„Definitivno, prije nego se proširi, Unija mora da se stabilizuje i osnaži, a to i nama preporučuju. Bolje reći – insistiraju na tome”, rekla je ona Portalu Analitika.
Đurović, koja je profesorica Ekonomskog fakulteta i bivša potpredsjednica Vlade, navodi da je bilo za očekivati da u godišnjem izvještaju Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori bude više tretirana presuda optuženima za pokušaj terorizma, imajući u vidu da se, kako kaže, radi o slučaju s velikom pravnom i političkom težinom, te s dugoročnim implikacijama.
ANALITIKA: Profesorice Đurović, što, po Vašoj ocjeni, pokazuje ovogodišnji izvještaj EK za Crnu Goru? Od predstavnika vrha vlasti čujemo da u njemu nema ništa neočekivano. Ima li za vas? Da li je izvještaj realan?
ĐUROVIĆ: Politika proširenja EU je ulaganje u mir, sigurnost, prosperitet i stoga stabilnost u Evropi, navodi se ocjeni politike proširenja u mandatu ove Komisije. Veća Unija znači veće ekonomske i trgovinske mogućnosti na obostranu korist EU članica i zemalja proširenja. Iako se bazira na obostranom interesu (prosperitetu), proširenje istovremeno isključuje uvoz nestabilnosti u Uniju, koja ionako ima dosta svojih izazova. To nas vraća političkim, pravnim i administrativnim pretpostavkama pristupanja. Čitajući ovogodišnje izvještaje za zemlje Zapadnog Balkana, to znači da će put do članstva trajati duže nego što je to bio slučaj sa našim susjedima iz centralne i istočne Evrope, i svakako duže nego što smo sami promišljali. Definitivno, prije nego se proširi, Unija mora da se stabilizuje i osnaži, a to i nama preporučuju. Bolje reći – insistiraju na tome.
Od kada smo predali zahtjev za članstvo na evropskom „šalteru”, prošlo je više od 10 godina, a uskoro ulazimo u osmu godinu pristupnih pregovora, pa agenda 2025. postaje svojevrsna pokretna meta tih otvorenih evropskih „vrata”. Zato moto procesa postaje „kvalitet prije brzine, uđimo spremni i dobrodošli”, mada to istovremeno znači odlaganje benefita članstva u oblasti onog ekonomskog prosperiteta sa početka, a koji je tako potreban i atraktivan svim zemljama čiji je nivo razvijenosti ispod EU prosjeka.
U Komunikaciji EK opet se ponavlja ozbiljna konstatacija da u oblasti vladavine prava postoje određeni elementi zarobljene države, ali kada se pogledaju izvještaji po zemljama, tako oštre konstatacije nema, osim za BiH, gdje se navodi da svi nivoi vlasti pokazuju znake političke zarobljenosti, koji direktno utiču na svakodnevni život građana.
Najzadovoljniji mogu biti u Sjevernoj Makedoniji i nadati se podršci nekog narednog Savjeta, za otvaranje pristupnih pregovora, jer je tu preporuku Komisija ponovila deseti put. Za Albaniju, ovo je treća preporuka Komisije, ali sa manjom vjerovatnoćom podrške. Bosna je dobila Mišljenje, ali će se debata oko moguće saglasnosti za otvaranje pregovora razmatrati tek sljedećeg proljeća. Kosovo je u procesu dobijanja pozicije na „bijeloj” šengen listi i dalje. Oblast vladavine prava ostaje prioritet za Crnu Goru i Srbiju.
ANALITIKA: Izvještaj bi se, u najkraćem, u laičkoj javnosti mogao svesti na sljedeće – ima napretka, ali se mora više raditi u borbi protiv korupcije na visokom nivou i orgnizovanog kriminanala. Oprilike, godinama ista ocjena. Da li Crna Gora suštinski napreduje i da li EU to vidi i cijeni?
