„Svjesni smo da se teza o blokadi pregovaračkog procesa često potencira u javnosti, zbog čega objavljivanje Non pejpera (Non paper) ukazuje upravo na suprotno“, kazao je Drljević u intervjuu Portalu Analitika.
Na pitanje da li je od predstavnika EU bilo nagovještaja da bi pregovarački proces Crne Gore mogao biti zaustavljen, on je odgovorio da nije, što su, kako dodaje, predstavnici Evropske komisije (EK) jasno i saopštili.
„Zaustavljanje procesa pregovora ili aktiviranje klauzule balansa, nije odluka koja se donosi u slučaju kad se reforme sprovode i kad u državi ne postoje sistemski problemi koje bi proces pregovora mogli da ugroze“, podvukao je Drljević.
ANALITIKA: Gospodine Drljeviću, nakon što je objavljen Non pejper za poglavlja 23 i 24, kazali ste da ste zadovoljni njime. Na čemu temeljite to zadovoljstvo?
DRLJEVIĆ: Radni dokument EK o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori (Non paper) predstavlja presjek stanja u ovim poglavljima i suština tog dokumenta je u tome da još jednom osvijetlimo nedostatke i izazove na kojima već radimo u oblasti vladavine prava, ali i ukažemo na ostvarene rezultate i pozitivne pomake koje Crna Gora u kontinuitetu ostvaruje u ovoj oblasti. Ti pomaci su rezultat uspješne međuinstitucionalne saradnje u prethodnom periodu, što zaista jeste razlog za zadovoljstvo.
Kao što ste imali priliku da vidite u samom dokumentu, EK prepoznaje napore koje je Crna Gora uložila u oblasti vladavine prava preduzimanjem konkretnih mjera u cilju otklanjanja izazova uočenih Izvještajem EK iz maja ove godine. Non pejper ukazuje na ostvarivanje rezultata u kritičnim oblastima poput medijskih sloboda, borbe protiv korupcije i trgovine ljudima. Pored konstatacija koje se odnose na dodatno jačanje našeg zakonskog i institucionalnog okvira, pohvaljeno je intenzivno učešće Crne Gore u međunarodnoj policijskoj saradnji koje je rezultiralo uspješnim operacijama protiv kriminalnih grupa, u zemlji i inostranstvu, koje su praćene zaplijenama velikih količina droge i hapšenjima istaknutih članova kriminalnih grupa.
Takođe, smatram za pohvalnim činjenicu da je, kako se navodi u Non pejperu, broj zaostalih izvršnih predmeta pred sudovima smanjen sa 150.000 u 2016, na svega 5.500 na početku 2019, što govori o značajnom iskoraku na polju efikasnosti pravosuđa.
Svakako, Non pejper ne treba tretirati kao instrument za slanje dnevnih političkih poruka, već kao dobru osnovu i podstrek za dalji rad i unapređenje funkcionisanja sveukupnog sistema. Stoga i nema razloga da preporuke i ocjene iz ovog dokumenta budu motiv za nezadovoljstvo, već naprotiv, da nam posluže kao podrška i konkretne smjernice u otklanjanju sistemskih nedostataka, na čemu će sve državne institucije, bez izuzetka, raditi u narednom periodu.
ANALITIKA: Na konferenciji za novinare istakli ste da je, bez obzira na dešavanja u EU po pitanju politike proširenja, ali i druge izazove koji su pred evropskom zajednicom, „izrada radnog dokumenta ohrabrenje za Crnu Goru jer predstavlja poruku da proces pristupnih pregovora nije zaustavljen, već da se nastavlja određenom dinamikom”. Zamolila bih Vas da pojasnite ovu izjavu jer izaziva različita tumačenja. Što ste ovim htjeli da kažete? Da li ste se plašili da će proces pregovora biti zaustavljen?
DRLJEVIĆ: Kao što znate, vladavina prava predstavlja suštinu pregovaračkog procesa i pokazatelj je sveukupnog napretka države kandidata na putu prema EU. Izrada Non pejpera je, dakle, znak da se naše reformske aktivnosti prate i prepoznaju, i da se saradnja sa EK i pregovarački proces odvijaju u skladu s utvrđenom dinamikom. Dakle, u situaciji u kojoj govorimo, sumiramo postignute rezultate i dobijamo smjernice za dalje korake, te stoga ne može biti govora o zaustavljanju pregovaračkog procesa.
Svjesni smo da se teza o blokadi pregovaračkog procesa često potencira u javnosti, zbog čega objavljivanje Non pejpera ukazuje na upravo suprotno. Mi nikada nijesmo imali bojazan da će proces pregovora biti zaustavljen, jer je Crna Gora svoju posvećenost pristupanju EU potvrdila dosadašnjim rezultatima, koji se ogledaju u samo jednom neotvorenom poglavlju i postignutoj spremnosti za zatvaranje više poglavlja u ovom procesu.
S druge strane, svjesni smo izazova sa kojima se EU suočava, što se ogleda i u različitom pristupu lidera država članica kad je u pitanju proširenje. Uvjeren sam da ćemo u narednom periodu biti svjedoci razrješenja svih dilema u pogledu dalje dinamike i prirode politike proširenja, što će dati novi zamah našem integracionom procesu.
Kao što smo nebrojeno puta naglasili, cilj integracionog procesa nije članstvo po sebi, već dostizanje visokih standarda u svim oblastima života naših građana, zbog čega i nastavljamo sa našim aktivnostima na planu evropeizacje našeg društva.
ANALITIKA: Da li je od predstavnika EU bilo ikakvih nagovještaja da bi, kad je u pitanju Crna Gora, pregovarački proces mogao biti zaustavljen?
