Džordan, koji je tada imao 11 godina, preminuo je od infekcije mozga izazvane amebom Naegleria fowleri, poznatijom kao „ameba koja jede mozak".
Ova sićušna ameba, koja najčešće živi u toplim slatkim vodama, termalnim izvorima i zapuštenim bazenima, u ljudski organizam ulazi kroz nozdrve pri skakanju u vodu i ronjenju, i ubrzo počinje da napada moždano tkivo.
„Džordan je plivao samo jedan dan, samo jednom, i više ga nema", kaže 67-godišnji Stiv za BBC.
U Indiji je prošle godine zabilježeno više od 200 slučajeva infekcije izazvane amebom Naegleria fowleri, što je do sada najveća registrovana epidemiju u svijetu, a novi slučajevi u toj zemlji se pojavljuju i poslednjih nekoliko mjeseci.
Prije toga je u svetu bilo potvrđeno manje od 500 slučajeva.
Ova epidemija ponovo je izazvala zabrinutost naučnika, koji upozoravaju da se parazit sada otkriva i u područjima u kojima je ranije bio veoma rijedak, poput djelova Evrope i istočne Azije.
„Mislim da će u budućnosti biti više slučajeva, viđaćemo ovu amebu širom svijeta", kaže Anastasios Causis, stručnjak za mikrobiologiju i parazitologiju na Univerzitetu u Kentu u Engleskoj.
'Oduzima vam razum'
Stiv, iz savezne američke države Floride, satima se sa sinom spuštao niz vodene tobogane na prirodnom termalnom izvoru u blizini hotela u kojem su odsjeli u Kostariki, kada je Džordan počeo da se žali na glavobolju.
Po povratku kući bolovi su postali sve jači i Džordan je počeo da povraća.
Roditelji su ga odveli u lokalnu bolnicu, gdje je počeo da halucinira i govori da vidi insekte kako šetaju po plafonu.
„Gledao nas je, ali nije znao ko smo. Mislim da nije znao ni ko je on", prisjeća se Stiv.
Dok su ljekari pokušavali da utvrde što nije u redu sa Džordanom, on je doživio epileptični napad i prebačen je na odjeljenje intenzivne njege, gdje je kasnije preminuo.
„Samo sedam i po dana poslije kupanja više ga nije bilo", kaže Stiv.
„Pre toga nije imao nikakvih zdravstvenih problema. Bio je potpuno zdrav."
Džordan je preminuo od primarnog amebnog meningoencefalitisa (PAM), rijetke, ali gotovo uvijek smrtonosne infekcije mozga koju izaziva ameba Naegleria fowleri.
Kao i kod mnogih oboljelih od PAM-a, lekari su u početku sumnjali da Džordan ima meningitis, jer simptomi ova dva oboljenja u ranoj fazi mogu da budu veoma slični.
Dok su ljekari konačno shvatili što je u pitanju, bilo je prekasno.
Infekcija je uzrokovala veliki otok u mozgu koji je izazvao nepopravljiva oštećenja.
„Oduzima vam razum, oduzima vam misli, oduzima vam ono što jeste", kaže Stiv.
Zašto se ameba javlja u novim područjima?
U Slovačkoj je 2025. godine potvrđen prvi slučaj infekcije amebom Naegleria fowleri, a novi slučajevi prijavljeni su i u hladnijim sjevernim američkim saveznim državama, kao što je Minesota, izvan područja koja su tipična za ovu amebu.
Infekcije se više ne povezuju isključivo sa jezerima i rijekama, koje se smatraju njenim uobičajenim staništem.
Na Tajvanu je 2023. godine preminuo muškarac poslije izlaganja amebi Naegleria fowleri u zatvorenom centru za surfovanje sa vještačkim talasima.
Iste godine u SAD-u malo dijete je umrlo od infekcije poslije boravka na zagađenoj podlozi bazena sa prskalicama.
Kako klimatske promjene uzrokuju zagrijavanje jezera i bara, ameba počinje da se širi i na područja koja su ranije bila previše hladna za njen opstanak i razvoj.
„Kada je voda toplija, ameba je aktivnija. Tada raste i vjerovatnoća da se zaraze ljudi koji se kupaju i bave aktivnostima u vodi“, kaže Causis
Objašnjava da nema razloga za paniku, ali da ljudi treba da budu oprezni zbog sve većeg rizika.
