Za sadnju, navode, treba upotrijebiti cijele krtole srednje krupnoće (35/55), jer, kažu, sitnije krtole ne daju dobar prinos, a krupnije su neekonomične zbog velikog utroška sadnog materijala. Krupnije krtole mogu se zasjeći uzdužno na dvije polovine, ali se onda dobija niži prinos, jer mnogo krtola istruli, a biljke sporije rastu.
„Za ranu proizvodnju krompira najbolja su laka, plodna zemljišta koja se u proljeće brzo zagrijavaju, ocjedna, po mogućstvu blago nagnuta prema jugu, osunčana tokom cijelog dana i s mogućnošću navodnjavanja. Đubrenje većim količinama P i K potencira ranostasnost, brže formiranje krtola, povećanje sadržaja skroba, šećera i minerala. Krompir đubren s mnogo N ima bujniju vegetativnu masu, kasno zri, a uz to je osjetljiv na plamenjaču. Za ranu proizvodnju krtole se naklijavaju, zbog čega za 10 do 15 dana ranije niknu, snažnijeg su porasta i stasavaju oko dvije nedjelje ranije nego nepripremljen krompir. Sjemenski krompir se radi naklijavanja stavlja u svijetle prostorije u kojima se može održavati potrebna temperatura. Krtole se poređaju vrhom naviše u plitke gajbice u jedan do dva reda. Slažu se jedna na drugu u redove, tako da se obezbijedi ravnomjeran dostup svjetlosti i laka manipulacija. Temperatura prostorije za naklijavanje je 12-15°C i krtole moraju biti izložene svjetlosti bar osam sati dnevno. Gajbice se svakih osam do deset dana premiještaju (donje idu gore, gornje dolje) i tom prilikom se odstranjuju bolesne krtole kao i one sa slabim klicama“, objašnjavaju iz „Kalije“.
Pod povoljnim uslovima iz krtola izbijaju kratke, čvrste klice, zelene, crvenkaste ili ljubičaste boje, u zavisnosti od sorte. Naklijavanje ranih sorti traje 30-35 dana, a srednje ranih 35-40 dana. S naklijavanjem se počinje krajem januara ili početkom februara jer se, navode iz „Kalije“, sa sadnjom najčešće počinje polovinom marta, kada prođe opasnost od mrazeva. Sadi se kada se zemljište na dubini od 10 cm zagrije na oko 8°10 =C.
„Rane sorte krompira sade se sa razmakom između redova 60-65 cm, a srednjestasne na 65-70 cm sa razmakom u redu 25-30 cm, što omogućava uspješnu primjenu mašina za njegu i vađenje. Na malim površinama redovi mogu biti gušći. Krtole saditi na dubinu 8-10 cm, sa vrhom krtole nadolje. Naklijali krompir, kada je povoljno vrijeme, niče za 12 do 15 dana. Mjere njege sastoje se u okopavanju, suzbijanju korova, ogrtanju, prihrani, zalivanju, zaštiti od bolesti i štetočina. Prvo okopavanje se izvodi kada biljke izrastu oko 10 cm, drugo dvije nedjelje kasnije. Pred sklapanje redova krompir se nagrće, a kada biljke pokriju međuredni prostor, obustavlja se dalja obrada da se ne bi povrijedili korijen i stoloni. U slučaju mraza, dobro ukorijenjene biljke se brzo oporave. Ukoliko mraz tokom aprila uništi tek iznikli krompir posađen u martu, bude se rezervna okca iz kojih izrastu novi izdanci i s obzirom na već razvijen korijen lako se nadoknađuje izgubljeno vrijeme. Sadnja početkom aprila daje usjeve koji ne izmrzavaju. Zaštita od plamenjače obavlja se nekim od fungicida kada biljke imaju visinu 10-15 cm. Sa herbicidima treba biti obazriv, jer oni mogu usporiti rast i razviće biljaka, tako da berba ranog krompira može kasniti i 10-15 dana. Prihranjivanje se obavlja neposredno pred prvo okopavanje, kombinacijom N i P-og đubriva“, ističu iz „Kalije“.
Do cvjetanja krompir je, kako pojašnjavaju, obično dobro obezbijeđen vlagom od padavina, a poslije toga je uglavnom neophodno zalivanje.
„Voda ima veliki značaj na brzinu rasta i krupnoću krtola i na povećanje hranljive vrijednosti krompira. Zalivanje obustaviti na deset dana pred vađenje. S berbom otpočeti kada prinosi postanu ekonomični, što obično biva poslije cvjetanja. Vadi se pažljivo da se ne oguli nježna pokožica i to samo onoliko koliko može da se proda (ili potroši) u kratkom roku, jer pri dužem čuvanju mlad krompir gubi svježinu. Ne vaditi krompir pri jakom suncu. U nekim krajevima u gajenju krompira primjenjuje se zastiranje zemljišta nekim organskim materijalima. Kad krompir dostigne visinu od 15-20 cm, prostire se slama između redova u debljini od pet do šest cm i po mogućstvu odmah zalije. Slama čuva vlagu i toplotu zemljišta, sprječava rast korova, sprečava mogućnost pojave korova, smanjuje mogućnost pojave i širenja plamenjače i crne pjegavosti lišća, krompirova zlatica je rjeđa, kao i lisne vaši, pa krompir i stiže za berbu ranije“, zaključuju iz „Kalije“.
Tekst: Biljana Đaković, dipl.ing.agronomije
Vrtni centar KALIA Bijelo Polje
