Zdravlje
  • Portal Analitika/
  • Društvo /
  • Zdravlje /
  • Ljekarska komora o odavanju povjerljivih podataka o stanju pacijenta u KCCG: Komisiji nije podnijet zahtjev za pokretanje postupka u propisanom roku

Ljekarska komora o odavanju povjerljivih podataka o stanju pacijenta u KCCG: Komisiji nije podnijet zahtjev za pokretanje postupka u propisanom roku

Pojašnjavaju da je zakonski rok šest mjeseci i da nijesu dobili zahtjev

Ljekarska komora o odavanju povjerljivih podataka o stanju pacijenta u KCCG: Komisiji nije podnijet zahtjev za pokretanje postupka u propisanom roku Foto: KCCG
Portal AnalitikaIzvor

Iz Komisije za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore regaovali su povodom medijskih objava o navodima o odavanju povjerljivih podataka o zdravstvenom stanju pacijenta. Podsjećamo, riječ je o medijskim natpisima da su ljekari KCCG odavali informacije o zdravstvenom stanju mitropolita Srspke pravoslavne crkve, Amfilohija Radovića, koji je bio hospitalizovan zbog Kovida-19. 

"Povodom informacija objavljenih u medijima u vezi sa navodima da su ljekari Kliničkog centra Crne Gore i članovi Ljekarske komore Crne Gore, tokom 2020. godine odavali povjerljive informacije o zdravstvenom stanju tadašnjeg pacijenta u Kliničkom centru, Komisija za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore obavještava javnost da Komisiji nije podnijet zahtjev za pokretanje postupka u propisanom roku, te da stoga nije ni moguće pokrenuti postupak pred ovom Komisijom", navode u saopštenju. 

Pojašnjavaju da je prema Poslovniku o radu Komisije za etička pitanja i deontologiju, zahtjev za pokretanje postupka može se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od događaja koji je predmet postupka.

"S obzirom da su navodni događaji, o kojima se saznaje iz sredstava javnog informisanja, iz 2020. godine, nastupila je zastara i Komisija nema pravni osnov za otvaranje postupka, iako su u pitanju navodi koji bi, ukoliko bi bili potvrđeni, ukazivali na moguće kršenje etičkih odredbi Kodeksa medicinske etike i deontologije, posebno člana 33 koji propisuje obavezu čuvanja profesionalne tajne", navode iz Komisije za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore.

Komisija ističe da je, kako kažu, obaveza čuvanja povjerljivosti i zaštite privatnosti pacijenata jedno od temeljnih načela medicinske etike i deontologije, sadržano u brojnim nacionalnim i međunarodnim dokumentima:

Pozivaju se na Zakon o pravima pacijenata Crne Gore.

"Tokom posjete doktoru, sprovođenja dijagnostičkih ispitivanja i/ili terapijskih procedura, pacijent ima pravo na zaštitu svoje privatnosti. Lični podaci i informacije koje je pacijent saopštio nadležnom zdravstvenom radniku, uključujući i one koji se odnose na njegovo zdravstveno stanje i potencijalne dijagnostičke i terapijske procedure, kao i podaci iz medicinske dokumentacije, predstavljaju profesionalnu tajnu i čuvaju se u skladu sa posebnim zakonom", citirali su Zakon. 

Navode da Kodeks medicinske etike i deontologije Ljekarske komore Crne Gore utvrđuje da "sve što je ljekar saznao o pacijentu obavljajući svoj posao smatra se profesionalnom ljekarskom tajnom. Ljekar je dužan da profesionalnu tajnu čuva i nakon smrti pacijenta, osim u slučaju kad bi čuvanjem ljekarske tajne ugrozio život i zdravlje drugih ljudi ili ako to predviđaju zakonski propisi.“

Pozivaju se i na Međunarodni kodeks medicinske etike Svjetske medicinske asocijacije:

"Ljekar mora poštovati pacijentovu privatnost i povjerljivost, čak i nakon što je pacijent umro.“ „Otkrivanje povjerljivih informacija moguće je samo uz informisani pristanak pacijenta ili, u izuzetnim slučajevima, radi zaštite značajnije etičke obaveze – i to u najmanjoj potrebnoj mjeri, prema najmanjem broju primalaca i u najkraćem mogućem trajanju"; citiraju iz Komisije za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore

Navode da Lisabonska deklaracija o pravima pacijenata Svjetske medicinske asocijacije naglašava da "sve informacije koje se mogu identifikovati o pacijentovom zdravstvenom statusu, dijagnozi, prognozi i liječenju moraju se čuvati kao povjerljive, čak i nakon smrti". Dodaju da ista deklaracija propisuje da „povjerljive informacije mogu se otkriti samo ako pacijent da izričit pristanak ili ako je to izričito predviđeno zakonom.“

"Evropska povelja medicinske etike ističe: „Ljekar je pacijentu esencijalna osoba od povjerenja. Otkrivanjem onoga što je saznao od pacijenta, ljekar izdaje to povjerenje", navode u saopštenju. 

Dodaju da čuvanje povjerljivosti podataka o pacijentima i poštovanje njihove privatnosti ne predstavljaju samo zakonsku obavezu, već suštinsku vrijednost ljekarske profesije i osnovni preduslov odnosa povjerenja između pacijenta i ljekara.

"Bez povjerenja nema ni uspješnog liječenja, niti humanog odnosa koji je temelj medicinske prakse. Dostojanstvo pacijenta mora biti zaštićeno u svakoj situaciji, bez obzira na njegov društveni položaj, javnu funkciju ili lične okolnosti. Istovremeno, profesionalno dostojanstvo ljekara podrazumijeva najviši stepen etičke svjesnosti, odgovornosti i obazrivosti u postupanju sa povjerenim informacijama. Svako odstupanje od ovih načela narušava ne samo povjerenje u pojedince, već se time narušava i integritet medicinske profesije i ugled cjelokupne ljekarske zajednice", navodi iz Komisije za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore.

Komisija za etička pitanja i deontologiju poziva sve članove Ljekarske komore Crne Gore da dosljedno poštuju Kodeks medicinske etike i deontologije, primjenjuju najviše međunarodne etičke standarde u svakodnevnom radu, i da svojim odgovornim i savjesnim djelovanjem čuvaju profesionalno dostojanstvo ljekarske profesije kao i dostojanstvo pacijenata.

"Komisija će i ubuduće nastaviti da postupa posvećeno, nepristrasno i dosljedno etičkim principima, sa jasnim ciljem – očuvanje povjerenja javnosti u ljekarsku profesiju i zaštitu prava pacijenata", poručuju iz Komisije za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore

U cilju očuvanja najviših etičkih standarda i povjerenja javnosti u ljekarsku profesiju, Komisija za etička pitanja i deontologiju je, u skladu sa svojim nadležnostima, uputila je dopise Kliničkom centru Crne Gore i Ministarstvu zdravlja Crne Gore, kojima je ukazala na značaj dosljedne primjene principa zaštite povjerljivosti i privatnosti pacijenata, odnosno zaštite čuvanja profesionalne tajne, te potrebu jačanja internih mehanizama kontrole i obavezne edukacije o ovim temama u svim zdravstvenim ustanovama.

"Na taj način, Komisija je reagovala ne samo u okviru svojih etičkih ovlašćenja, već i proaktivno i preventivno, sa ciljem da se kroz institucionalnu saradnju doprinese očuvanju integriteta medicinske profesije i povjerenja javnosti u zdravstveni sistem", navode iz Komisije za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore.

Portal Analitika