Ako EU hoće da predvodi svijet u dekarbonizaciji ekonomije, veliki su zahtjevi pred 41 rafinerijom, koliko ij uma u Uniji, ali i pred industrijskim klasterima i državama, ocijenjeno je na međunarodnoj konferenciji u Sofiji o dekarbonizaciji. Delegaciju crnogorskih novinara na ovaj skup, čiji je organizator evropska mreža naftnih kompanija FuelsEuropa, doveo je Helenik petroleum, većinski vlasnik Jugopetrola.
- Odluka EK je da do 2050. kompletna ekonominja bude dekarbonizovana. U Briselu ima i onih koji kažu da nam rafinerije više neće trebati, ali zaboravljaju da su tečna goriva najbolje rješenje – ocijenio je generalni direktor FuelsEurope Džon Kuper i dodao da postoje tehnologije da automobilska industrija do 2025. prestane da koristi benzin i dizel.
On je objasnio da će naftna industrija potrošiti milijarde na razvoj niskokarbonskih goriva i istakao da je neophodno da države smanjenje dažbine, koje čine 70 odsto cijene, kako bi nova goriva bila konkurentna. Podsjetio je da nema akciza na električnu energiju, iako ona može poticati i iz karbonizovanih izvora.
- Upotreba tečnih goriva za građevinarstvo i automobile opada, ali raste za avijaciju, brodove, petrohemiju – kazao je Kuper i dodao da se novim tehnologijama i električnom energijom može zamijeniti polovina potrošnje tečnih goriva. To bi, kako je istakao, značilo da se treba okrenuti tehnologiji za smanjenje karbona u tečnim gorivima.
- Srebrni metak, odnosno niskokarbonski proizvod koji u potpunosti može da zamijeni dizel i benzin nijesmo našli. Ali ima niz tehnologija koje mogu da se koriste, ili su u fazi razvoja – kazao je Kuper i dodao da je riječ o većoj efikasnosti rafinerija, CCUS tehnologiji, zelenom hidrogenu, kvalitetu goriva, održivim i naprednim biogorivima.
Trenutno se razvija tehnologina carbon capture and storage (CCUS), koja podrazumijeva izdvajanje i skladištenje ugljendioksida iz vazduha. Već je razvijena tehnologija hidrogena, kojeg ima dovoljno i relativno je jeftin. Tehnologija je jednostavnija nego za električne automobile i podrazumijeva ugradnju »gorivih ćelija«, u kojima se hidrogen spaja sa sa kiseonikom i oslobađa električnu energiju za pokretanje vozila, a iz auspuha u atmosferu izlazi vodena para. I dalje skupa tehnologija, a problem je i redizajn pumpi, jer su za hidrogen potrebni jači rezervoari.
Trenutno su u prodaji automobili na hidrogen "tojota mirai", SUV "hjundai aj iks 35 FCEV" i "honda klariti". Svoje modele predstavili su "Mercedes -Benc" , "ford", "leksus", "dženezis" i "audi", dok je BMV za 2020. najavio proizvodnju svog hidrogenskog modela.
Brzinski rekord za hidrogensko vozilo je 461km na sat, koji je postiglo vozilo Univerziteta Ohajo "bakej bulets 2" u avgustu 2008. Prototip "ford fjužn" je, recimo, išao 333,6 km na sat.
Atranas Ivanov iz Lukoila je istakao da dio posla u razvoju niskokarbonskih goriva treba da preuzmu industrijski klasteri. Jerg Dehmel iz Šela je kazao da je njemačka privreda u energetskoj tranziciji, dok je Manuel Karasol objasnio da je rafinerija u Veneciji razvila tehnologiju zelenog dizela, Kuram Gaba iz Eksona je govorio o korištenju šećera i algi za proizvodnju bogoriva, Nils Aldag iz njemačke kompanije Sunfire iz Drezdena objasnio je da oni već imaju gotovu tehnologiju elektrolize kojom od ugljičnog dioksida dobijaju gorivo. Radi se sa vodenom parom pod visokim pritiskom i visokim temperaturama (do 1.000 stepeni celzija).
EKO pumpe
Osnovna aktivnost Helenik petroleuma je proizvodnja goriva, petrohemija i prirodni gas, a upravo smo potpisali ugovor za električnu energiju sa italijanskim Edisonom, izjavio je Diomidis Stamulis, senior direktor ove kompanije, koja posluje u Grčkoj, Crnoj Gori, Kipru, Srbiji, Bugarskoj i Makedoniji. Kompanija je 2017. imala rekordan profit od 384 miliona eura i rekordan porast prodaje od četiri odsto. Godinu ranije profit je bio 329 miliona, a 2015. 45 miliona eura. Ta je godina bila prijelomna, jer su tada počeli da osjećaju benefite ulaganja u naprednu tehnologiju i izvoz, tako da je sada više od polovine proizvoda u eksportu. Prije toga, 2013. i 2014. godine bili su 269, odnosno 369 miliona eura u minusu.
- Planovi su dalje ulaganje u međunarodni biznis, kako u postojeće operacije, tako i u zaštitu okoline i u brzorastuće energetske poslove, kao što su dekarbonizacija i obnovljivi energetski izvori – kazao je Stamulis i naglasio da posvećenostr kompanije ekološkom poslovanju pokazuje i npovi vizuelni identitet »EKO«, kao i koncept ribrendinga benzinskih pumpi, na kojima se prodaje prečišćeni avio dizel.
J. Rabrenović
