Naime, koalicija Baskijsko okupljanje (EH Bildu) u narednom sazivu parlamenta imaće 27 poslanika, što je šest više nego i do sada.
Ipak, jednak broj mandata osvojila je i centristička, dosad vladajuća Baskijska nacionalistička partija (PNV). Oni su i u prošlom sazivu imali 27 mandata. Iz PNV su proglasili i pobjedu na izborima, pošto su osvojili 30.000 glasova više u odnosu na ključne oponente. Pritom, treba istaći kako je PNV u kontinuitetu na vlasti u Baskiji još od 1980.
EH Bildu, nastala od nekadašnjih političkih frakcija ETA-e, očito je na izborima uspjela da privuče pažnju i birača izvan lijevog spektra, ponajviše zahvaljujući nametanju tema poput zdravstvenog osiguranja i cijena stanovanja.
“Ostvarili smo najbolji rezultat u istoriji. Glasalo nas je 350.000 ljudi, politička mapa je promijenjena, a promjene su nezaustavljive”, kazao je predstavnik te stranke Pelo Oćandijano.
Iako je ETA obustavila sve aktivnosti 2018, mnogi i dalje vide EH Bildu kao njihovo političko krilo. To je, doduše, u kampanji pospješio i sam Oćandijano, izjavom kako je ETA prije bila ‘oružana nego teroristička grupa’.
Pored njih, rast je zabilježio i baskijski ogranak Španske socijalističke radničke partije (PSOE) – osvojili su 12 mandata, dva više nego u prošlom sazivu.
Cenzus su prešli i španska Narodna stranka (PP) koja će imati sedam mandata, te krajnje ljevičarska partija Sumar, koja je prvi put izašla na izbore u Baskiji i osvojila jedno poslaničko mjesto.
