Društvo

Aum Šinrikjo je opasna organizacija, poput Al Kaide

Prema naučnim saznanjima neke sekte privlače nešto stariju populaciju društva, dok su novi religijski pokreti, primjera radi, bili popularni kod populacije mladih, nosioce kontrakulturnog pokreta u drugoj polovini minulog vijeka, kaže Bakrač.
Aum Šinrikjo je opasna organizacija, poput Al Kaide
Vesna Rajković Nenadić
Vesna Rajković NenadićAutor
Portal AnalitikaIzvor

Aum Šinrikjo je radikalna i vjerski motivisana organizaciji, poput Al-Kaide. Budući da imaju prilično radikalne ciljeve, sa njima država teško može napraviti bilo kakav kompromis. Svaka radikalna organizacija koja ima naglašene elemente samožrtvovanja, dakako, može biti opasna, jer se način djelovanja često graniče sa fanatizmom, kazao je u intervju za Portal Analitika sociolog religije dr Vladimir Bakrač.

On kaže da Crna Gora nije riječ o pogodan teren za razvoj kultova, ali da nijedno društvo nije imuno na to.

ANALITIKA: Mediji su ovih dana prenijeli da sekta Aum Šinrikjo unapređuje svoju mrežu u Crnoj Gori. Na sajtu američke obavještajne agencije je tako japanska sekta  obeležena kao jedina teroristička priketnja u Crnoj Gori. Je li u ovom slučaju riječ o sekti? Ovo vas pitam iz razloga što se u sociologiji religije, sekta definišekao grupa sljedbenika nekog izdvojenog vjerskog mišljenja ili pravca? Koliko je opasna ova organizacija? Kako vrbuju članove?

BAKRAČ: Da razjasnimo, posmatrano strogom sociološkom vizurom, Aum Šinrikjo nije sekta, već kult. Riječ je, zapravo, o radikalnoj i vjerski motivisanoj organizaciji, poput Al-Kaide. Budući da imaju prilično radikalne ciljeve, sa njima država teško može napraviti bilo kakav kompromis. Svaka radikalna organizacija koja ima naglašene elemente samožrtvovanja, dakako, može biti opasna, jer se način djelovanja često graniče sa fanatizmom. Ako je riječ o radikalnim vjerskim pokretima, oni potencijalne preobraćenike nalaze među članovima društva koja imaju slična ideološka ubjeđenja. S druge strane, vjerski pokreti koji apostrofiraju duhovnost, sledbeništvo nalaze među populacijom koja u svakodnevnom društvu ili tredicionalnoj religiji osjeća neku vrstu uskraćenosti.

vladimir-bakracANALITIKA: Često se može čuti za nekoga ko je izvršio samoubistvo da je pripadao nekoj sekti, odnosno imajući u vidu ovo što vi pričate tačno bi bilo reći nekom kultu...Kako da zaista neko prepozna da mu je dijete neko vrbovao, odnosno kako ga spasiti...?

BAKRAČ: Ovdje je na mjestu jedno pojašnjenje i oprez! Naime, nauci nije poznato koliko je članova neke retrogradne sekte ili kulta izvršilo samoubistvo. Naučno nije opravdano tvrditi da su ljudi, zbog toga što su bili članovi nekog vjerskog pokreta, izvršili samoubistvo. Takođe, objektivnosti radi, treba naglasiti da ima mnogo onih koji su imali suicidna raspoloženja prije nego što su stupili u neki vjerski pokret, koji je njihovom životu dao novi smisao.

Pa ipak, značenje smrti može korjenito izmijeniti vjeru jedne ličnosti, a jasno je da su neka samoubistva zaista bila rezultat članstva u nekom vjerskom pokretu. Promjene kod preobraćenika u destruktivne vjerske pokrete, najprije primjećuju članovi porodice. Prvenstveno se osjete promjene u ponašanju, gubitak ličnog identiteta, prekid školovanja, udaljavanje od društva, itd. U takvim slučajevima, primjenjuju se razni oblici deprogramiranja, koja iziskuju znatno dublju elaboraciju.

Važno je, mislim, naglasiti da je potrebno prethodno dobro se informisati o nekom vjerskom pokretu, pa tek onda preduzeti određene mjere deprogramiranja. Te mjere ne treba da budu nasilne i represivne, jer bi u tom slučaju učinak bio veoma loš, a, s druge strane, preobraćenik bi iz jednog oblika nasilja prešao u drugi, pa ne vidim u čemu bi bio napredak.

ANALITIKA: Ko je najpodložniji da bude vrbovan? Što je to što recimo dijete traži a nadje u nekoj organizaciji tog tipa?

