„Afrička kuga svinja nikada nije zabilježena na teritoriji Crne Gore. Prvi put pojavila u Еvrоpi 1960. godine u Španiji, Portugaliji i Sardiniji, da bi se nakon pojave bolesti u Gruziji 2007.godine bolest pojavila i na području Ruske Federacije. Od tada se bolest širi i trenutno je u Evropi afrička kuga svinja zabijležena u Litvaniji, Letoniji, Polјskoj, Rusiji, Ukrajini, Slovačkoj, Rumuniji, Mađarskoj, Belgiji i Bugarskoj, ali i na azijskom kontinentu (Kina, Vijetnam, Kambodža) i Africi“, navode iz Uprave.
Iz Uprave podsjećaju da od oktobra prošle godine, od trenutka kada se bolest približila zemljama regiona, sprovode aktivnosti koje su usmjerene na prevenciju, odnosno mjere za spriječavanje pojave ove bolesti, kao i pojačani nadzor domaćih i divljih svinja i, kako kažu, rigoroznu kontrolu na graničnim inspekcijskim mjestima uvoza svinja i proizvoda dobijenih od svinja.
„Uzimajući u obzir širenje ove bolesti evropskim kontinentom, naročito pojavu bolesti u Mađarskoj, Rumuniji, sada i Bugarskoj, način prenošenja i širenja, nepostojanje vacine, kao ni efikasne terapije protiv ove bolesti, afrička kuga svinja predstavlja prijetnju sektoru svinjarstva i populaciji divljih svinja“, istakli su.
Posebno naglašavaju da je jedina efikasna mjera za spriječavanje unošenja virusa ove bolesti visok nivo biosigurnosnih mjera na farmama, klanicama i u lovištima kao i kontrola na graničnim inspekcijskim mjestima.
„Sa ciljem informisanja i edukacije držaoca svinja i svih subjekata koji treba da sprovode preporuke, Uprava je u proteklih godinu dana održala niz radionica i obuka za veterinare, lovce i držaoce svinja. Izrađene su i brošure i informativni material koji je dostribuiran na sve relevantne adrese. Sa pojačanom kampanjom informisanja i komunikacije sa navedenim ciljnim grupama nastaviće se i u narednom periodu“, podsjetili su.
Bolest opasna samo za svinje
Afrička kuga svinja (AKS) je kontagiozna, virusna, zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestuje u vidu hemoragične groznice, a smrtnost može dostići i 100 odsto, upozorili su.
Navode da bolest nije opasna za ljude i druge životinje i da obolijevaju isključivo domaće i divlje svinje, svih kategorija.
„Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje. Bolest se širi na najrazličitije načine, a to su: kontakt zaraženih i zdravih svinja, ishrana svinja pomijama u kojima ima kontamiranih ostataka hrane, kontaminirana hrana i voda, inficirani krpelji, odjeća i obuća, kontaminirani predmeti i oprema, prevozna sredstva, stajnjak, leševi uginulih i zaklanih životinja, glodari i insekti. Krpelјi predstavljaju rezervoar bolesti!
Oboljenje se manifestuje iznenadnim uginućem jedne ili više svinja, gubitkom apetita, potištenošću, povišenom tjelesnom temperaturom do 42 C0, krvarenjem po koži - najčešće po ušima, njušci, repu, nogama, stomaku, bočnim stranama trupa, krvavim prolivom, pobačajima, nesigurnošću pri hodu, otežanim disanjem, kašljanjem i povraćanjem. Važno je znati prepoznati ovo oboljenje, a klinička slika je kompleksna i nespecifična.
Bolest se ne liječi niti postoji vakcina protiv ove bolesti! U slučaju pojave bolesti, jedini način borbe je usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje oboljelih i na bolest sumnjivih domaćih svinja na zaraženom gazdinstvu, a u zaraženim i ugroženim zonama preduzimaju se vrlo rigorozne mjere za kontrolu ove bolesti“, objasnili su iz Uprave.
PREPORUKE DRŽAOCIMA SVINJA
Uprava još jednom poziva držaoce svinja da se pridržavaju svih preporuka i mjera za spriječavanje pojave ove bolesti, odnosno na sprovođenje strogih mjera kontrole i primjenu biosigurnosnih mjera na gazdinstvu, što podrazumjeva:
• pridržavanje propisa o identifikaciji životinja, kretanju i prometu životinja;
• držanje svinja na način da se spriječi direktan kontakt domaćih svinja sa divljim svinjama i drugim divljim životinjama;
• izbjegavati pašno držanje svinja i puštanje svinja u otvoreni prostor, koji nije zaštićen ogradom ili na drugi način;
• ne hraniti svinje pomijama;
• osobe koje su bile u kontaktu sa divljim svinjama moraju dobro oprati i dezinfikovati odjeću i obuću;
• obavezna prijava svake bolesne ili uginule domaće ili divlje svinje nadležnom veterinaru;
• postaviti dezbarijere na ulazu i izlazu u objekat gdje se drže svinje.
• sprovesti mjere uklanjanja ektoparazita i zaštite životinja od krpelja;
• izvršiti preventivnu dezinfekciju štala (podova i zidova) prskanjem krečnim mlijekom ili drugim odgovarajućim dezinfekcionim sredstvom;
• pravilno odlaganje stajnjaka kao i u slučaju klanja za sopstvene potrebe, propisno odlaganje nus proizvoda (zakopavanje, spaljivanje).
Flajeri Uprave sa preporukama držaocima svinja i lovcima na sajtu:
