“Svaki oblik diskriminacije žena nije problem žena, već ljudski problem. U mojim školama radi dosta žena, a ja sam veoma privilegovana da radim sa takvim uspješnim, edukovanim ženama. Smatram da je edukacija jedan od načina rješavanja problema i da je veoma bitna”, navela je Helen Doron, žena koja je promijenila način učenja engleskog jezika.
Helen Doron, britanska lingvistkinja i svjetski priznata ekspertkinja za obrazovanje prije više od tri decenija napravila je revoluciju podučavanja engleskog kao stranog jezika, razvivši metodu koja imitira način na koji bebe uče maternji jezik.
Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori, Alison Kemp je istakla koliko je teško crnogorskim ženama na sjeveru.
“Posljednjih par dana sam šetala po sjeveru zemlje i vidjela koliko im je teško i koliku snagu one imaju. Takođe, ženama su potrebni uzori na koje trebaju da se ugledaju, uspješne žene, da bi shvatile da one to mogu, čak i bolje od muškaraca”, navela je Kemp.
“Rodna ravnopravnost nije opcija, već pravo. Novija istraživanja pokazuju da, ukoliko se sve bude razvijalo istim tokom kao danas, da niko za 100 godina neće imati to iskustvo rodne neravnopravnosti”, navela je stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Daniela Gasparikova.
UNDP svake godine sagledava napredak po nizu dimenzija i imaju izvještaj, koji objavljuju za 160 zemalja.
„Iako se Crna Gora danas suočava sa izazovima, nije specifična kada se radi o rodnoj neravnopravnosti“, navela je Gasparikova.
Profesorica, Slavica Perović, koja je proučavala jezik, navodi da je pokušala da osvijetli neravnopravnosti u njemu.
„Naišla sam na neke pojave u jeziku posebno, one koje se tiču učtivosti i uočila brojne primjere rodne neravnopravnosti, to jeste razlika. To me je zainteresovalo da se dublje posvetim istraživanju i došla sam do zanimljivih podataka, naprimjer da neke riječi pokazuju da je namijenjeno da se žene zadrže na određenom mjestu, a ne moraju“, navodi.
Branka Žižić iz ministarstva nauke je istakla da postoje loše stvari koje se dešavaju u našoj zemlji i nijesu slične sa onima koje se dešavaju u Evropskoj Uniji.
„Naprimjer pitanje selektivnih abortusa ili nasilja, koje je takođe prisutno. To mora nestati“, ističe.
Miloš Milošević iz studija za dizajn „Fleka“ je naveo da je it industrija ona u kojoj postoji manjak žena.
„I dalje imamo određene forme, koje su više okrenute muškarcima“, ističe.
Doktorka Irena Marić, koja je dječiji hirurg i veoma uspješna u profesiji u kojoj dominiraju muškarci je kazala da je ranije bilo tri tipa žena.
„Žene koje uče, one za zabavu i koje rađaju. Danas se od žene očekuje da pokrije tri uloge istovremeno i dobro to radimo. Takođe, i dalje postoje predrasude, naprimjer, čak ni danas neki ljudi ne vjeruju da sam ja taj ljekar koji je zbilja i izveo cijelu operaciju. Ta vrsta patrijarhalnog razmišljanja nikada nije ni prestala da postoji“, navodi.
