Prema rezultatima nedavnog istraživanja, oko 17 odsto učenika srednjih škola koristi ljekove za smirenje. Burdžović navodi da su rezultati zabrinjavajući.
„Sve češća primjena sedativa kod nas ukazuje da smo nemoćni da se izborimo sa zahtjevima koje diktira današnjica“, kaže naša sagovornica.
ANALITIKA: Nedavno istraživanje nevladinih organizacija je pokazalo da čak jedna petina mladih, učenika od prvog do trećeg razreda srednje škole, koristi ljekove za snižavanje stresa, opuštanje mišića, napetosti ili za liječenje nesanice. Kako ljekovi za smirenje mogu uticati na mlade osobe? Kakve mogu biti posljedice?
BURDŽOVIĆ: Zloupotreba psihoaktivnih supstanci predstavlja veliki problem današnjice, kako kod nas tako i u svijetu. Nažalost, podaci iz ovog istraživanja pokazuju da je kod nas broj mladih koji pribjegavaju ovoj zloupotrebi zabrinjavajući. Kada govorimo o grupi ljekova koji se upotrebljavanju za smanjenje napetosti, nesanice i sličnih simptoma, problem postaje veći zato sto se na ove ljekove brzo razvija tolerancija, a zbog nastanka tolerancije vremenom je potrebno uzimati sve veće doze kako bi se postigao isti efekat lijeka, tj. smanjila napetost. Samim tim zavisnost od ovih ljekova se razvija brzo. Njihova štetna dejstva se razvijaju mnogo ranije ukoliko njihova primjena nije indikovana od strane ljekara, te mladi vrlo brzo uskoče u „zamku zavisnosti“.
ANALITIKA: Zbog čega maloljetnici ne bi smjeli da uzimaju ljekove na svoju ruku, posebno ne one koji su za smirenje? Ovakve vrste ljekova mogu dovesti i do zavisnosti, a nagli prestanak uzimanja ovih ljekova može dovesti do apstinencijalne krize.
BURDŽOVIĆ: Napetost koju trpe odrasli ljudi, pa sve češće i djeca, nije uvijek patološkog karaktera, te se označava normalnom pojavom za određene periode u životu. Ona nužno ne predstavlja uvijek patologiju koju treba liječiti. Tako da mladi koji prolaze adolescenciju, sasvim zdravi, susrijeću se sa problemom adaptacije na nove okolnosti kako u njihovom organizmu tako i u odnosu na okruženje. Nažalost, zbog sveukupne situacije u društvu, njihova adaptacija često zakaže. A onda u takvim situacija skloni su da traže „najbrža riješenja“, jedno od njih su sredstva za smirenje do kojih je još uvijek lako doći.
Ljekovi iz ove grupe spadaju u grupu ljekova od kojih se „ lako“ postaje zavistan, te je zbog toga potrebno biti vrlo oprezan kada i kome se propisuju. Problem koji se javlja kada se ovi ljekovi žele prekinuti je prava apstinencijalna kriza, koja se manifestuje mnoštvom simptoma koji mogu biti jako neprijatni, te je potrebno da ukoliko je došlo do zloupotrebe ovih ljekova odlazak kod psihijatra bude obavezan, kako bi se u kontrolisanim uslovima lijek ukinuo.
ANALITIKA: Maloljetnici često i kombinuju više različitih tableta, ali i tablete sa alkoholom. Kolika je tada opasnost po njihovo zdravlje?
BURDŽOVIĆ: Kombinacija ovih ljekova sa drugim psihoaktivnim supstancama je vrlo česta, a najčešća kombinacija sa alkoholom. Njihovo udruženo dejstvo može izazvati smrtni ishod zbog depresije disanja ili drugih poremećaja kao što je nagla srčana smrt.
Sve češća primjena sedativa kod nas ukazuje da smo nemoćni da se izborimo sa zahtjevima koje diktira današnjica. Kada se doda činjenica da se kod nas još uvijek minimizira značaj zloupotrebe alkohola, problem postaje još ozbiljniji.
ANALITIKA: Neki od maloljetnika, ali i starijih uzimaju tablete po preporuci ljekara. Ovi ljekovi bi trebali da se daju, tek pošto nijedan drugi način liječenja ne pomaže, ali smo svjedoci drugačije situacije. Naime, često psiholozi i psihijatri odmah nakon dolaska pacijenta daju ljekove za smirenje. Da li je ta praksa dobra i šta treba mijenjati?
BURDŽOVIĆ: Raduje me činjenica da se sve veći broj stanovništva javlja za pomoć, ali neselektivna primjena raznih terapeutskih tehnika, neadekvatna procijena , popularizacija raznih psihološko-psihijatijskih pravaca , kao da nas uvodi u jedan veći problem. Samim tim nas udaljava od pravog riješenja. Društvo koje propagira patrijahalne vrijednosti i olako usvaja sve što je „ moderno“, glavne su odlike naše zajednice i reklo bi se glavni uzrok naših problema.
Nažalost zloupotreba raznih psihoaktivnih sredstava stvara biohemijske promjene u našem organizmu, koje nekada imaju trajne posledice.Takve promjene kasnije je potrebno doživotno tretirati raznim ljekovima uz stalni nadzor ljekara.