Nakon gotovo dva mjeseca borbe sa vatrenom stihijom, u Crnoj Gori trenutno nema aktivnih požara. Kiša koja je padala prethodne noći pomogla je u gašenju vatre, ali posljedice jedne od najtežih požarnih sezona posljednjih godina tek će se sagledavati.
Čađ, pepeo i spaljena vegetacija ostali su u brojnim predjelima koje je vatra pustošila tokom ljeta. Razmjere ekološke štete još nijesu u potpunosti poznate, ali je izvjesno da će za oporavak pojedinih područja biti potrebne decenije.
24Ekološki aktivista Vuk Iković upozorava da brzina obnove zavisi od vrste šume, ali i od toga koliko će institucije biti spremne da ulažu u sanaciju opožarenih područja.
“U zavisnosti od vrste šume, ona se nekada može oporaviti za 20 godina, a nekada tek za 120. Pitanje je koliko će čovjek, odnosno institucije, uložiti napora u obnovu šuma i pošumljavanje. Zato su nam pod hitno potrebni mnogo bolji centri za proizvodnju sjemenskog materijala”, kazao je Iković za Televiziju E.
„Ne možemo svake godine čekati kišu“
Crna Gora se gotovo svakog ljeta suočava sa požarima, a Iković smatra da je krajnje vrijeme da država izgradi sistem koji neće zavisiti prvenstveno od vatrogasaca i vremenskih prilika.
“Moramo da odlučimo hoćemo li svake godine požare dočekivati kao normalnu situaciju i reći da ćemo braniti samo kuće, dok šume, livade, zemljište i vode, od kojih zavisimo, prepuštamo vatri. Moramo konačno napraviti sistem zaštite koji je u našim rukama, umjesto da i ministar i vatrogasci očekuju kišu. Iz godine u godinu gašenje požara dominantno ostaje na vatrogasnim službama”, upozorio je Iković.
Požari, međutim, nijesu ostavili posljedice samo na šume i zemljište. Dim i čestice danima su uticali na kvalitet vazduha, posebno u Podgorici i Nikšiću. Nakon kiše, stanje vazduha u Glavnom gradu značajno je poboljšano.
Građani Podgorice sa kojima je razgovarala Televizija E različito ocjenjuju kvalitet vazduha, ali dio njih navodi da su se prethodnih dana osjećali miris paljevine i posljedice zagađenja.
Iković upozorava da povećano zagađenje tokom požarne sezone može imati i zdravstvene i ekonomske posljedice.
“Brojna istraživanja pokazuju da se u sezoni požara povećava broj građana koji traže zdravstvenu pomoć. Imamo zdravstveni i ekonomski gubitak, ali najveći gubitak osjećamo godinama, jer šuma koja je rasla decenijama ili stotinama godina može nestati za svega nekoliko dana”, kazao je Iković.
Izgorjelo više od 36.600 hektara
Prema podacima evropskog sistema Copernicus za praćenje životne sredine, od početka godine u Crnoj Gori izgorjelo je više od 36.600 hektara šuma i niskog rastinja.
To je oko 9.000 hektara više nego prošle godine, što ovu požarnu sezonu svrstava među najteže posljednjih godina.
Vatra je za sada ugašena, ali pred državom tek slijedi mnogo duži posao – sanacija opožarenih područja, obnova šuma i, kako upozoravaju ekolozi, uspostavljanje sistema koji će omogućiti da se naredne požarne sezone ne dočekuju oslanjanjem na kišu kao posljednju liniju odbrane.
