RCC je međunarodna organizacija koju su osnovale sve zemlje regiona i koja, između ostalog, podržava njihove evroatlantske integracije.
„Sada je fokus organizacije upravo na saradnji sa Zapadnim Balkanom, kako bi se ubrzao proces ulaska u EU, i u tom kontektsu su ove zemlje 2013. godine donijele strategiju razvoja jugoistočne Evrope. Na temelju te strategije, premijeri ovih država su prije dvije godine u Trstu dali prioritet manjem broju mjera za koje žele da vide konkretne rezultate do 2020. Jedna od tema je i nauka, a konkretna mjera je saradnja u razvijanju istraživačke infrastrukture u regionu, u kojem se već 20 godina veoma malo izdvaja za nauku, u odnosu na cjelokupan budžet”, ističe Ivošević za Portal Analitika.
Crna Gora je, prema njenim riječima, prva zemlja regiona koja je napravila iskorak u pripremanju mape istraživačke infrastrukture. Ta mapa je, kako objašnjava Ivošević, zapravo popis postojeće istraživačke infrastrukture u jednoj zemlji i omogućava vam da, kao istraživači, institucije ili ministarstvo, vidite šta u vašoj zemlji postoji.
„Pošto naše zemlje dolaze iz sistema u kojem univerziteti nisu integrisani, često su te mape pokazale da se određena infrastruktura preklapa. Dakle: da imate fakultet biologije i fakultet hemije koji imaju identične laboratorije, a nalaze se u istoj zgradi i njihovi studenti i istraživači koriste te laboratorije jedne do drugih na bukvalno istoj infrastrukturi”, ukazuje naša sagovrnica.
Ideja mapa istraživačke infrastructure je da omoguće nstitucijama i nadležnom ministarstvu da razmišljaju strateški.
„To je posebno bitno u zemljama gdje su male investicije u istraživanja, jer jednostavno se ne mogu priuštiti određena dupliranja. S obzirom da je Crna Gora prva završila mapu i sada je u procesu njenog revidiranja, mi smo zamislili da ona podijeli svoje iskustvo a ostalim zemljama regiona, i to na metodološkom nivou. Takođe, kao zajednički cilj za region imamo da, nakon što sve zemlje završe mapiranje svoje istraživačke infrastructure, vidimo da li postoji mogućnost za izgradnju regionalne mape istraživačkih infrastruktura i otvaranja postojećih istraživačkih infrastruktura u regiji drugim istraživačima i studentima iz drugih zemalja, kao što je i praksa u EU. To, s jedne strane, omogućava vrlo praktičnu provjeru istraživanja i obuke studenata na instrumentima koji možda ne postoje u njihovoj ali postoje u susjednoj zemlji. To takođe pomaže pri povezivanju zemalja i istraživača, što je posebno zanimljivo mlađim generacijama koji na taj način upoznaju druge kolege i s njima mogu proširiti saradnju i dugoročno sarađivati na većim projektima”, naglašava Ivošević.
Mapa istraživačke infrastrukture je, kako ističe ona, neformalni uslov uključivanja zemalja u evropsku mapu istraživačke infrastrukture.
„To je takođe i jedan od neformalnih uslova pristupanju EU. Možda nije u kriterijumima istaknut, ali ako neka zemlja želi da učestvuje u inicijativama koje se tiču razvoja istraživačke infrastructure, mapa mora postojati uz izrađene strateške planove”, podvlači ona.
Ivošević dodaje da se ovom mapom stvara mogućnost otvaranja istraživačke infrastrukture ekonomskoj zajednici Crne Gore
„Znamo da postoje slabe veze između industrije i biznisa u regiji sa univerzitetima, ali ako otvorite infrastrukturu i znate da je ponudite na tržištu, otvarate mogućnost za takvu saradnju, ali i za komercijalizaciju vašeg rada kao istraživača i vaših institucija”, objašnjava Ivošević.
Balkan barametar – istraživanje koje RCC radi redovno svake godine – pokazalo je da neke od najuspješnijih firmi u regionu najčešće rade sa univerzitetima i imaju najveći broj invoativnih proizvoda, te da redovno vrše inovacije u svojoj proizvodnji. Samim tim bolje i posluju na tržištu.