ĐUROVIĆ: Od prošlogodišnjeg izvještaja, poglavlja 23 i 24 idu prije svih drugih poglavlja, što je takođe jasna poruka o značaju vladavine prava u odnosu na sva druga poglavlja i samu dinamiku pregovora. I za Crnu Goru i za Srbiju navodi se da nema dovoljno snažnih i kredibilnih rezultata u ovim oblastima, u odnosu na postavljena privremena mjerila. Za Crnu Goru to se posebno odnosni na mjerljive rezultate reformi u borbi protiv korupcije, borbi protiv trgovine ljudima i slobodi medija. Tu je još i reforma izbornog zakonodavstva, insistiranje na političkom dijalogu u Skupštini i akcije (i sankcije) u cilju jačanja neophodnog povjerenja u ključne institucije u susret izbornoj godini. Više puta, navodi se da je povratak svih poslanika u Skupštinu odgovornost svih uključenih strana, što znači da svaka strana treba da preuzme dio dogovornosti i učini korak ka kompromisu. Privremena mjerila u oblasti vladavine prava, iako postavljena prije pet godina, i dalje ostaju kao cilj, kom se treba posvetiti. Najavljuje se njihova evaluacija do kraja godine, i od toga će zavisiti dalja dinamika.
Novina kod kvantificiranja ocjena za oblast vladavine prava je njihova dublja podjela na određene podoblasti. Na nivou poglavlja 23 i 24 imamo i dalje „trojke” i za opšti rezultat i za rezultat između dva izvještaja. Po potpoglavljima, te su ocjene i za reformu pravosuđa, ali su manje kada je u pitanju borba protiv korupcije i sloboda govora, gdje smo dobili jednu ocjenu niže. Takođe, kod poglavlja 24, od prosječne trojke, lošije je ocijenjena oblast borbe protiv organizovanog kriminala, gdje smo opet ocjenjeni sa ocjenom niže.
ANALITIKA: U izvještaju je navedeno i da se izborno zakonodavstvo mora reformisati, te da je mjesto za politički dijalog u parlamentu. I tu ocjenu smo čuli više puta sa visokih evropskih adresa, ali ne vidimo da se nešto dešava po tom pitanju. Čemu ove preporuke, ako se ne primjenjuju?
ĐUROVIĆ: Interesantno da, za razliku od Crne Gore, u ključnim političkim temama, Komisija predlaže, odnosno prepoznaje budući saziv Evropskog parlamenta kao instituciju koja bi mogla posredovati u traženju kompromisnih rješenja za Srbiju (dijalog Beograd–Priština). Možda bi i Crnoj Gori neka vrsta podrške za jačanje političkog dijaloga bila korisna.
ANALITIKA: Na prvo čitanje nijesam primijetila da je u izvještaju posebno konstatovana presuda liderima opozicije u slučaju pokušaja terorizma. Da li takvi događaji, koji imaju krupne političke implikacije, inače budu istaknuti u izvještajima EK?
ĐUROVIĆ: U oblasti demorkatije i vladavine prava, kod ocjene izbora, samo se, veoma neutralno, konstatuje da je u maju 2019. godine donijeta prvostepena presuda Višeg suda u Podgorici za pokušaj državnog udara u oktobru 2016. godine. S obzirom da je ovaj proces sa velikom pravnom i političkom težinom, te sa dugoročnim implikacijama, svakako da je bilo za očekivati više u izvještaju.
ANALITIKA: U kojim smo oblasti ostvarili najbolje, a u kojima najgore ocjene? Da li je Crna Gora i dalje lider u regionu kada su pitanju integracije? Ovo Vas pitam jer se čuju ocjene da su i Srbija i Crna Gora ostale u sjenci Albanije i Sjeverne Makedonije. Ne mislim na to koliko smo formalno postigli do sada, već na to kako smo iskoristili izvještajni period?
ĐUROVIĆ: Junkerova komisija je unaprijedila kvantitativno ocjenjivanje po poglavljima, ali se teško osvajaju bodovi. Opšta spremnost po poglavljima na skali od 1 do 5, bila je 2015. godine 2,82, 2016. godine 2,91, prošle godine dostigli smo trojku, da bi u ovom izvještaju još malo napredovali do 3,06 bodova. Nije bolje ni u Srbiji, iako imaju mnogo jače administrativne kapacitete, od 2015. godine do danas, sa 2,88 poena došli su do 3,02. Tako da se termin „lideri” u integracijama treba koristiti veoma obazrivo.
Nadalje, imamo četvorku kod intelektualne svojine i prava privrednih društava, kao i kod energetike, i spoljne, bezbjednosne i odbrambene politike. Imamo i tri četvorke kod tri zatvorena poglavlja (25, 26 i 30).Imamo čak 21 „trojku”, ali prosjek kvare „dvojke” iz oblasti slobodnog kretanja radnika, socijalne politike i zapošljavanja, dok iz politike ribarstva i finansijski i budžetskih odredbi još uvijek nemamo prelaznu ocjenu spremnosti za članstvo.
