Članovi Udruženja boraca NOR i antifašista Glavnog grada Podgorica posjetili su spomen obilježje na Cijevni, u Kućama Rakića,gdje je 6. juna 1942. fašistički okupator, potpomognut od strane izdajničkih četničkih i nacionalističkih elemenata, strijeljao 93 boraca pripadnika partizanskog pokreta i rodoljuba.
Okupljenima se obratio potpredsjednik UBNOR-a Podgorice,Zoran Bobo Raičević koji je naglasio da „ovo mjesto i ovi stradalnici Zete, Lješkopolja, Pipera, Lješanske Nahije, Tuzi, Kuča, Komana i drugih tadašnjih srezova, raznih nacija i vjera, moraju biti i danas i dok je svijeta i vijeka prisutni u našim i sjećanjima generacija koje dolaze.
“Oni su bili dio časne društvene elite, predvođene vrhovnim komandantom partizanske vojskemaršalom Josipom Brozom Titom i KP Jugoslavije, odlučni da zemlji vrate slobodu i učine je boljim društvom. Njihovo primjerno držanje bilo je podstrek i obaveza borcima partizanima da istraju i stignu do postavljenog cilja”, poručio je on.
Momenat je, kaže, da se sjetimo i nekoliko stotina boraca, slobodara i antifašista sa šireg područjaPodgorice koji su doživjeli istu sudbinu ovdje strijeljanih na Vrelima Ribničkim, Čepurcima, u Farmacima, na Bioču i drugiom mjestima.
“Ali i svih hrabrih boraca i patriota iz Podgorice, njih više od 4000, koji su na bojnim poljima širom Jugoslavije, kao pripadnici proslavljenih partizanskih jeddinica, ili kao žrtve fašističkog terora, izgubili životu toku NOB-a 1941/45. godine i revolucije“, poručio je.
Neponovljiva hrabrost partizanske vojske, nastavio je Raičević,i državnička i vojna vještina vrhovne komande NOVJ i političkog rukovodstva doveli su Jugoslaviju do slobode i novog društva.
Podsjetio je da odlukama II AVNOJ-a Crna Gora dobila status jedne od šest ravnopravnih republika nove Federativne Jugoslavije, a crnogorski narod status jednog od pet ravnopravnih naroda nove države.
“Tako je Crna Gora krenula u silovit poslijeratni razvoj u svim oblastima. Nažalost, brutalni događaji iz posljednje decenije prošlog i prve decenije ovog vijeka doveli su u pitanje najveći broj vrijednosti i moralnih normi. To je bilo vrijeme kada je počeo nečasni proces pokušaja revizije istorije iširenja neistina o oslobodilačkom, antifašističkom, narodnom i pravednom karakteru rata1941-1945, koji je prisutan i danas s nesmanjenom žestinom”, kazao je.
Kako je dodao, ataci na suštinu crnogorskog bića, identitet, jezik, crkvu, kulturu i tradiciju su svakodnevica u Crnoj Gori.
“Nadamo se da to ne može dugo trajati. Pred nepokolebljivimsljedbenicima crnogorske slobodarske i antifašističke opredijeljenosti pripadnicima svih nacija i vjera, a tu svakako spadamo i mi članovi SUBNORA, je sveti zadatak odbrane i očuvanja vječne nezavisnosti Crne Gore, izgradnje građanskog, evropskog i demokratskog ustrojstva i njenog punog integrisanja u sve međunarodne političke, vojne, ekonomske i druge institucije razvijenog demokratskog svijeta”, zaključeno je u saopštenju.
