"Nažalost, i smrtnost je visoka. Procijenjeno je da je na nivou 2024. godine bila oko 20%. Akutni moždani udar je prvo stanje hitnosti. U 85% slučajeva nastaje kao posljedica začepljenja krvnog suda i to je ishemijski moždani udar. Hemoragijski je uzrokovan pucanjem krvnog suda. Izuzetno je važno prepoznati simptome moždanog udara i pacijenta hitno dovesti u bolnicu, u kojoj je dostupan neurolog", naglašava Vujović.
Kako je naglasila u emisiji Link na Radiju Crne Gore, najčešći simptomi su oduzetost ruke ili noge, naglo nastali gubitak govora, asimetrija lica. U principu, bilo koji naglo nastali gubitak neurološke funkcije je razlog da se oboljeli odmah javi neurologu.
To je, kaže, jako bitno, jer su dostupne terapije čija uspješnost zavisi od toga je li pacijent na vrijeme doveden u zdravstvenu ustanovu.
Dr Vujović ističe da je najbolji lijek za moždani udar prevencija.
"Korekcija vaskularnih faktora rizika je od ogromnog značaja. U prvom redu, to je regulacija krvnog pritiska. Neophodno je pažljivo ga mjeriti i po potrebi mijenjati terapiju. Drugo, korekcija hiperglikemije, kao i masnoća.
Ne treba dugo čekati na uključivanje terapije koja je specifična za spuštanje, posebno tih loših masti u krvi. Potrebno je i liječiti atrijalnu fibrilaciju, vrstu aritmije koja povećava rizik od moždanog udara. Potom je važno promijeniti način života. Savjetuje se apsolutni prestanak konzumiranja duvana. Isto tako i alkohola ili ga makar smanjiti na minimum, recimo neke tri do četiri jedinice nedjeljno", istakla je dr Vujović.
Podsjeća da je jako bitna i ishrana. Za prevenciju moždanog udara preporučuje se mediteranski tip ishrane.
"To podrazumijeva što više svježeg povrća, što više ribe, maslinovog ulja, kao i svih namirnica koje sadrže visoki procenat omega tri nezasićenih masnih kisjelina. Pored toga, treba izbjegavati mesne prerađevine i visoko koncentrovane ugljene hidrate. I ono što nikome u ishrani nije potrebno, jeste dosoljavanje hrane, koje je direktno povezano sa povećanjem krvnog pritiska, a time i sa većom učestalošću moždanog udara. Veoma je važno obratiti pažnju na redovan san, san od šest do osam sati u toku dana, ali i redovan odmor. I fizička aktivnost je prijeko potrebna. Dobro je imati što više aktivnosti sa porodicom, sa prijateljima. Preporučuje se 45 minuta do sat, minimum tri puta nedjeljno", naglašava Vujović.
Korisno je što više sprovoditi aerobne aktivnosti i ukoliko je moguće, upražnjavati ih u prirodi.
Načelnik Odjeljenja interventne radiologije dr Darko Radinović objašnjava da je mehanička trombektomija jedan od načina liječenja moždanog udara.
Riječ je o revolucionarnoj metodi koja je endovaskularna i minimalno invazivna. Ukoliko se primijeni na vrijeme, pacijenti koji dožive moždani udar uzrokovan začepljenjem velikog krvnog suda, imaju šansu da se oporave.
"Mehanička trombektomija se najčešće radi pod lokalnom anestezijom, rjeđe u opštoj anesteziji. Ova procedura ima jako visok procenat uspješnosti, što se tiče rekanalizacije, to jest otvaranja krvnih sudova, koje ide i do 90%. Izvodi se poput kateterizacije srca, dakle, punkcijom butne arterije. Rijetko se koristi neki drugi pristup. Zatim se kateterskim sistemom i našim interventnim žicama dolazi do mjesta gdje je arterija začepljena i uz pomoć određenih uređaja, vrši se ekstrakcija tromba.Tromb se vadi bilo aspiracijom (usisavanjem), bilo uz upotrebu stenta. Moguće su i određene komplikacije, ali benefit je daleko veći u odnosu na rizik koji nosi sama intervencija", objasnio je dr Radinović.
Navodi da su u Kliničkom centru prošle godine urađene 53 mehaničke trombektomije, što je najveći broj od 2018. kada je počela primjena te intervencije.
"Najmlađi pacijent je imao 17 godina, a najstariji 93 godine. Sve to obavlja multidisciplinarni tim. U sali su, pored ljekara, i naše desne ruke - rendgen tehničari i intrumentari. Naravno, najvažnija prva instanca je neurolog u Urgentnom centru, koji prvi pregleda pacijenta i upućuje ga dalje na dijagnostiku, na skener. Zatim radiolog postavlja dijagnozu. Slijedi konsultacija i dogovor neurologa i interventnog radiologa, da li je taj pacijent kandidat za mehaničku trombektomiju ukoliko je u pitanju veliki krvni sud. Ako je riječ o zapušenju manjeg krvnog suda, onda se daje trombolitička terapija, ali, i ona se primjenjuje samo u određenim situacijama", naglasio je dr Radinović.
Posebno je značajno što je mehanička trombektomija usluga koja je pacijentima u Crnoj Gori dostupna 24 sata, 365 dana u godini. To je, prema riječima dr Radinovića, veliki uspjeh za ovako mali centar, jer u nekim mnogo većim centrima, to nije praksa.
