Spajanje poreske i carinske uprave predviđeno je prije svega kod zajedničkih službi i odjeljenja, ljudskih resursa, IT sektora, a oni striktno carinski, odnosno poreski poslovi i poslovi u vezi igara na sreću će ostati kao posebni. Konačni cilj bi bio da pratimo jednog privrednog subjekta od momenta kad on uveze određenu robu do momenta dok taj isti subjekat tu robu ne proda u maloprodaji, istakao je u razgovoru za Portal Analitika v.d. direktora Uprave prihoda i carina, Aleksandar Damjanović.
Počela je primjena Zakona o fiskalizaciji, a Damjanović tim povodom kaže da je za sada trećina obveznika fiskalizovana, te da je promet fiskalizovanih računa iznosio oko 95 miliona eura.
“Idemo ka tome da ovaj proces dobije ubrzanje. Nijesam zadovoljan, ali treba reći da povratka nazad nema. To je, ako ništa, naša obaveza prema onom dijelu privrede koji hoće da radi legalno i koji je svoje obaveze već izvršio, onom dijelu privrede koji neće da posluje u sivoj zoni. To je obaveza koja nas svrstava među ozbiljne države i puna mjera patriotizma”, ocijenio je on.
Nekadašnji predsjednik parlamentarnog Odbora za ekonomiju precizirao je da je poreski dug trenutno procjenjen na 470 miliona eura, ali da to nije konačna cifra jer, zahvaljujući zakonskim rupama, postoje i neevidentirana dugovanja.
ANALITIKA: Da li Uprava prihoda i carina spremno dočekuje ljetnju turističku sezonu?
DAMJANOVIĆ: Naravno da spremno dočekujemo, pripremamo operativni plan vezano za ljetnju turističku sezonu, uz nadanje da će ova sezona biti mnogo bolja od prethodne.
Turistička privreda je među najpogođenijim sektorima zbog pandemije. Naravno i ugostiteljstvo, pružanje usluga smještaja, i to imamo u vidu - imaćemo izbalansiran pristup prema toj privredi, negdje ćemo biti edukativni i ići na način da evidentiramo i kontrolišemo subjekte.
U toku jula i avgusta biće pojačanih kontrola. Već sam dao nalog da se napravi operativni plan. Jedan dio inspektora koji nijesu iz opština koje su turističke destinacije će biti svojevrsno pojačanje kolegama iz opština koje su turističke destinacije. Taj plan ćemo brzo i formalno definisati. Očekujem i disciplinu, bez obzira što znam da treba nadoknaditi izgubljeno od prošle godine što se tiče ugostitelja, zakupaca plaža i izdavalaca smještaja. Bićemo balansirani i bićemo partneri, uz očekivanje da se sve zakonske obaveze redovno izmiruju.
Neto dug u ovom trenutku procijenjen na 470 miliona eura
ANALITIKA: Da li će objedinjavanjem bivše Poreske uprave i Uprave carina doći do smanjenja njihovih troškova i veće efikasnosti u otkrivanju poreskih i carinskih prekršaja?
DAMJANOVIĆ: Bivša Poreska uprava i bivša Uprava za igre na sreću su spojene 5. januara, a 19. aprila došlo je do spajanja Uprave prihoda sa Upravom carina i sada je tu Uprava prihoda i carina - koncept koji ima veliki broj država u Evropi koji bi trebao da dovede do veće efikasnosti. Možemo dati neku slobodnu ocjenu da prethodne, bivše uprave nijesu bile preefikasne, tako da pokušavamo da ovim konceptom, iza kojeg je stala Vlada, povećamo efikasnost i ne samo to, već da na jednom mjestu imamo ključne državne prihode kako bi lakše pratili, analizirali i evidentirali. Na kraju krajeva i preduzimali sve one mjere u smislu bolje i pojačane naplate.
Spajanje je predviđeno prije svega kod zajedničkih službi i odjeljenja, ljudskih resursa, IT sektora, a oni striktno carinski, odnosno poreski poslovi i poslovi u vezi igara na sreću će ostati kao posebni. Konačni cilj bi bio da pratimo jednog privrednog subjekta od momenta kad on uveze određenu robu do momenta dok taj isti subjekat tu robu ne proda u maloprodaji.
