Zbog snažnog rasta cijena goriva širom Skandinavije, kao posljedice rata na Bliskom istoku, građani strahuju da bi se mogao ponoviti nepopularni scenario iz perioda od novembra 1972. do februara 1973. godine, kada su, zbog nacionalnih mjera štednje, danski vozači morali automobile da parkiraju čak 11 sedmica.
Iako bi cijena bezolovnog benzina 95 uskoro mogla da dostigne 2.30 eura, danski ministar energetike Lars Ogoard smatra da još nije vrijeme za krizne mjere.
"Ako malo popustite pritisak na gas, smanjićete i pritisak na novčanik. Nema smisla smanjivati porez na nešto što ionako treba manje da trošimo", kazao je Ogoard.
Danska je još prije nedjelju dana odlučila da postepeno pusti u prodaju oko 1.24 miliona barela nafte iz robnih rezervi. Riječ je o količini nafte koja se obično u cijeloj zemlji potroši tokom dvije nedjelje. Ipak, cijene goriva na pumpama su nastavile da rastu. Doduše, nestašica za sada nema i snabdijevanje nije poremećeno.
"Imamo rezerve za otprilike 80 dana potrošnje. Trenutno je situacija sa snabdijevanjem u Evropi stabilna, nema manjka goriva, ali svi smo pogođeni visokim cijenama“, rekao je ministar Lars Ogoard za dansku javnu radio-televiziju i ponudio još neke praktične savjete, poput: vozite se zajedno na posao ili zatražite od poslodavca da radite od kuće, prenosi Index.hr.
Norveška: Rekordne cijene dizela
U Norveškoj su posljednjih dana zabilježene rekordne cijene motornih goriva. U ponedjeljak su cijene dizela na nekim pumpama dostigle 30 kruna po litru, što je 2.65 eura i što nikada ranije nije zabilježeno. S obzirom na veliki broj električnih vozila na putevima, na nacionalnom nivou cjenovni udar nije tako izražen, ali nisu svi u povoljnoj situaciji.
U ruralnim područjima na sjeveru Norveške, gdje je javni prevoz rjeđi, mnogo se više koriste fosilna goriva nego u gradskim sredinama na jugu, pa su lokalni političari pozvali vladu da interveniše. Tvrde da rekordno visoke cijene ugrožavaju i porodične finansije i opstanak preduzeća.
Nekim građanima nije razumljivo da Norveška sa svojim naftnim zalihama mora da prihvati tržišne cijene goriva i zahtijevaju hitno smanjenje putarina, poreza na emisiju gasova i poreza na dodatu vrijednost.
"Imam zakazan pregled u bolnici u Bodøu. Do tamo ima 270 kilometara u jednom pravcu. A litar dizela platio sam 2,3 eura. Čudno mi je da Norveška ne preduzima ništa po tom pitanju. Švedska smanjuje porez na gorivo. Zašto mi ovdje ne možemo učiniti isto?", rekao je za norvešku javnu televiziju Frode Lingstad, samohrani otac troje djece koji živi u sjevernoj pokrajini Nordland.
Švedska snižava poreze na gorivo
Švedska vlada juče je najavila manje poreze na benzin i dizel od 1. maja do 30. septembra. Namjera je da se cijene snize za oko 30 centi po litru, ali je za to potrebno odobrenje Evropske komisije. Osim toga, domaćinstva će dobiti privremene subvencije za struju od oko 200 eura mjesečno.
"Ono što se dešava na Bliskom istoku stavlja švedsku ekonomiju na probu. Nažalost, Švedska ne kontroliše rat niti cijene gasa i nafte na svjetskom tržištu. Važno je da građani budu oprezni sa novcem i pokušaju da održe niske troškove električne energije i energije“, rekao je švedski premijer Ulf Kristerson, dodavši da će interventne mjere koštati oko 300 miliona eura.
U Finskoj je cijena benzina 95 premašila dva eura po litru, a analitičari procjenjuju da bi nastavak bliskoistočne krize mogao dovesti do dodatnog poskupljenja. Međutim, premijer Peteri Orpo je u ponedjeljak izjavio da ne planira da preduzme korake slične Švedskoj kako bi se snizile cijene goriva.
Finska ne planira da interveniše
"Još nemamo ništa slično na stolu niti se to razmatra. Vrlo pažljivo pratimo razvoj situacije i potom ćemo procijeniti svoje poteze. Ovo je kriza koja je brzo nastupila i nadamo se da će brzo da se završi“, rekao je Orpo za MTV.
Finski analitičar Piter Lund sa Aalto univerziteta smatra da se ne treba nadati brzoj normalizaciji cijena čak i ako rat na Bliskom istoku uskoro završi.
Upozorava da bi cijena benzina mogla da dostigne 2.5 eura, jer za Uskrs počinje sezona intenzivnije vožnje, te dodaje da puštanje naftnih rezervi na tržište nije donijelo olakšanje.
"Korišćenje rezervi nafte zapadnih zemalja vjerovatno neće imati veliki uticaj na cijenu goriva. Pušteno je 400 miliona barela, a svjetska potrošnja nafte iznosi oko 100 miliona barela dnevno", upozorio je Lund.
