Ministarstvo održivog razvoja (MORT) predložilo je mjere za poboljšanje efekata zimske turističke sezone, od kojih je svakako najzanimljivija da se školski raspust produži i tokom februara, dok bi se u martu održavala "škola skijanja".
Raspust do marta: Trenutno, zimski raspust je trajao tokom januara, dok starije generacije pamte da je nekada zimski raspust počinjao sredinom januara i završavao sredinom februara.
"Zakonskom regulativom djelovati da se nastavak školske godine odgodi i zimski raspust produži na februar mjesec, imajući u vidu da zimska sezona traje i tokom februara mjeseca. Takođe, sa Ministarstvom prosvjete sagledati mogućnost održavanja škole u prirodi u zimskim centrima uz obaveznu školu skijanja", piše u Planu pripreme zimske turističke sezone za 2019/2020. godinu.
Zanimljivo je da informacija, iako usvojena 3. oktobra, nije dobila zaslužen odjek u javnosti iako se u njoj predlažu i promjene poreske politike u cilju podsticanja turizma na sjeveru.
Niži PDV za usluge i ski karte: Eksperti MORT-a su predložili primjenu snižene stope PDV‐a od 7% u svim turističkim objektima za ugostiteljske usluge, bez obzira na kategoriju.Takođe, smatraju da bi bilo poželjno uvođenja niže stope PDV-a i na ski karte "jer su skijališta infrastruktura i trebaju da imaju tretman kao što imaju usluge javnog prevoza putnika".
Predlaže se i donošenje sveobuhvatnog Programa kreditiranja pripreme turističke sezone koji bi podrazumijevao sporazum sa poslovnim bankama.
"Program kreditiranja pripreme turističke sezone, bi omogućio povezivanje turističkog sektora sa sektorom proizvodnje i usluga u cilju podsticanja konkurentnosti kako proizvođača i dobavljača, tako i turističkih subjekata", taksativno se navodi u Predlogu plana.
Razvoj kvalitetnih smještajnih kapaciteta: Autori predlažu razvoj novih visokokvalitetnih smještajnih kapaciteta, pozivajući se na rezultate istraživanja po kategorijama hotela koji pokazuju velike razlike u realizaciji prihoda između hotela najviše kategorije (4*-5*) i ostalih hotelskih kapaciteta.
„Hotelski smještaj visokog nivoa kvaliteta usluge generiše najveće ekonomske efekte za BDP, zaposlenost, prihode države i produženje sezone. S obzirom na teritorijalnu ograničenost Crne Gore, potrebno je stvoriti uslove za strukturne promjene u smještajnim kapacitetima, tj. da se već postojeći hoteli niže kategorije vremenom osavremene i prevedu u hotele više kategorije“, pišu autori.
Takođe, individualni smještaj, treba posmatrati kao dobar potencijal koji treba registrovati, standardizovati i objedinjeno ponuditi tržištu i na taj način doprinijeti suzbijanju sive ekonomije u oblasti turizma.
U Programu se navodi neophodnost učestvovanja predstavnika turističke privrede u radu svih organa koji planiraju i donose odluke vezano za sve aspekte pripreme i odvijanja turističke sezone.
Sve to kako bi se blagovremeno pripremila zimska turistička sezona, a pripreme bi trebalo da počnu već u junu.
Razvoj skijališta i planinskih centara: Posebno, autori naglašavaju potrebu razvoja planinskih centara i prijeko potrebnih ski centara.
Vlada premijera Duška Markovića već je pokrenula veliki talas investicija u ski centre i žičare vrijedne desetine miliona eura, pa bi ove mjere pomogle većem učešću do sada malog učešća zimskog turizma u ukupnom turističkom prihodu.Formiranjem JP „Skijališta Crne Gore”, stvorila se ključna pretpostavka za pokretanje i uspješno upravljanje lokalitetima na kojima su u predhodnom periodu uložena značajna sredstva u infrastrukturne objekte – puteve, trafostanice, žičare i skijaške terene, kao i radi ostvarivanja nadzora nad implementacijom planiranih investicionih aktivnosti na prostoru sjevera Crne Gore.
„U stvaranju kompleksne turističke ponude potrebno je povezati primorje i zaleđe, produžiti sezonu, čime bi i sjever dobio dodatan razvojni impuls“, navodi se u Programu.
Autori posebno podvlače unapređenje znanja i vještina zaposlenih u turističkoj industriji.
„Da bi se uticalo na razvoj konkurentnosti turističke destinacije, jedan od ključnih elemenata je unapređenje znanja i vještina ljudi koji su zaposleni u industriji turizma i nedovoljno umrežavanja aktera iz različitih sektora: javnog i privatnog sektora, nevladinih organizacija i obrazovnih institucija.
Povezivanje turizma i poljoprivrede: Kao manu, autori navode da se turizam se i dalje u velikoj mjeri oslanja na uvozne proizvode čime se umanjuje njegova privredna snaga.
Priča o povezivanju poljoprivrede i turizma u Crnoj Gori traje decenijama, hotelijeri najvećim dijelom kupuju uvoznu hranu, a negativan spoljnotrgovinski bilans to i potvrđuje.Autori preporučuju dalju promocije brenda “Dobro iz Crne Gore” i potenciraju akciju Privredne komore koja kontinuirano radi na povezivanju hotelijera sa proizvođačima, u cilju povećanja plasmana domaće proizvodnje kroz obogaćivanje turističke ponude.
Tu su i akcije „Kupujmo domaće“ i "Domaći ukusi", čiji je cilj da se u narednom periodu, ukaže na značaj turizma za bolji plasman domaćih proizvoda.
Usvojen je zaštitni znak – logotip i slogan koji glasi “Dobro, Bolje, Domaće” koji će pratiti realizaciju projekta “Domaći ukusi”.
Zaposliti studente: Sistem obrazovanja i osposobljavanja za rad u turizmu još uvijek, ne odgovara zahtjevima i potrebama turističkih preduzeća i međunarodnim standardima.
Veća orijentacija prema praktičnom radu i pojačana primjena dualnog sistema obrazovanja, treba da budu među prioritetnim aktivnostima na planu unapređenja stručnog kadra.
Kontinuiranim sprovođenjem obuka za stručno obrazovanje i kvalifikaciju, prevazići će se nedostatak potrebnog broja kvalifikovanog kadra koji će zadovoljiti specifične zahtjeve u sektoru turizma.
„Takođe, neophodno je omogućiti jednostavnije zapošljavanje studenata, koji bi sa studentskim radnim legitimacijama, uz definisanu satnicu, radili kod poslodavca koji bi na njihovu zaradu obračunavao samo porez“, zaključili su autori.
U Crnoj Gori je do sada vladalo nepisano pravilo "Što je hotel eskluzivniji, to zaposleni imaju manje plate", pa eventualnu pomoć države za poboljšanje ponude, kako smatraju mnogi, treba usloviti povećanjem plata zaposlenih u sektoru hotelske industrije koje su za četvrtinu niže od državnog prosjeka.
Prihodi od zimske sezone, do sada su u ukupnom prihodu učestvovali sa svega tri odsto što je na nivou statističke greške, a ovim realizacijom ovih mjera ni trebalo da budu povećane...
