Predsjednik Džo Bajden zatražio je u srijedu istragu američkih obavještajnih agencija o stvarnom poreklu Covid-19. Ako ovaj pokušaj otkrije nove informacije, to bi moglo da pruži uvid u validnost teorije o kojoj se raspravlja u velikoj mjeri da je SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje Covid-19, procurio sa Instituta za virusologiju Vuhan u Kini.
Poznato je da je naučnoistraživačka ustanova sprovodila istraživanje koronavirusa. Objašnjenje „curenja iz laboratorije“, koje su brojni analitičari zakačili i odbacili, oživjelo je nakon što je Wall Street Journal izvijestio o ranije neotkrivenom izvještaju američke obavještajne službe otkrivajući da su se tri istraživača iz laboratorije Vuhan toliko razboljela sa simptomima sličnim onima koje uzrokuje Covid-19 u novembru 2019, prije zvaničnih izvještaja o prvom izbijanju pandemije – da su morali da potraže bolničku njegu.
Pravo porijeklo Covid-19 ostaje misterija – koju je zakomplikovala nedavna eskalacija geopolitičkih tenzija između SAD i Kine. Da bi bio siguran, Bajden je preduzeo važan korak kada je od američke obavještajne zajednice zatražio da pruži dodatne informacije, puteve istraživanja i „specifična pitanja za Kinu“ o porijeklu Covid-19. Ali to samo po sebi nije dovoljno ako želimo da otkrijemo istinu.
Američka istraga izvan SZO
Bajdenova administracija trebalo bi da sama – odvojena od Svjetske zdravstvene organizacije – vodi multilateralne napore da istraži porijeklo virusa. Trebalo bi podijeliti inteligenciju sa drugim zemljama koje traže odgovore, objediniti kolektivno znanje o porijeklu virusa i, zajedno, izvršiti pritisak na Kinu da omogući pristup objektima i podacima koji bi pomogli da se odgovori na preostala pitanja o porijeklu Covid-19.
Teorija laboratorijskog curenja zastupa barem jedna američka obavještajna agencija kao vjerovatnije objašnjenje porijekla Covid-19, dok dvije agencije smatraju da se virus vjerovatnije proširio na ljude preko zaražene životinje. Bajden je primijetio da su postojeće procjene inteligencije imale dovoljno nisko povjerenje da ni teorija laboratorijskog curenja ni ona da je virus proizašao iz prirodnih uzroka ne mogu da budu isključene. Ranije ovog mjeseca, osamnaest naučnika sa glavnih istraživačkih univerziteta širom svijeta napisalo je pismo u velikom naučnom časopisu tvrdeći da „hipoteze o prirodnom i laboratorijskom prelivanju“ moraju da budu ozbiljno procijenjene i istražene na transparentan i nezavisan način.
Istraga o pravom porijeklu virusa od suštinske je važnosti ne samo iz naučnih razloga, već i zato što kreatorima politike širom svijeta ovo znanje treba da bi se bolje pripremili za buduće pandemije. Svjetska zdravstvena organizacija je multilateralno tijelo osmišljeno da promoviše javno zdravlje širom svijeta i bilo bi prirodni kandidat za vođenje istrage o porijeklu virusa. Ali SZO i njen trenutni generalni direktor, Tedros Adhanom Gebrejesus, ranije su bili tijesno povezani sa Kinom.
Očekivanja od Gebrejesusa
Kineska vlada podržala je Gebrejesusa kada je tražio lidersku poziciju u SZO i odmah se pohvalio ranom akcijom Pekinga u suzbijanju koronavirusa kada se o njemu još malo znalo, koliko će se široko širiti i koliko će biti smrtonosan. Procjene trećih strana o učinku SZO na početku pandemije kritikovale su ovu grupu zbog toga što je previše spremna da umiri Kinu i, prema tome, nedovoljno brza da bi alarmirala situaciju vezanu za pandemiju i njen globalni uticaj.
Stoga ne bi trebalo da čudi da su u istrazi SZO o porijeklu Covid-19 zaključilo da curenje iz laboratorija vjerovatno nije uzrok pandemije i da je vjerovatnije zaraza iz prirodnih izvora. Ali istražiocima je bilo dozvoljeno da ispituju samo istraživanja kineskih državnih naučnika i nijesu imali puni pristup podacima ili objektima koji bi im omogućili da procijene da li je virus koji izaziva Covid-19 mogao da postoji prije nego što su slučajevi bolesti prvi put bili potvrđeni u Kini u decembru 2019.
Američki lideri izrazili su sopstvene sumnje u pogledu transparentnosti i nezavisnosti istrage, nagovještavajući da je Kina stala na put potpunom sagledavanju stvari. Na primjer, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džek Saliven primijetio je „duboku zabrinutost zbog načina na koji su prenošeni rani nalazi istrage Covid-19 i pitanja u vezi sa procesom koji je korišćen za njihovo dostizanje“.
Peking, sa svoje strane, slučaj smatra zatvorenim i založio se da pažnju treba usmjeriti na druge zemlje zbog uloge koju su možda imale u prvim danima pandemije. U stvari, kineska vlada energično je negirala teoriju curenja iz laboratorija, nazivajući je „zavjerom koju su stvorile američke obavještajne agencije“.
Nezavisnost u procjeni
Krajem marta SAD su se pridružile sa još 13 zemalja pozivajući SZO da sprovede „transparentnu i nezavisnu analizu i procjenu“ pandemije, „bez miješanja i neprimjerenog uticaja“. Preciznije, Bajdenova administracija poziva SZO da završi drugu fazu svoje istrage na način koji omogućava „međunarodnim stručnjacima nezavisnost da u potpunosti procijene izvor virusa i dane početka izbijanja“.
Nažalost, Bajdenova administracija i dalje je previše blaga prema SZO i polaže previše vjere u sposobnost organizacije da vodi istragu koja će biti detaljnija ili, što je još važnije, nezavisna od uticaja kineske vlade.
Iako će Kina možda nastaviti da postavlja spoljne istrage, multilateralna istraga koju vode SAD, ipak se može približiti odgovorima koje tražimo o onome što se dogodilo tokom prvih dana pandemije. Možda najvažnije, ovaj napor može se direktno pozabaviti teorijom curenja iz laboratorija – nečim što Peking nema previše interesa da čak i istraži.
Bajden je željan da udvostruči naš angažman i sarađuje sa američkim prijateljima i saveznicima širom svijeta. Doći do osnovnog uzroka pandemije koja je već globalno ubila skoro 3,5 miliona ljudi predstavlja dragocjenu priliku da se upravo to učini.
* * * * *
Autor Lanhi Čen je saradnik CNN-a i rukovodilac studija unutrašnjih politika u programu javne politike na Stenfordu. Bio je politički direktor u kampanji za predsjedničkog kandidata Romni-Rajan 2012 i viši savjetnik za politiku Nacionalnog republikanskog senatorskog komiteta