Biće izbjegnuti svi oni problemi koji se tiču uvoznog PDV-a iz domaćeg prometa, akciza, koje su nekad bile jedan dio kod carina, drugi dio kod poreza pa su onda 2015. Date carinama itd. Prosto, nećemo imati ni onih problema koji se često dešavaju, Neko to naziva presipanje iz šupljeg u prazno. Nije, naravno, tako, da se negdje plati PDV od carina pa se vraća kod poreza… Bez obzira što su to zakonske mogućnosti i obaveze često ima propusta u praćenju jednog poreskog, odnosno carinskog obuhvata kod jednog dijela poreskih i carinskih obveznika. Tako da će ovim ujedinjavanjem uprava u jedinstvenu Upravu prihoda i carina i ti problemi biti prevaziđeni.Nema potrebe govoriti o zajedničkoj bazi podataka poreskih i carinskih obveznika, protoku informacija i svemu onome što bi to trebalo da donese u smislu efikasnosti i racionalnosti.
Radi se o, u ovom trenutku, jednom od najkompleksnijih poslova u državi jer spojiti dvije ozbiljne uprave, ogromne službe sa nekih 1.100 ili 1.200 izvršilaca nije nimalo naivan posao. Ja sam ovdje od 18. marta. faktički sam direktor i ovog dijela carina od 19. aprila, i ulažem sve napore zajedno sa zaposlenima u upravi da ovaj posao odradimo na najbolji mogući način- da uprave organizaciono spojimo, a onda i funkcionalno, što nam je negdje glavni cilj.
ANALITIKA: Koje mjere planirate da preduzmete vezano za velike poreske dužnike?
DAMJANOVIĆ: Najveći poreski dužnici se objavljuju na tzv. crnoj listi.U ovom trenutku je, na moju inicijativu, došlo do određenih modifikacija te liste koja će kad bude objavljena dati sveobuhvatniji presjek dužnika, jer neki su zahvaljujući nedostacima sadašnje uredbe izbjegli da se pojave na toj listi.
Apsolutno ćemo imati neselektivan pristup u odnosu na velike, pa i na malo manje dužnike u smislu mjera koje treba preduzimati i načina kako i kada preduzimati te mjere. Uprava prihoda i carina ima senzibilitet za probleme u kojima je jedan dio privrede. Naravno, nije lako i zato je neophodno imati puno informacija i napraviti ozbiljne analize, ostvariti kontakte, razgovarati sa obveznicima… Dakle, nije lako prosto osjetiti kome treba dati šansu da se izvuče iz problema kroz raznorazne oblike koje je država preduzimala: od reprograma poreskih potraživanja, nekad je bio i otpis kamate na poreska potraživanja, što nije isključeno da ponovo može da bude opcija, i još drugih mjera u odnosu na one kojima, da tako kažem, nema spasa. Nepreduzimanje krajnjih mjera poput stečaja i naplate imovine kroz hipoteke faktički nema alternativu - prosto tu tražimo jednu dobru bazu, odnosno način analize, ali u odnosu na to da će neko biti povlašćen i da se prema nekome neće preduzeti mjere propisane zakonima, to nema teorije da se može desiti i u tom dijelu neće biti povlašćenih.
Upravo su povlašćeni i doveli do velikog zaduženja i do ozbiljnih problema koja ta zaduženja vuku, ne samo kod tih preduzeća odnosno obveznika već multiplikativno kroz skoro cijelu privredu. Probaćemo da rješavamo taj nagomilani dug. Treba reći i da se mora krenuti od velikih i većih, što ne znači da se neće pokušati doći do svih obveznika. Vidjećemo koliko ćemo biti efikasni. Nadam se da ćemo makar u dijelu postupanja i procedura, odnosa prema obveznicima biti isti i jedinstveni. Apsolutno će zavisiti krajnji bilans i smanjenje duga od privredne situacije. Možete imati perfektnu upravu, ali ukoliko nema privredne aktivnosti i ako imate pandemiju onda rezultat ne može biti sjajan. Na drugoj strani, možete imati ruinirane uprave, a da prosto neki prilivi i neka ekonomska konjuktura tu ruiniranost pokrije nekim prihodima i onda se priča o tome, evo sve je super, a nije. Prema tome, jasno je o čemu govorim. Radićemo apsolutno neselektivno i radićemo u mjeri u kojoj imamo kapacitete da ove stvari rješavamo.
ANALITIKA: Koliki je trenutno iznos poreskog duga u Crnoj Gori i da li se okvirno može utvrditi koliko tog duga može biti naplativo?
