Restauracija starogradskih vrata u Budvi biće okončana do kraja godine, najavljeno je bilo početkom ove godine. Starogradska vrata moraju biti ukras grada, a ne oglasne table, pa su iz Sekretarijata za komunalno stambene poslove tada najavili njihovu restauraciju tokom ove godine.
Tada su iz tog sekretarijata za TV Budva kazali je da su načinili prve korake obrativši se Upravi za zaštitu kulturnih dobara.
"Svjedoci smo u kakvom su stanju starogradska vrata u Budvi. U skladu sa Konzervatorskim projektom sanacije dijela bedema, čija oštećenja su nastala prilikom postavljanja privremene iluminacije, kroz Plan javnih nabavki za 2018. godinu Sekretarijat za komunalno stambene poslove je za sanaciju oštećenja opredijelio 14.000 eura", kazali su tada.
Tako da je po njima ostalo samo da pokrenu postupak izbora izvođača i nadzornog organa nakon čega bi pristupiti sanaciji, a očekivana realizacija ovog posla je u drugoj polovini godine.
Ovoj posao je ovih dana došao na realizaciju.. Sada se moglo pročitati podsjećanje da Stari grad u Budvi ima osmoro vrata koja su u prilično lošem stanju, odvaljena, polomljena i propala.
Navedeno je da je ovakav odnos prema vratima Starog grada neprihvatljiv i to iz više razloga.Na neke od njih javnost je podsjetila Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve, koja je kazala da se značaj glavnih vrata Starog grada sastoji, između ostalog, u tome što, sa unutrašnje strane, postoji niša u kojoj se nekad nalazila ikona sa predstavom Bogorodice, zaštitnice Budve. Zatim, kako je dodala Đurašković „poznato je da su bedemi u okviru kojih i spadaju vrata otvori kroz koje se ulazilo u Stari grad, dio kulturnog dobra koje je zaštićeno zakonom.
Tako da se moglo pročitati da se za današnji izgled vrata Starog grada slobodno može reći da označava katastrofalan odnos prema kulturnoj baštini.
TENDER
Nedavno su lokalne vlasti za sanaciju i restauraciju glavnih ulaznih vrata od Starog grada i vrata od Pazine opredijelili 14.000 eura. Opština je tender raspisala sredinom prošle sedmice, a njime su traženi remontni i sanacioni radovi prema konzervatorskim uslovima.
Tenderi za ostalih šestoro vrata biće raspisani u kontinuitetu tako da će se radovi izvoditi na način da sva vrata budu završena relativno brzo jedna za drugim.
Bedemi sa bastionima i Stari grad Budva su Zakonom zaštićena kulturna dobra od 1961. godine od kada traje i slobodno se može „borba neprestana“ da se sačuva integritet ovog kulturnog dobra.
Portal Analitika je već pisao o stanju ovog kulturnog dobra i devastacijama na ovom kulturnom dobru https://portalanalitika.me/clanak/207265/metropola-degradacije-kulturne-bastine-stari-grad-budva-pretrpio-vise-od-1000-devastacija.
Biće interesantno vidjeti kako će se ovog puta obaviti i ova najnovija rekonstrukcija starogradskih vrata u Budvi jer ako su traženi remontni i sanacioni radovi prema konzervatorskim uslovima izdatim od Uprave onda bi trebalo na red da dođe i otklanjanje devastacija koje su konstatovane na starogradskim vratima.
Naime projektom revalorizacije bili su konstatovani i nelegalni radovi na vratima izvedeni od strane SPC.Konstatovano je da je na Veljim vratima Srpska pravoslavna crkva postavila mozaik Bogorodice bez saglasnosti RZZSK. Navedeno je, pazite sad, da je od 1333. godine tu stajala ikona Bogorodice koju su katolici Budve slavili kao zaštitnicu grada. Godine 1945, nepoznato lice je skinulo i bacilo u more.
Takođe je konstatovano da je na vratima od Kapetanije SPC postavila mozaik Sv. Petra Cetinjskog, takođe bez dozvole RZZSK.Tada je navedeno da su na dva ulaza, kod Veljih vrata i kod Citadele, skinute originalne kapije a stavljene od kvazi kovanog gvožđa, što je konzervatorski neprimjereno kao I da su sva drvena vrata od grada koja su poslije zemljotresa propala i ispala iz šarki .
MONOGRAFIJA
U Monografiji Budva iz 1996. godine može se u tekstu O Kultu SV. Marije Bogorodice – zaštitnice grada Budve, Lucije Đurašković pročitati još interesantnih naznaka kako su Velja vrata izgledala prije navedene devastacije od strane ljudi iz SPC.
“Sa unutrašnje strane zidina, iznad glavnog, zapadnog ulaza u Stari grad još i danas je vidljiva mala niša u kojoj se od davnina nalazila jedna druga ikona, takođe sa predstavom Bogorodice – zaštitnice grada. Među Budvanima je ostala priča kako se ova ikona, pošto je sredinom ovog vijeka (XX), sa “brijega od Budve”, bačena u more, ponovo vratila u budvansku luku. Trenutno se nalazi na konzervaciji u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture na Cetinju”, piše ona tada u navedenom tekstu.Sad postavlja se pitanje, ako je u pitanju tradicija od 1333. godine, ako je ikona bila na konzervaciji u Zavodu na Cetinju, ko je pustio SPC da devastira njeno kulturno i istorijsko trajanje nelegalno postavljajući mozaik Bogorodice bez saglasnosti RZZSK.
Ostaje i otvoreno pitanje da li su nadležne institucije danas spremne da sačuvaju ovu viševjekovnu tradiciju Budve. Tradiciju po kojoj je bila poznata od - 1333. godine.
Jer ako će se najavljeni tender, koji je Opština Budva raspisala, a njime su traženi remontni i sanacioni radovi prema konzervatorskim uslovima izdatim od Uprave za zaštitu kulturnih dobara , moraće se konstatovati nelegalni radovi. Biće interesantno vidjeti kako će ti konzervatorski uslovi tretirati ove nelegalno izvedene radove od strane SPC.
U slučaju da stanje ostane isto, to ne bi bio prvi slučaj na Starogradskim zidinama da se mišljenje struke ne poštuje.
NEPOSTOJEĆI SRPSKI OSLOBODIOCI
I u slučaju više puta pominjane budvanske ploče "srpskim oslobodiocima“ mišljenje i preporuke struke se nije poštovalo. Mada i ona se nalazi, gle čuda, iznad glavnih Starogradskih vrata.
Ali na nju se neće morati trošiti sredstva iz ovog tendera jer se prošle godine mogla pročitati vijest da je gradski menadžer Budve iz svog džepa platio čišćenje spomen-ploče „srpskim oslobodiocima“.
Sad ako je konstatovano da je ovakav odnos prema vratima Starog grada neprihvatljiv i kad već postoje inicijative da se iz „svog džepa“ postavljaju nelegalni mozaici i čiste neprimjereni natpisi možda je došlo vrijeme da se državne institucije koje vode brigu o kulturnim dobrima angažuju na dovođenju u red ovih neprimjerenih aktivnosti. Sa konzervatorskim uslovima, svakako.