Smatra i da su danas naučnici uspješniji u otkrivanju prisustva ove amebe, zbog čega je možda i broj zabilježenih infekcija veći.
„Moja pretpostavka je da je broj slučajeva možda oduvijek bio visok, ali tek sada uviđamo da raste zato što danas znamo kako infekciju da otkrijemo odgovarajućim testovima", objašnjava Causis.
Zašto su djeca izloženija većem riziku?
Djeca su podložnija infekciji amebom Naegleria fowleri nego odrasli, kažu stručnjaci.
„Prosječna starost oboljelih je oko 12 godina, jer djeca obožavaju da se prskaju i brčkaju u toploj vodi", kaže profesor Ijan Rajt, stručnjak za vode na Univerzitetu u Zapadnom Sidneju, u Australiji.
„To je veoma surovo."
Pojedini naučnici smatraju da su djeca izložena većem riziku i zato što je kod mlađih ljudi prepreka između nosne šupljine i mozga lakše prohodna, što amebi olakšava prodor do moždanog tkiva.
„To je kao noćna mora, horor film ili roman Stivena Kinga", kaže Rajt.
„Vjerovatnoća da ćete se zaraziti je izuzetno mala, ali ako se to dogodi, vjerovatno ćete umrijeti."
Od 1962. do 2023. godine u svijetu je zabilježeno samo 488 slučajeva infekcije, uglavnom u Aerici Pakistanu i Australiji, prema analizi objavljenoj 2025. godine u časopisu Journal of Infection and Public Health.
Oko 97 odsto obolelih je preminulo.
Ako se bolest otkrije u ranoj fazi, ljekari pokušavaju da je liječe kombinacijom različitih ljekova, uz terapiju za smanjenje otoka mozga.
Međutim, ljudi koji prežive su izuzetno rijetki.
Ali, posljednja epidemija u Kerali, saveznoj državi Indije i popularnom turističkom odredištu na jugu zemlje, dovela je u pitanje dosadašnje pretpostavke o tome koliko je ova bolest zaista smrtonosna.
Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Communications Medicine, više od polovine od oko 200 pacijenata, čiji je ishod liječenja poznat preživjelo je infekciju, što je znatno više od istorijske stope preživljavanja od oko tri odsto.
Ovi rezultati ukazuju da infekcije izazvane amebom koja jede mozak možda nijesu toliko neizlječive kao što se ranije vjerovalo.
Međunarodni tim autora studije smatra da su rano postavljanje dijagnoze, veća svijest među ljekarima i dosljednija primjena protokola liječenja najvjerovatnije doprinijeli znatno boljim ishodima.
Kako se zaštititi?
Pored kupanja i igre u vodi, ameba Naegleria fowleri može da dospe u organizam i prilikom ispiranja nosa špricem ili nazalnim irigatorom sa nastavkom, koji se najčešće koriste za ublažavanje simptoma prehlade, upale sinusa i alergija.
Prošle godine je u američkoj saveznoj državi Teksasu 71-godišnja žena, koja je prethodno bila dobrog zdravlja, preminula u roku od dvije nedjelje poslije upotrebe nazalnog irigatora koji je napunila vodom iz slavine u kamp-prikolici.
Ritualno ispiranje nosa je dio obreda u pojedinim vjerskim zajednicama, među kojima je islam, kao i u nekim tradicionalnim sistemima medicine, poput ajurvede, holističkog načina liječenja porijeklom iz Indije.
Postoji nekoliko jednostavnih mjera kojima ionako veoma mali rizik od infekcije može dodatno da se smanji.
Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuju da se za ispiranje nosa koristi destilovana ili prokuvana i potom ohlađena voda, jer su rijetki slučajevi infekcije povezani sa zagađenom vodom iz vodovoda.
CDC savjetuje da se prilikom kupanja u toploj slatkoj vodi, smanji mogućnost prodora vode pod pritiskom u nos.
To se postiže zatvaranjem nozdrva prstima ili upotrebom štipaljke za nos prilikom skakanja i ronjenja.
„Ako nijeste sigurni, jednostavno ne potapajte glavu u vodu", savjetuje Rajt.