DAMJANOVIĆ: Neto dug u ovom trenutku možemo da procjenimo na 470 miliona eura, što uključuje i dug iz tzv. E-commerce-a. To je dug koji možemo da evidentiramo, a postoji i par stavki koje dug čine, nažalost, većim.
Iako se u prethodnom periodu dug, iz marketinških ili političkih razloga, prikazivao manjim i pravila, po meni, nedozvoljena zakonska gimnastika. Pomenuću nezakonito isknjižavanje 150 miliona eura duga iz bilansa po osnovu rješenja o završenom stečaju, gdje su stotine i hiljade radnika ostale bez svojih prava u smislu da su kroz te stečajeve faktički abolirane obaveze po osnovu doprinosa, koje ne zastarijevaju. O tome neko treba da razgovara i neko, vjerovatno, treba i da odgovara. Vidjećemo, polako. Doći ćemo i do tih podataka. Zašto je to rađeno ne znam, ali znam da nam se dnevno javljaju radnici iz tih firmi koji ne mogu da ostvare svoja prava, da odu normalno u penziju.Bilo je par hiljada firmi koje su na taj način faktički abolirale svoje obaveze- mi ih ovamo vodimo vanbilansno i ja insistiram da se napravi model da taj dug bude vođen i bude prepoznat u našim bilansima.
Imamo još jedan dio neevidentiranog duga zahvaljujući zakonskim rupama. Problem je praksa da imamo jedan ozbiljan dio duga koji nije evidentiran, a koji se tiče firmi koje ne isplaćuju plate uz doprinose i ne pojavljuju se sa IOPPD obrascima. Na taj način mi faktički imamo u vazduhu još najmanje desetak miliona eura tog duga koji se gomila i koji se može ustanoviti ili kontrolom pješke, a obveznika je više desetina hiljada, ili ukoliko dođemo do saznanja na bazi analiza. Poslovne banke ne pitaju puno- one samo odrade njihov promet, isplate neto zarade, je li bilo bruto ili nije to ih baš briga… Nekad to nije moglo da se desi u jedinstvenom SDK sistemu. Mi smo prosto u situaciji da tražimo i da kontrolom, koja nije laka, evidentiramo i ove obaveze. Uz neke zakonske izmjene koje su veoma poželjne, ovo pitanje moramo da zatvaramo jer se za godinu iznenadimo kad neka firma nagomila svoj dug po osnovu doprinosa, nije se pojavljivala ili nije kontrolisana, a ovamo redovno rabotala, plaćala PDV i neke druge obaveze i odjednom se ispostavi da obaveze prema zaposlenima nijesu izmirene, a neto zarade jesu. To je ozbiljan problem i dug koji nije evidentiran.
Dakle, operišemo sa sumom od 470 miliona eura. Imamo povećanje duga od desetak procenata u odnosu na prošlu godinu, što korespondira sa padom ekonomske aktivnosti u državi i što je dijelom posljedica pandemije koronavirusa.
ANALITIKA: Da li je u ovoj godini zabilježen rast poreskih prihoda i kojih?
DAMJANOVIĆ: U prva tri mjeseca naplaćeno je oko 255 miliona eura prihoda, što je za 26 miliona eura niže u odnosu na prvi kvartal prošle godine. Prvi kvartal lani je okončan sa svega petnaestak dana pandemije u drugoj polovini marta, dok je prvi kvartal tekuće godine bio u jeku mjera za suzbijanje pandemije, pa i onih koje su stvarale ekonomske posljedice, tako da je ova razlika očekivana, a po meni i bolja nego što je moglo da bude. To govori o žilavosti jednog dijela privrede (saobraćaj, usluge, turizam, ugostiteljstvo), a neko je prošao dobro- farmaceutske kompanije, IT sektor, građevinske firme… Prema tome, negdje je tu napravljena kompenzacija, ali je briga za državu da selektivno cilja pomoć onima kojima je neophodna.
Sad kad ukalkulišemo i april, gdje smo lani imali tvrde mjere i gdje je ekonomija patila, a ovdje u aprilu polako dolazi do popuštanja, ove cifre će se popraviti i nadam se da ćemo već krajem drugog kvartala imati mnogo bolje performanse. Ako bude elementarno bolje turističke sezone od prošle, a biće, imaćemo i mnogo bolje rezultate.
Najveći poreski dužnici - Nikšić, Berane, Bijelo Polje, Cetinje i Budva
ANALITIKA: Kako komentarišete rast broja kompanija u blokadi?