DRLJEVIĆ: Naravno da nije, što su predstavnici EK jasno i saopštili. Zaustavljanje procesa pregovora ili aktiviranje klauzule balansa, nije odluka koja se donosi u slučaju kad se reforme sprovode i kad u državi ne postoje sistemski problemi koje bi proces pregovora mogli da ugroze.
Predstavnici EU svoje stavove o napretku Crne Gore iskazuju otvoreno, kroz javno objavljene i transparentne dokumente, kao što su godišnji izvještaji EK, ali i izvještaji koji se odnose na određene oblasti, poput Non pejpera o vladavini prava. Dakle, nagovještaja o zaustavljanju procesa pregovora nikada nije bilo. Mi se nalazimo u fazi procesa u kojoj su zahtjevi EU, očekivano, sve stroži, a neophodne reforme dublje i konkretnije. Ovo nas, uz našu težnju da imamo društvo koje funkcioniše u skladu s evropskim standardima, obavezuje da jačim intenzitetom nastavimo sa reformama.
Ne zaboravite da je Crna Gora prva država koja je samoinicijativno odlučila da objavi Non pejper uvažavajući pravo stručne javnosti i građana da znaju ključne ostvarene rezultate, ali i preostale izazove u izgradnji društva zasnovanog na vladavini prava.
ANALITIKA: Na mnoge stvari je ukazano u Non pejperu, a posebno da je potreban adekvatan odgovor institucija na optužbe za korupciju. Što mislite, jesu li naše institucije spremne da daju profesionalan odgovor?
DRLJEVIĆ: Ovaj dokument sadrži važne preporuke i ocjene, koje će nam, kao i od početka pregovaračkog procesa, koristiti kao validne smjernice za otklanjanje sistemskih nedostataka. Kao što sam već istakao, ubijeđen sam da će i sve relevantne institucije temeljno koristiti postavljeni okvir za uspostavljanje prioriteta u svom djelovanju. Snažno smo radili na uspostavljanju zakonodavnog i institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije i on je već počeo da daje konkretne rezultate.
Uvjeren sam da je crnogorsko društvo zrelo, a da su institucije prepoznale da je borba protiv korupcije najprije potreba i obaveza našeg društva, da počiva na pravednim i bezbjednim temeljima, a tek onda i potvrda naše pripadnosti zajednici modernih evropskih demokratija.
ANALITIKA: Koji će biti odgovor države na ocjene iz tog dokumenta koje se odnose na treći mandat predsjednice Vrhovnog suda?
DRLJEVIĆ: Suština predstavljenog radnog dokumenta je da ukaže, ocijeni i preporuči što samo pokazuje da se nastavlja tijesna, svakodnevna komunikacija sa EK po pitanjima od zajedničkog interesa. Ovo pitanje je prije svega predmet razmatranja i konsultacija struke, u prvom redu Sudskog savjeta, i iskreno vjerujem da će se ova instanca u konačnom odrediti i otkloniti sve dileme po ovom pitanju, na osnovu konkretne pravne argumentacije.
ANALITIKA: Rekli ste i da se prijedlog Francuske da proces pridruživanja EU bude postepeniji ne može primijeniti na države koje su odmakle u pregovaračkom procesu. Da li ste imali neke konsultacije po tom pitanju s predstvnicima EU? Je li pogrešan utisak da nas i EU gura u istu ravan s ostalim zemljama Balkana? Plašite li se da neće vrednovati tzv. princip regate?
DRLJEVIĆ: Nismo imali razgovore na ovu temu s državama članicama jer bi bilo neozbiljno da spekulišemo o novoj metodologiji dok ne budemo imali konkretne informacije o njenom mogućem funkcionisanju. Veoma je bitno precizirati da li će metodologija biti primjenjiva samo na države s kojima će EU u budućnosti otvarati pregovore. Treba sačekati konačno rješenje država članica kako bismo mogli voditi odgovarajuću raspravu po ovom pitanju.
Kad je riječ o principu regate, Crna Gora je značajno odmakla u pristupanju EU u odnosu na sve ostale države regiona i očekujemo da će Unija, u skladu s više puta iskazanim principom, nastaviti da vrednuje individualna postignuća svake od država kandidata.
Ne treba zaboraviti da Crna Gora već sprovodi određeni broj javnih politika na način kao i države članice, te sam uvjeren da ćemo postepeno svjedočiti sve dinamičnijoj izgradnji sistema koji je sposoban zadovoljiti potrebe svojih građana, prenošenjem najboljih evropskih praski.
ANALITIKA: Čuli smo odgovor Vlade na ideju o tzv. „malom Šengenu“. Ako dođe do njegove realizacije, gdje vidite mjesto Crne Gore? Jasno je da naša država, sudeći po dosadašnjim izjavama, neće biti dio te priče, ali me zanima što ako se oduži proces proširenja, što je izvjesno? Gdje smo mi onda?
DRLJEVIĆ: Kao što smo nekoliko puta naglasili, Crna Gora se veoma pažljivo odnosi prema pomenutoj regionalnoj inicijativi, sagledavajući sve raspoložive činjenice. Integracija Crne Gore u EU nema alternativu, čime ćemo se voditi i prilikom određenja našeg odnosa prema ovoj inicijativi. Treba imati u vidu da je Crna Gora predložene obaveze preuzela u Trstu u okviru Berlinskog procesa i ostalih regionalnih inicijativa i sve ono što se planira postići ovom inicijativom Crna Gora je ili sprovela, ili u kontinuitetu sprovodi ispunjavajući svoje obaveze u pregovaračkom procesu.
