Crnogorske političke partije naučile su da žive sa rodnim kvotama, ali nijesu pokazale jednaku spremnost da ženama omoguće stvarni uticaj na političko odlučivanje. Dok se zakonske garancije zastupljenosti žena unapređuju, ključne odluke o partijskim funkcijama, kandidaturama, novcu i političkom napredovanju i dalje se donose u uskim krugovima partijskih rukovodstava, u kojima dominiraju muškarci, to je jedan od ključnih zaključaka nove analize Centra za demokratsku tranziciju (CDT) „Od kvota do moći: Žene u politici, muškarci na čelu“, u kojoj su analizirali koliko formalne mjere rodne ravnopravnosti zaista mijenjaju odnose moći u crnogorskoj politici.
"Crna Gora je posljednjih godina napravila važne korake. Rodna kvota na izbornim listama povećana je sa 30 na 40 odsto, unaprijeđena je zaštita osvojenih mandata, a za rad ženskih partijskih organizacija obezbijeđeno je posebno javno finansiranje. Međutim, nijedna parlamentarna partija nema predsjednicu, a dostupna istraživanja pokazuju da žene često obavljaju značajan dio organizacionog i administrativnog rada, dok muškarci češće zauzimaju vodeće pozicije i dobijaju prilike za političko napredovanje", navode iz CDT-a.
Ističu da posebno zabrinjava način korišćenja javnog novca namijenjenog političkom osnaživanju žena.
"Naša analiza izvještaja Državne revizorske institucije (DRI) pokazuje da je Asocijacija žena Pokreta Evropa sad 2023. godine 82% prijavljenih troškova usmjerila na humanitarnu pomoć, dok je Forum žena Bošnjačke stranke gotovo 88% ukupnih odliva sa računa potrošio na novčanu pomoć fizičkim i pravnim licima. Istovremeno, Forum žena Demokratske Crne Gore je gotovo 85% prijavljenih troškova izdvojio za učešće u troškovima izbornih kampanja", navode iz CDT-a.
Ističu da ovi podaci otvaraju pitanje da li novac namijenjen političkom osnaživanju žena zaista služi toj svrsi ili se koristi prvenstveno za potrebe partija. Takođe, postavlja, kako kažu, se pitanje da li se finansiranjem humanitarnih i socijalnih aktivnosti dodatno učvršćuje tradicionalna podjela uloga, u kojoj žene brinu o socijalnim potrebama, dok muškarci odlučuju o politici.
"Naša analiza podsjeća i na praksu zaobilaženja rodnih kvota. Na lokalnim izborima 2022. godine u 14 opština proglašene su 23 izborne liste koje nijesu ispunjavale zakonske uslove u pogledu zastupljenosti ili rasporeda kandidata manje zastupljenog pola. Nakon parlamentarnih izbora 2023. godine, partije su koristile pravne praznine koje su omogućavale da kandidatkinje koje ne prihvate mandat budu zamijenjene muškarcima koji su se nalazili iza njih na listi. Ove slabosti su u međuvremenu djelimično otklonjene, ali iskustvo pokazuje da problem nije bio samo u propisima, već i u spremnosti partija da poštuju njihovu svrhu", navode iz CDT-a.
Ukazuju da dodatnu prepreku predstavljaju mizoginija, seksistički napadi i rodno zasnovane dezinformacije, kojima su političarke izložene na način koji njihove muške kolege ne pogađa jednako.
"Suzbijanje ovih pojava zahtijeva djelotvorniji odgovor institucija i političkih partija, uz jasno razlikovanje rodno zasnovanog nasilja od legitimne političke kritike.
CDT smatra da je neophodno modernizovati Zakon o političkim partijama iz 2004. godine i propisati minimalne standarde unutarpartijske demokratije, uključujući transparentne procedure izbora partijskih rukovodstava i kandidata, kao i garancije ravnopravnog učešća žena u odlučivanju. Potrebno je preciznije urediti namjenu javnih sredstava za ženske partijske organizacije, ojačati nadzor nad njihovim trošenjem i obezbijediti da te organizacije samostalno odlučuju o korišćenju novca koji im je zakonom namijenjen", zaključuju u saopštenju.
Publikacija je dostupna na linku.