DAMJANOVIĆ: I to je jedna od posljedica pandemije, ali i posljedica strukturnih ekonomskih problema. Ovaj broj kompanija je i ranije bio izuzetno visok, i kad nije bilo pandemije. Naravno, ima tu na stotine razloga blokade. Ne radi se samo o blokadama od strane države i mi smo često tu ko zna koji povjerilac po redu.. Tu su naravno banke, firme ne izmiruju svoje obaveze i to je jedno ozbiljno strukturno pitanje. Nekad se dio toga rješavao multilateralnim kompenzacijama inekim sistemskim mjerama.
Realno, jedan dio privrede pokazuje da vuče neki drugi dio privrede koji je, prosto, u stalnim problemima i iz njih teško izlazi. To se mora mijenjati. Ovaj broj od skoro 20 hiljada blokiranih firmi sam od sebe neće padati, niti iznos blokiranog duga. Ono što može da se mijenja je da se uvede red u tim stvarima, da se naplatni redovi bolje definišu i načini na koje se naplaćuje onaj koji je tražio blokadu.
ANALITIKA: Koje opštine imaju problem da izmire svoje obaveze?
DAMJANOVIĆ: Trenutno su 16 od 24 opštine poreski dužnici - najveći su Nikšić, Berane, Bijelo Polje, Cetinje i Budva. Započeo sam obilazak opština i razgovarao sa čelnicima u Kotoru, Tivtu i H. Novom, a onda sam napravio manju pauzu zbog fokusa na spajanje carina i poreza. Nastaviću sa tim aktivnostima i namjeravam da obiđem sve opštine i da u razgovoru sa rukovodstvima definišemo status poreskog duga i poreski tretman pojedine opštine, odnosno lokalnih javnih preduzeća. Da vidimo dinamiku otplate duga i da napravimo analizu. Analize su neophodne i rade se. Imaćemo brzo razgovore i na sjeveru Crne Gore, Cetinju i Budvi.
ANALITIKA: Kakve efekte očekujete od primjene Zakona o fiskalizaciji u prvih nekoliko mjeseci?
DAMJANOVIĆ: Kreće se sa primjenom zakona od 1. juna. Mi ćemo obilaziti i evidentirati poreske obveznike u smislu poštovanja onoga što zakon nalaže. Na kraju krajeva, fiskalizacija je i patriotska obaveza i nije novi namet, već samo realno evidentiranje obima prometa i usluga. Mi ćemo imati uvid i moći ćemo da pratimo ekonomske tokove i da se država adekvatnije sprema sa mjerama koje pomažu ekonomiju. Jedan dio je već fiskalizovan - oko desetak hiljada naplatnih uređaja u ovom trenutku. To je daleko od obaveze koju imaju ostalih dvadesetak hiljada i više, ali svaki da dobijamo nove korisnike, učesnike u fiskalizaciji. Očekujem da kako se bliži rok, shodno našem mentalitetu, to ubrza.
Napravićemo način na koji ćemo kontrolisati ovaj proces - krenućemo od velikih, najvećih i firmi koje su u državnom vlasništvu, ozbiljnih firmi u privatnom sektoru pa ćemo se, kako vrijeme bude išlo, “spustiti” do manjih preduzetnika. Ragovaramo intenzivno sa raznoraznim predstavnicima branši o nizu problema koji se javljaju, a koji se u hodu rješavaju. Ozbiljan je projekat, ja sam ga zatekao i moja je dužnost da ga izvršim na najbolji mogući način. Zajedno sa kolegama iz uprave trudim se da to uradimo kako treba.
Promet fiskalizovanih računa do danas je oko 95 miliona eura. Idemo ka tome da ovaj proces dobije ubrzanje. Nijesam zadovoljan, ali treba reći da povratka nazad nema. To je, ako ništa, naša obaveza prema onom dijelu privrede koji hoće da radi legalno i koji je svoje obaveze već izvršio, onom dijelu privrede koji neće da posluje u sivoj zoni. To je obaveza koja nas svrstava među ozbiljne države i puna mjera patriotizma. Niko nema ništa da krije- to je realna evidencija države o tome šta se dešava u prometu roba i usluga.
Ako govorimo o mjeri patrotizma prema državi i ovo će biti mjera, uz sijaset tehničkih problema koji se u hodu rješavaju i uz senzibiltet Uprave prihoda i carina prema jednom dijelu obveznika fiskalizacije koji će rješiti probleme, nadam se, u narednim danima ili nedjeljama nakon 1. juna.
