Ovo se dogodilo nakon što je Amerika 3. januara u Karakasu uhapsila venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, tereteći ga za narkoterorizam.
Preciznije, Senat je usvojio mjeru poznatu kao Rezolucija o ratnim ovlaštenjima (War Powers Resolution), a da bi se usvojila u Senatu bila je potrebna jednostavna većina. Za napomenuti je da Trumpovi republikanci imaju senatsku većinu.
Riječ je o mjeri koja podrazumijeva da predsjednik mora tražiti odobrenje Kongresa SAD-a ako ponovo želi vojno djelovati u Venecueli. Donijeta je na prijedlog demokratskog senatora Tima Akinea i republikanskog senatora Randa Pola.
Spomenuta mjera ide na razmatranje u Predstavnički dom, gdje Republikanska stranka ima tanku većinu.
"Nemojte se zavaravati, bombardovanje glavnog grada druge države i svrgavanje njenog vođe je jednostavno i jasno čin rata. Nijedna ustavna odredba ne daje toliku moć predsjedniku", izjavio je Pol.
Američkim ustavom je propisano da Kongres ima ovlaštenje da proglasi rat. Tramp i njegovi saveznici u Kongresu uvjeravaju da se nije morao konsultovati s Kongresom oko napada u kojem je Maduro uhapšen. Smatraju da je na djelu bilo provođenje zakona.
Senat u novembru prošle godine nije prihvatio sličnu rezoluciju, i to nakon što su za nju glasali demokrati te republikanski senator Pol i njegova stranačka kolegica Lisa Murkovski. Trampova administracija je mjesecima prije samog vojnog napada vršila pripreme za njega.
Republikanska senatorica Suzan Kolins je bila među onima koji su danas glasali za rezoluciju, a kao razlog za to je istakla da ne podržava dugoročno slanje američkih snaga u Venecuelu i na Grenland bez odobrenja Kongresa, uprkos tome što podržava hapšenje Madura, prenosi CNBC.
