Kako je dodala, dosadašnja praksa je dokazala da je granice nemoguće hermetički zatvoriti.
„IOM je aktivno uključen u planiranje sanacije jedne stare jugoslovenske karaule na granici sa Albanijom koja bi mogla biti migracioni prihvatni centar. Kada se sagledaju sve okolnosti, smatramo da je to dobro rješenje. Nakon organizacije smještaja IOM će obezbijediti prisustvo mobilnog tima, da bi se pružila podrška nadležnim organima u radu sa migrantima“, kazala je ona.
ANALITIKA: Crna Gora je u pet mjeseci ove godine registrovala oko 1.500 ilegalnih prelazaka migranata, nakon čega je i sam premijer Duško Marković izrazio zabrinutost, jer je to značajno više nego ranijih godina. Da li ste Vi zabrinuti i kakve su vam procjene kada su nove ture u pitanju – gdje je tu Crna Gora?
ŽIVKOVIĆ: Ono što bih ja u ovom trenutku mogla da kažem, jeste da u junu mjesecu primjećujemo jednu ujednačenost u broju dolazaka, što nije bio slučaj predhodnih mjeseci.
Ako se nastavi ova dinamika, vjerovatno nećemo imati porast u odnosu na prethodni mjesec. Slažem se s ocjenom premijera Markovića da moramo biti spremni na adekvatan odgovor, ukoliko dodje do promjene situacije. Trenutne statistike na ruti ne pokazuju da bi moglo da dođe do masovnijih kretanja migranata, kakva smo mogli da vidimo 2015. i 2016. u Srbiji i Makedoniji.
ANALITIKA: Početkom juna ste upozorili da su pojačane migracije kroz Zapadni Balkan. Da li zemlje Zapadnog Balkana posebno Crna Gora mogu da na adekvatan način odgovore tom problemu?ŽIVKOVIĆ: Što se Crne Gore tiče do sada je situacija bila pod kontrolom, sve institucije su pokazale spremnost da se suoče s ovim izazovom. I mogu da naglasim da smo dobro organizovani i da sve institucije imaju jedinstveni odgovor na ovaj problem.
Što se regiona tice, Srbija i Makedonija definitivno imaju najviše kapaciteta, jer je tamo cijeli proces počeo prije tri godine. Bosna i Hercegovina trenutno ima najveći problem jer se kod njih slivaju migranti s oba kraka rute, i iz Srbije i iz Crne Gore, a smještajni kapaciteti su zaista minimalni.
ANALITIKA: Ima li Crna Gora ima kapaciteta da primi veći broj migranata?
ŽIVKOVIĆ: Ako mislite na profesionalne kapacitete, mislim da ima. Ako je Makedonija (koja je takođe mala zemlja) uspjela da se izbori s onolikim prilivom migranata 2015, ne vidim zašto Crna Gora ne bi mogla, pogotovu sto sada uopšte ne govorimo o ciframa koje su bile prisutne 2015. Najveći problem su smještajni kapaciteti, ali zbog toga i radimo intenzivno na rješavanju tih nedostataka.
ANALITIKA: Imate li vi informacije da bi se centar za prihvat migranata mogao naći u Albaniji, o čemu pišu pojedini mediji i da li u tom smislu na udaru mogla da se nadje Crna Gora?ŽIVKOVIĆ:Ja tu informaciju nemam, kolege iz IOM-a Albanija će se obratiti zvanično institucijama da to provjere.
ANALITIKA: Premijer Marković je najavio sanaciju jedne stare jugoslovenske karaule na granici sa Albanijom koja bi mogla biti migracioni prihvatni centar. Hoće li na bilo koji način imati vašu podršku i da li je to dobro rješenje?
ŽIVKOVIĆ: Da, IOM je aktivno uključen u planiranje sanacije tog objekta. Objekat je obišao nas inženjer iz Srbije, koji koordinira izgradnju svih centre u Srbiji i predložio je idejno rješenje za sanaciju objekta, kao i organizaciju smještajnih kapaciteta.
Kada se sagledaju sve okolnosti, smatramo da je to dobro rješenje. Nakon organizacije smestaja IOM će obezbijediti prisustvo mobilnog tima, da bi se pružila podrška nadležnim organima u radu sa migrantima.
ANALITIKA: Ranije je bilo najava da bi Crna Gora mogla da podigne spiralnu žicu u slučaju većeg priliva migranata, ali je premijer Duško Marković u međuvremnu saopštio da Crna Gora za sada tome neće pribjeći. Kako vi gledate na te najave?
ŽIVKOVIĆ: Dosadašnja praksa je dokazala da je granice nemoguće hermetički zatvoriti.
ANALITIKA: Može li Crna Gora u slučaju većeg priliva migranata očekivati bilo kakvu podršku EU? ŽIVKOVIĆ: Delegacija EU je uključena u sva planiranja i aktivno prati situaciju na terenu. U suštini, ukoliko dođe do bilo kakvog značajnijeg povećanja priliva migranata, sigurna sam da će mnoge organizacije da priteknu u pomoć.
Želim, međutim, ponovo da naglasim, trenutne statistike ne pokazuju da će doći do nekih značajnih promjena kada govorimo o povećanom prilivu migranata u Crnu Goru.
ANALITIKA: Zbog mogućnosti da se nađe na udaru većeg broja izbjeglica iz Sirije, Crna Gora bi uskoro mogla da zatraži konkretniju pomoć od EU i njene agencije za kontrolu i zaštiti granice Fronteks (Frontex). Što bi Crna Gora time dobila?
ŽIVKOVIĆ: U ovom trenutku ne znam kakav bi oblik saradnje bio dogovoren u samom ugovoru, pa samim tim ne bih mogla ni precizno da odgovrim na to pitanje. Činjenica je, da je svaki vid podrške dobrodošao, i unaprijedio bi zaštitu granica.
