Prvi put će se u istoj prostoriji naći visoki zvaničnici bogatijih članica EU, uključujući Francusku, Njemačku i nordijske zemlje, kako bi gradili strategiju oko prijedloga Evropske komisije o kontroverznom budžetu od 1,816 biliona eura.
Cilj je da se formira blok uoči pregovora sa zemljama poput Poljske, Španije i Italije, koje se zalažu za veće troškove, posebno u poljoprivredi i finansiranju siromašnijih regiona.
Otkako je budžet predstavljen 16. jula, zvaničnici su imali tek dovoljno vremena da prelistaju stotine stranica i počnu računati koliko će novca dobiti, a koliko izgubiti od novog plana potrošnje Komisije.
Zvanični pregovori o budžetu jedva da su počeli, ali iza kulisa službenici zemalja već kuju planove. Ministri neće prisustvovati okupljanju u Beču, a oni će o budžetu ponovo razgovarati u oktobru na sastanku na nivou EU.
U svakim pregovorima o budžetu zemlje sa sličnim interesima udružuju se kako bi razvile zajedničke napade, održavale zajedničke sastanke s Komisijom i podijelile praktične zadatke poput testiranja formula po kojima se raspodjeljuju sredstva.
Konačni cilj je nadmudriti rivalski blok, pobijediti u pregovorima i usmjeriti ogroman budžet EU bliže svojim prioritetima.
Umjesto da se svako bori za sebe, 27 zemalja EU se obično okuplja u dva široka tabora.
S jedne strane su imućni "neto platiše", od Švedske do Francuske, koji uplaćuju više nego što dobijaju iz budžeta EU i generalno se zalažu za manji fond.
Rivalski blok, poznat kao Prijatelji kohezije, široka je alijansa južnoevropskih i istočnoevropskih zemalja, uključujući Italiju, Španiju i Poljsku, koje se zalažu za veći budžet, posebno za "kohezijske fondove" koji podržavaju siromašnije regione širom Unije.
Unutar svakog tabora postoje očite razlike. Na primjer, Francuska i Nizozemska, iako obje neto platiše, imaju potpuno različite stavove o pitanjima poput zajedničkog duga EU, što Pariz podržava, a Hag se tome protivi.
Po pitanju poljoprivrednih subvencija, Francuska je više usklađena s Poljskom, velikim potrošačem, nego s članicama vlastitog kluba.
Ali zemlje nastoje da razlike riješe unutar svojih klubova, gdje se dogovaraju o ključnim stavovima poput ukupne veličine budžeta.
Grupu koja se u četvrtak okuplja u Beču predvodiće dvije sile EU.
"Na kraju, Francuska i Njemačka se dogovore oko cifre, a mi pudlice samo slijedimo", rekao je jedan EU diplomata iz zemlje neto platiše, upoznat s pregovorima.
U drugom taboru, Poljska obično preuzima vođstvo kao zemlja koja najviše dobija iz budžeta EU.
Međutim, višedecenijsko partnerstvo Varšave s Mađarskom, s kojom dijeli ključne interese, oslabilo je zbog sukoba s premijerom Viktorom Orbanom, čiji demokratski nazadak kod kuće je naveo Komisiju da obustavi milijarde eura finansiranja.
To je otvorilo prostor mediteranskim zemljama, koje takođe podržavaju izdašno finansiranje siromašnijih regiona, da preuzmu jaču koordinacionu ulogu unutar koalicije.
Prvog septembra Malta je predsjedavala okupljanjem budžetskih stručnjaka Prijatelja kohezije, čime je postavljen temelj za prvi tehnički sastanak svih 27 zemalja EU sljedećeg dana.
Iskusni pregovarači o budžetu tvrde da se ključne odluke donose upravo na ovakvim neformalnim sastancima. Prošlog marta, neto platiše su se dogovorile da izdvoje 175 milijardi eura za program istraživanja Horizon, što je Komisija ubrzo i potvrdila, tokom jednog neformalnog sastanka u Helsinkiju, prema riječima EU diplomate.
Komisija, koja čeka sa strane, lobiraće kod nacionalnih vlada da ostanu što bliže njenom izvornom prijedlogu tokom pregovora s Vijećem i Parlamentom.
U narednim mjesecima, komesar za budžet Piotr Serafin, bivši poljski ambasador pri EU, posredovaće između neto platiša i Prijatelja kohezije.
Uhvaćen između dva zaraćena tabora, komesar "može vidjeti sve karte na stolu", rekao je jedan zvaničnik Komisije, piše Klix.ba.