BAKRAČ: Nema preciznog odgovora na to, koji dio društvenog sloja je podložan vrbovanju. To u velikom mjeri zavisi od tipa sekte i pojedinca koji traga za nečim što mu je nedostajalo u društvenom životu – od protesta protiv individualizma, materijalizma, potrošačkog društva, tradicionalnih pogleda na svijet, itd. do duhovnih potreba.

Dakle, prema naučnim saznanjima neke sekte privlače nešto stariju populaciju društva, dok su novi religijski pokreti, primjera radi, bili popularni kod populacije mladih, nosioce kontrakulturnog pokreta u drugoj polovini minulog vijeka.

vladimir-bakrac-sociologANALITIKA: Koliko je Balkan, a time i Crna Gora, imajući u vidu i ratove i siromaštvo podložno razvoju raznih kultova?

BAKRAČ: Svako područje, manje ili više je podložno stvaranju sekti ili kultova. Kao što sam naglasio, različiti su motivi koji utiču na njihov razvoj i njihov nastanak - od društvenih i ideoloških do duhovnih.  Od toga se ne može amnestirati ni Balkan, pa samim tim ni Crna Gora. Međutim, kada pominjete Crnu Goru, mislim da nije riječ o pogodnom terenu za razvoj kultova. Mnogo je objašnjenja za jednu ovakvu tvrdnju i kreću se od dominacije tradicionalnih religija, preko društveno-političkih prilika, do broja i karaktera samog stanovništva. Ali, opet naglašavam, nijedno društvo nije imuno na to.

ANALITIKA: Smatra se da su sekte bogate, da li je to tačno i da li u osnovi svega i iza svega stoji novac?

BAKRAČ: Ovo pitanje, takođe, zahtijeva dublju analizu, nego što smo u prilici da razjasnimo. Malo je vjerskih organizacija, bilo da je riječ o sekti, crkvi, itd., koje su imune na novac. Postoje lideri nekih malih vjerskih zajednica, koji se ne samo zavjetuju na siromaštvo, nego se toga zavjeta strogo pridržavaju. Postoje vjerske zajednice koje puko preživljavanje obezbjeđuju putem skromnih priloga svojih sledbenika. Neki su i nestali zbog nedostatka finansijskih sredstava. Međutim, bez sumnje, neki vjerski pokreti koji nude duhovni, vjerski ili lični razvoj modernism tragačima, znaju kako da stektu profit. Vjerski pokreti se finansiraju na nekoliko načina. Neki koriste rad svojih sledbenika, drugi se oslanjaju na praksu postotka ili izmoljavanja donacija. Neki se, pak, finansiraju tako što traže nadoknadu za svoje kurseve ili usluge. Neki vjerski pokreti su beskrupulozni u svojim zahtjevima, pa od svojih sledbenika traže da im potpišu imovinu ili hipoteke, kako bi na taj nači pokazali svoju prvrženost pokretu. Ljudi, naravno, imaju pravo da troše svoj novac onako kako nalazi za shodnov-sve dok je riječ o njihovom novcu! Ali ne shvataju baš svi koji su uključeni u neki vjerski pokret koliko se mnogo novca očekuje od njih. Zato, ako je dopušteno, potencijalne donator mogu posavjetovati da pažljivo razmisle prije nego li dodijele novac jednom vjerskom pokretu i da se dobro raspitaju da li će se njihov novac upotrijebiti onako kako oni žele.

ANALITIKA:  U dijelu javnosti, makar kada je riječ o ovim prostorima se po destruktivnosti se izdvaja Crna ruža. Imali smo prilike da pročitamo ispovijesti roditelja koja nijesu svoju djecu uspjela da spasu. Koliko je opasna ta organizacija?

BAKRAČ: Moramo zapamtiti da među kultovima kao što su Meher Baba, Misija božanske svjetlosti, Šri Činmoj, Ordo temple orijentis, Aum Šinrikjo, Crna ruža, itd, ima onih koji djeluju kranje  destruktivno i satanistički. Vjeruje se u satanu, đavole i druge transcedentalne oblike, protivnike Boga. Vjeruju u prinošenje krvne žrtve, ponekad i ljudske. Članovi se odvode u smrt u skladu sa stavom da je ona jedino sredstvo oslobađanja od ovozemaljskog grijeha.

Da li je nekome dijete bilo vrbovano od strane neke destruktivne sekte ili kulta te da je zbog toga izvršilo samoubistvo ili neki drugi devijantni čin, stvar je dubokih provjera i analiza, o čemu ne mogu govoriti bez dokaza.

Foto: Internet, TV Vijesti

Portal Analitika