Mediji su prethodno javili da je riječ o starijem maloljetniku koji ima 16 godina. Ako je tačno da je u trenutku ubistva imao samo 15 godina protiv njega može biti izrečena samo vaspitna mjera od kojih su najteže upućivanje u vaspitnu ustanovu nezavodskog tipa, upućivanje u ustanovu zavodskog tipa - upućivanje u specijalizovanu ustanovu. Kod nas to može biti JU Centar Ljubović. Naš zakon ne predviđa kaznu zatvora za mlađe maloljetnike, ni kada su ovakvi zločini u pitanju.
Ubistvo je šokiralo javnost i otvorilo niz pitanja: šta jednu maloljetnu osobu može da natjera da počini ubistvo? Ko je kriv? Koji su faktori koji mogu da utiču na to da petnaestogodišnjak počini ovakvo krivično djelo?
Kako osoba postaje sklona nasilju?
Postoji niz faktora koji utiču na razvijanje osobe i ispoljavanje agresije, od genetike, preko bioloških elemenata, odrastanja, te raznih iskustava u porodici, navodi za Portal Analitika psiholog, Radoje Cerović.
„Nizak socioekonomski status porodice ili odrastanje bez porodice ili nekog njenog dijela je jedan od posebno važnih faktora. Takođe, rano izlaganje stresu, zapostavljanju, emotivnim gubicima, seksualnom ili fizičkom zlostavljanju i slično tj. takozvana rana negativna iskustva su još jedan od faktora. Postoji i jedan segment genetske sklonosti. On nikad nije presudan, ali postoji u sadejstvu sa mnoštvom drugih faktora. Problem socijalnog raslojavanja je veoma važan faktor da neka sredina postane sklona nasilju. Na kraju je samo potrebno da vam život servira neku izazovnu situaciju kojoj vaša neurologija i psihologija nije dorasla. I tu dolazi do eksplozije“, ističe naš sagovornik.
Tinejdžeri su najrizičnija grupa, jer još uvijek nijesu kompletno sazreli. Određeni hormonski faktori poput visokog nivoa testosterona mogu u nekim situacijama da učine osobu dodatno sklonu eksplozijama agresivnosti, navodi Cerović.
“Ljudska bića su bitno drugačija u odnosu na druge vrste, zbog velikog prefrontalnog i frontalnog dijela mozga, kojim razmišljamo i rezonujemo, kojim percipiramo fine nijanse socijalnih odnosa i kojim, na kraju krajeva, donekle preusmjeravamo instinkte, poput agresije i emocije, te ljutnje, frustracije i ljubomore. Sve ono što ometa pravilan i potpun razvoj i sazrijevanje tog dijela mozga učiniće osobu prijekom, nekontrolisanom i sklonom eksplozijama emocija“, kaže on.
Izostanak kontrole gotovo isključivo muški problem:
Osim pretjeranih emocionalnih reakcija, u tim situacijama može doći i do smanjene empatije i slabije razvijenih socijalnih vještina.
„Loša komunikacija će dodatno pokrenuti mehanizme frustracije i dovesti osobu do granice ekstremnih činova. Ili će je gurnuti preko te granice. Ne smijemo takođe zaboraviti da je konkretno izostanak kontrole agresije skoro isključivo muški problem! 98% činova fizičkog nasilja počine muškarci“, kaže on.
Pomoćnik direktora Uprave policije za sektor kriminalistike Enis Baković je na konferenciji za novinare rekao da se na osnovu svih dokaza može zaključiti da je riječ o zločinu iz strasti. Cerović kaže da do ovakvog zločina dolazi zbog nemogućnosti osoba da se pomire sa gubitkom kontrole nad objektom seksualne želje.
„Tada se aktiviraju prastari evolutivni mehanizmi agresije. Preciznije, riječ je o zločinu iz frustracije. Osjećaj stida i gubitka socijalnog statusa je uvijek vezan za te reakcije frustracije. Nažalost, mlade godine vas ne sprečavaju u tome, naprotiv. Upravo su mladi muški adolescenti grupa koja najlakše podliježe agresivnim činovima koji su zasnovani na ljubomori, seksualnoj ili emocionalnoj frustraciji, poređenju sa drugim muškarcima“, ističe on.
Neophodno pažljivo prići problemu:
Dodaje da je najbitnije uočiti problem i pravovremeno reagovati.
„Neophodno je veoma pažljivo i sistematično prilaziti i seksualnom i socijalnom odgoju mladih. To se kod nas ne događa, već se naprotiv sve pokriva lažnim moralom i tabuima. Ćutanje proizvodi nerazumijevanje i ono predstavlja dodatni element tog Molotovljevog koktela“, navodi on.
Naš sagovornik ističe da su „za ovakve zločine krivi svi, odgoj, sredina u kojoj maloljetnik odrasta, ali i njegova priroda“.
Njegovo mišljenje u tom smislu dijeli Dijana Gavranović - Popović, načelnica Stručne službe VDT-a,
“Nije to dijete živjelo na pustom ostrvu, mogli smo svi da prepoznamo da ispoljava na ranom uzrastu neobično, agresivno ponašanje. Imamo i djecu koja su tiha, mirna i za koju mi stručnjaci nekad kažemo da su ekspres lonac. Oni kupe i kupe, ne znaju šta da rade s tim što ih muči, ne obraćaju se nikome, niko ih ne vidi jer su tihi, mirni, dobri, poslušni, fini kod kuće, u školi, uzorni đaci, sve je pet plus i najedanput se desi eksplozija jer više ne može da izdrži", istakla je Gavranović – Popović gostujući u Bojama jutra.
Ona medjutim kaže da se tokom njenog tridesettrogodišnjeg iskustva rada sa djecoma nije desilo da se zločin iz strasti vezuje za maloljetne osobe, već isključivo odrasle, te da treba biti obazriv pri iznošenju takvih procjena.
Maloljetnik je inače saslušan i određen mu je tužilački pritvor, te predat sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici.
Njegov advokat, koji nije želio da mu se otkrije identitet je istakao za naš portal da je riječ o mlađem maloljetniku
„On ima samo 15 godina i da zbog toga ne smije da otkriva ništa više o ovom slučaju. Postupak je tajan“, naveo je advokat.
Maloljetnik je osumnjičen za krivično djelo teško teško ubistvo a motiv je zločin iz strasti.