To je, kako navodi sagovornica Portala Analitika, takođe jedan od elemenata razvoja protokola o saradnji koji otvaraju univerzitete jedne prema drugima, ali i prema široj zajednici u zemlji.
Crna Gora je inicijator i regionalne inicijative za uspostavljanje Međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru jugoistočne Evrope (koji predviđa realizaciju hadronske kancer terapije sa istraživanjima u biomedicine), i sada je, kaže Ivošević, na ostalim zemljama regiona da vide kako će tu inicijativu uklopiti u svoje mape i kako će pristupiti ulaganjima, jer su je podržale.
„Vaše ministarstvo je donijelo novu strategiju i uspjelo je u toj namjeri povećanja budžeta za nauku. Pretpostavljam da je i to jedan od razloga zbog kojeg se sada mapa inovira, kako bi se pokazalo koje će to biti nove strateške smjernice za Crnu Goru i ulaganja u njoj”, navodi Ivošević.
Ona ističe da bi zajednička regionalna infrastruktura mogla pomoći pri rješavanju problema „odliva mozgova”.
„Normalno je da abmiciozni istraživači uvijek traže nove izazove i da žele da rade u najboljim institutima. Svi mi gubimo istraživače, jer ne možemo da im ponudimo kvalitetno okruženje za istraživački rad. Nadamo se da bi upravo kroz regionalne inicijative – gdje možemo zajednički starteški da ulažemo u infrastrukturu, što je skupa i teška dugoročna investicija – mogli da im pružimo nove mogućnosti i kvalitetnije okruženje, da ih zadržimo i da požele da se vrate”, smatra ekspertkinja RCC-a.
Iako je povećanje budžeta za nauku u Crnoj Gori za svaku pohvalu, Ivošević navodi da bi u idealnom okruženju taj budžet trebalo da bude mnogo veći.
„Cilj EU je da podigne istraživanja u nauci na tri odsto BDP-a, a to sada imaju samo najrazvijenije zemlje EU, tako da ta brojka možda nije najrealističnija. Međutim, neki prosjek najuspješnijih zemalja je između dva i dva i po odsto, dok su brojke u Zapadnom Balkanu ispod jedan odsto. To je dosta velika razlika i mi u regionu zanemarujemo koliki uticaj nauka i inovacije imaju na ekonomiju. Istraživanja koja je EU radila u zemljama članicama pokazuju da su u vremenu finansijske i ekonomske krize, od 2008. godine, upravo one zemlje koje su imale najviše ulaganja u nauku i inovacije i gdje su veze između inovacija i privrede bile jake, imale najmanji pad i najmanji uticaj finansijske krize na svoju ekonomiju. Oni su tada izdali preporuku državama EU da ne ʼrežuʼ ulaganja u nauku, niti da ih smanjuju, već da pokušaju – ako je to moguće u sklopu budžeta – da ih povećavaju”, kaže Ivošević.
Zato, dodaje ona, imamo puno toga da nadoknadimo, prije svega zbog činjenice da od devedesetih do danas nije bilo značajnih promjena u ulaganjima u nauku.
„Za čitav taj period imali smo ulaganja ispod jedan odsto BDP-a, čime se stvorio sistem koji prvo mora postati kompetitivan, a onda mora nadokanditi tih 20 godina malih ulaganja i na neki način se približiti ulaganjima EU”, naglašava ona.
Ivošević ističe da zemlje sa malim budžetima moraju strateški pristupati ulaganjima u nauku.
„Teško je reći da ćemo razvijati nauku koja će biti kompetetivna na svjetskom nivou. Logično je da, kada krenete sa strateškim ulaganjima u određena polja, onda kvalitet koji se profiliše u tim poljima raste i samim tim povlači i ostale, jer stvarate elitni kriterijum kojem teže sve discipline”, ukazuje ona.
Crna Gora i Srbija, dodaje ona, rade na S3 strategijama – strategijama pametne specijalizacije.
„One bi trebalo da stave prioritet na određena polja za ulaganje za budući razvoj i trebalo bi da se usmjere ne samo na kvalitet tih polja, već i na njihove veze sa ekonomijom. Crna Gora je dosta daleko odmakla u pripremi te pametne startegije. Analitički dio je završen, a sada se daje prioritet konkretnim sektorima”, zaključuje Ivošević.
