloni i Erdogan
Tramp se naljutio na evropske saveznike optužujući ih za izostanak podrške za američki rat u Iranu te zaprijetio da bi SAD mogle preispitati svoju sigurnosnu podršku državama članicama.
Posljednjih sedmica Tramp se sukobio s nekoliko evropskih čelnika, a zadnja u nizu bila je italijanska premijerka Đorđa Meloni, koja je dugo igrala na kartu da može biti posrednik između američkog predsjednika i evropskih čelnika. Ipak, s jednim od čelnika i dalje ima vrlo dobre odnose, s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.
Prošle je sedmice izjavio da možda čak ne bi ni išao na samit da ga ne organizuje Erdogan u Turskoj. Da bi ga umirio, glavni sekretar Mark Rute prilikom nedavnog sastanka u Bijeloj kući predstavio je podatke po kojima su Evropljani i Kanada prošle godine povećali odbrambenu potrošnju za gotovo 20 posto te da su za prošlu i ovu godinu predviđena dodatna ulaganja od oko 140 milijardi dolara.
Završna deklaracija: 140 milijardi za Ukrajinu
Čelnici NATO-a u Ankari će usvojiti završnu deklaraciju, službeni dokument koji se usvaja na kraju svakog samita šefova država i vlada i u kojemu se definišu ključni strateški prioriteti i smjernice Saveza. Na deklaraciji već sedmicama rade ambasadori država članica.
Prema onome što je dosad procurilo, saveznici će potvrditi "nepokolebljivu predanost" kolektivnoj odbrani iz članka 5. Ugovora o sjevernoatlantskom savezu. Takođe će najaviti pomoć Ukrajini od 70 milijardi eura ove godine i isto toliko sljedeće, ukupno 140 milijardi.
No, to nije u potpunosti novi iznos. On uključuje 60 milijardi eura zajma koje je Evropska unija osigurala za Ukrajinu za ovu i sljedeću godinu, kao i bilateralnu pomoć koju su neke članice Saveza već unijele u svoje budžete, a ostatak do predviđenog iznosa biće nova sredstva.
Finansijsku pomoć Ukrajini osiguraće Kanada i evropski saveznici, dok su SAD od povratka Trampa u Bijelu kuću odlučile da više neće finansirati vojnu pomoć ukrajinskim snagama.
Zelenski u Ankari
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji će biti u Ankari, izjavio je kako očekuje da se u završnoj deklaraciji nađe i protivvazdušna i protivraketna pomoć za njegovu zemlju.
U završnoj deklaraciji trebao bi se naći i dio koji kaže da Rusija predstavlja dugoročnu prijetnju euroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti te da Iran nikada ne smije imati nuklearno oružje. Čelnici će pozvati Teheran da poštuje slobodu plovidbe u Hormuškom moreuzu.
Program samita: Tri sata za šefove država
Prema programu skupa u Ankari, za čelnike država članica i njihove supružnike večeras biće priređen prijem i večera, na koje su pozvani i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen i južnokorejski predsjednik Li Dže-Mjung.
Paralelno s tim, ministri vanjskih poslova i ministri odbrane zasebno će se okupiti na radnoj večeri.
U srijedu prijepodne sastaje se Sjevernoatlantsko vijeće na nivou šefova država ili vlada. Predviđeno je da sastanak traje samo tri sata. Prema izjavama nekih diplomata, samit je skraćen kako Trampu ne bi postalo dosadno.
Na marginama samita, sjutra se održava forum odbrambene industrije NATO-a, na kojemu učestvuju visoki politički i vojni zvaničnici iz 32 države članice NATO-a, partnerskih zemalja te predstavnici firmi globalne odbrambene industrije. Očekuje se potpisivanje više ugovora s odbrambenom industrijom, koji bi mogli dosegnuti više milijardi eura.
Bespravna palata kao simbol autokratije
Samit se održava u raskošnoj turskoj predsjedničkoj palati, golemom kompleksu koji se prostire na više od 200 hiljada kvadratnih metara, s više od 1100 soba, čija je izgradnja koštala više od 500 miliona eura. Erdoganova opozicija tu palatu smatra simbolom rastrošnosti njegove autokratske vlasti.
Palata je izgrađena bespravno, bez valjane građevinske dozvole. Turski vrhovni upravni sud presudio je 2015. godine da je gradnja palate bila protivpravna jer je izgrađena na zaštićenom šumskom području.