Kod ocjene napretka između dva izvještaja ostvarili smo napredak u oblasti prava osnivanja preduzeća i slobode pružanja usluga, u oblasti zaštite intelektualne svojine, kao i u oblasti poljoprivrede i bezbjedne hrane. Imamo 18 „stabilnih trojki” od prije, ali imamo i nekoliko smanjenja sa 4 na 3 u oblastima finansijskih usluga i monetarne politike (zbog problema sa finansijskom regulacijom i nadležnošću CBCG), što se desilo i sa ocjenom u oblasti obrazovanja i kulture. Nije bilo dovoljno napretka između dva izvještaja i u oblastima prava privrednih društava, ribarstva, socijalne politike i zapošljavanja i regionalne politike, ali ni u oblasti životne sredine i budžetskih i finansijskih odredbi. Počeli smo popravljati ocjenu iz oblasti politike javnih nabavki. Opšta je ocjena da su neke „trojke” mogle biti i „četvorke”, kao npr. u oblasti preduzetništva i industrijske politike.
Zato već danas, treba misliti o decembarskom Savjetu za opšte poslove i ciljano se boriti za završna mjerila vladavine prava, kao i za mogućnost zatvaranja poglavlja u oblasti intelektualne svojine, transevropskih mreža ili industrijske politike. Ići i na vise poglavlja sa ambicijom zatvaranja, zašto da ne.
Kad je o ekonomiji riječ, ostajemo sa stabilnim trojkama, u oba podkriterijuma, koji su takvi i za oblast reforme javne uprave. Izražava se rezerva zbog nivoa zaduženosti, posebno aranžmana sa Kinezima. Rastuća aktivnost Kine u oblasti infrastrukturnog ulaganja u regionu, iako generalno pozitivna, ocjenjuje se u svim izvještajima kao rizik po socio-ekonomsku i finansijsku stabilnost u zemljama regiona, kršenje EU pravila javnih nabavki, što može rezultirati u rastu zaduženosti i transferu kontrole nad strateškim resursima. EU najavljuje veći nadzor nad ovim procesom u narednoj fazi pregovora.
ANALITIKA: Da li, nakon što je izvještaj objavljen i nakon što smo vidjeli rezultate izbora za Evropski parlament (EP), mislite da će Crna Gora do kraja godine otvoriti posljednje poglavlje u pregovorima? Rekli ste da nakon izbora za EP neće biti prečica za učlanjenje u EU. Je li ih do sada bilo? Što ovaj izvještaj znači u tom smislu, ako ćemo uskoro imati novi saziv EP i nove ljude koji odlučuju?
Komisija sastavlja godišnje izvještaje po zemljama i pravi zajedničku Komunikaciju sa preporukama. Izvještaje čitaju i države članice i usaglašavaju se budući zaključci Savjeta za opšte poslove, kad ova tačka dođe na dnevni red. Taj proces obično traje dva mjeseca. S obzirom na ovo odlaganje izvještaja zbog EU prioriteta oko izbora za EP i konfuzije sa Bregzitom, nema dovoljno vremena da se zemlje članice upoznaju sa dokumentima, te da daju svoju saglasnost na buduće zaključke, i da se, kao što je do sada obično bio slučaj, održe međuvladine konferencije za one zemlje kandidate koji pregovaraju članstvo, na marginama tog istog, junskog sastanka Savjeta za opšte poslove, koji se očekuje 25. juna. To može značiti za Crnu Goru i Srbiju da ovo bude prvi put, otkako su se počela otvarati poglavlja, da nema međuvladine konferencije o pristupnim pregovorima u prvoj polovini godine. U tom slučaju, već se mora praviti plan za decembarski Savjet za opšte poslove i strategija prema budućem sazivu Komisije i Savjeta.
Konačno, mislim da uopšte nije presudno da otvorimo poglavlje konkurencija i državna pomoć do kraja godine. Bio bi izvanredan uspjeh da mi dobijemo završna mjerila za oblast vladavine prava, a kada bi uspjeli i da zatvorimo neka poglavlja, to bi onda bio zaista dobar integracioni rezultat za ovu godinu!
Nije nikad bilo prečica za Crnu Goru, ali svakako da na njih tek sada ne bi mogli računati, imajući u vidu preraspodjelu poslaničkih mjesta u Evropskom parlamentu i rast populizma u Evropi.
