Iz Nevladine organizacije “Buša” ocjenjuju da novi Agrobudžet za 2026. godinu potvrđuje sve ono na šta su mjesecima upozoravali – da sistem očuvanja autohtonih genetičkih resursa u Crnoj Gori nema jasnu strategiju, niti mjere koje mogu dati stvarne rezultate na terenu.
"Posebno zabrinjava odnos prema najugroženijim rasama, prije svega govečetu buša i zetskoj žuji, čiji opstanak direktno zavisi od konkretne i pravilno usmjerene podrške države", navodi predsjednik NVO Buša, Predrag Vujnović.
Dodaje da dok Ministarstvo poljoprivrede za 2026. godinu opredjeljuje 50.000 eura za kupovinu priplodnih jagnjica zetske žuje, istovremeno se premija po grlu ove rase smanjuje sa 50 eura iz 2024. godine na svega 30 eura u 2026. godini.
"Postavlja se ključno pitanje – kako država planira povećati broj grla jedne kritično ugrožene rase ako istovremeno smanjuje direktnu podršku farmerima koji tu rasu danas čuvaju i održavaju?", pita Vujnović.
Iz NVO Buša smatraju da ovako koncipirana politika ukazuje na ozbiljne nedostatke u pristupu očuvanju autohtonih rasa u Crnoj Gori.
"Rezultati takvog sistema već su vidljivi – broj grla stagnira ili opada, dok se godinama izdvajaju značajna sredstva bez vidljivog efekta", navodi Vujnović.
Podsjeća da je upravo NVO Buša ranije upozoravala na način raspodjele sredstava kroz program očuvanja genetičkih resursa, uključujući i slučaj iz 2024. godine kada je iz fonda od oko 60.000 eura čak 23.000 eura dodijeljeno jednom gazdinstvu, dok je oko 10.000 eura opredijeljeno za rukovođenje programom.
"Time je gotovo polovina ukupnog budžeta završila na dvije adrese, dok su ostali farmeri dobili simbolične iznose. Program je sprovođen pod rukovođenjem prof. dr Božidarke Marković, protiv koje je NVO Buša podnijela krivičnu prijavu zbog raspodjele sredstava za očuvanje autohtonih rasa, a predmet se nalazi pred nadležnim tužilaštvom", navode Vujnović.
NVO Buša je povodom ovog slučaja ranije uputila i inicijativu Senatu Univerziteta Crne Gore, tražeći da se razmotri pitanje institucionalne i profesionalne odgovornosti.
"Od Ministarstva poljoprivrede, na čijem je čelu ministar Vladimir Joković, očekujemo da konačno preispita dosadašnji koncept mjera i način rada stručnih komisija u oblasti očuvanja genetičkih resursa“, ističe Vojinović.
Smatra da novi Agrobudžet pokazuje da problemi na koje smo ranije ukazivali nijesu suštinski riješeni.
"Kada je riječ o zetskoj žuji, problem je mnogo ozbiljniji od samog iznosa budžeta. Prema informacijama sa terena, među rijetkim registrovanim uzgajivačima ove rase sa većim matičnim stadom u Crnoj Gori nalazi se i gazdinstvo gospodina Turkovića, koje ne prodaje priplodna grla upravo kako bi sačuvalo rasu od nestanka. U takvoj situaciji postavlja se pitanje kako će planiranih 50.000 eura za kupovinu priplodnih jagnjica uopšte biti realizovano, imajući u vidu da jagnjica ove rase trenutno gotovo da nema u prometu i dostupnoj prodaji", ističe Vujnović.
NVO Buša smatra da bi mnogo racionalnije i efikasnije rješenje bilo povećanje direktnih premija za uzgoj zetske žuje sa sadašnjih 30 na najmanje 100 eura po ovci, uz dodatnih 50 eura za svako jagnje ostavljeno za dalji priplod.
"Na taj način bi se, uz ulaganje znatno manje od planiranih 50.000 eura, omogućilo očuvanje kompletnog matičnog stada i stvaranje uslova da broj grla već naredne godine pređe 200 jedinki, čime bi rasa prvi put dobila realnu šansu za oporavak i širenje na druga gazdinstva. Dodatno zabrinjava i kriterijum kojim se traži minimum od 20 grla da bi gazdinstvo ostvarilo pravo na podršku za ovu rasu. NVO Buša smatra da je takav uslov potpuno suprotan logici očuvanja kritično ugroženih rasa. Ako je cilj zaštita genetičkih resursa, onda bi svako grlo moralo biti predmet zaštite, a ne da farmeri sa manjim brojem životinja budu isključeni iz sistema podrške", kaže Vujnović.
Takav pristup, kako kaže Vujnović, može imati direktne negativne posljedice, jer farmeri koji nijesu obuhvaćeni premijama ostaju bez motiva da zadrže rasu u uzgoju.
"Posebno zabrinjava i odnos prema govečetu buša. Premija od 150 eura po grlu predstavlja jednu od najnižih podrški u regionu za očuvanje ove autohtone rase i pokazuje da Crna Gora još nema ozbiljnu politiku zaštite sopstvenih genetičkih resursa. Ne možemo govoriti o evropskim standardima i poglavljima zaštite biodiverziteta, dok su izdvajanja za autohtone rase višestruko niža nego u državama regiona koje nijesu članice Evropske unije. NVO Buša još jednom naglašava da podržava napore Ministarstva poljoprivrede i Eko-fonda da se pitanje očuvanja autohtonih rasa konačno otvori kroz ozbiljnije programe finansiranja", navodi Vujnović.
Stava sub da je posebno važno što je Eko-fond kroz značajna finansijska sredstva pokazao spremnost da podrži zaštitu genetičkih resursa i očuvanje biodiverziteta u Crnoj Gori, jer su takvi programi od velikog značaja za domaću poljoprivredu i budućnost autohtonih rasa.
"Međutim, upravo zbog značaja ove inicijative, smatramo da je neophodno da mjere budu zasnovane na jasnim, dosljednim i javno dostupnim kriterijumima, kako bi njihov puni efekat bio stvarna i pravedna podrška farmerima na terenu. Žao nam je što je jedna važna i dobro zamišljena inicijativa u ovom slučaju otvorila dodatna pitanja u vezi sa načinom raspodjele sredstava i položajem dijela uzgajivača autohtonih rasa", kaže Vujnović.
U suprotnom, nastaviće, poručuje, da troše javni novac bez rezultata, dok broj grla pojedinih autohtonih rasa u Crnoj Gori nastavlja da opada.
"Novi Agrobudžet za 2026. godinu pokazuje da problemi na koje je NVO Buša mjesecima upozoravala kroz krivičnu prijavu, obraćanja institucijama i javne reakcije nijesu riješeni, već se isti koncept nastavlja i u novim mjerama podrške", istiakao je Vujnović.
