Najjeftinije gorivo u regionu plaćaju građani Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, a najskuplje u Srbiji i Albaniji, pokazuju zvanični podaci ovih zemalja.
U odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana, Crna Gora je po visini cijena dizela skuplja u odnosu na BiH i Sjevernu Makedoniju, dok je dizel gorivo kod nas jeftinije nego u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Albaniji, piše Pobjeda.
Kad je u pitanju cijena benzina, cijene u Crnoj Gori su jeftinije nego u Srbiji i Albaniji, ali i skuplje nego u BiH, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji i Albaniji.
Izvor: Pobjeda
Od utorka su cijene goriva u Crnoj Gori veće za 16 centi za litar dizela i sedam centi za litar benzina. Cijena eurodizela po litru trenutno iznosi 1,50 eura, eurosuper 98 i 95 će naredne dvije sedmice koštati 1,50, odnosno 1,47 eura, dok je cijena lož ulja 1,42 eura.
Prijedlog GP URA
Od juče je u skupštinskoj proceduri prijedlog izmjena Zakona o akcizama kojima GP URA predlaže smanjenje akcize na gorivo za 50 odsto.
"Ovaj problem je objektivne prirode, uslovljen krizom na svjetskom tržištu derivata. Moramo promijeniti praksu ove Vlade da, poput noja, zabija glavu u pijesak", kazao je na jučerašnjoj konferenciji za medije poslanike Ure Miloš Konatar.
Ura predlaže da se akcize prepolove od 1. aprila do 30. juna, ocjenjujući da bi se time zaštitio životni standard građana i zaustavio talas inflacije koji obično slijedi nakon poskupljenja goriva. Navode da bi se na taj način zaustavio ili ublažio rast cijena goriva na domaćem tržištu i olakšale isporuke za Crnu Goru domaćim naftnim kompanijama.
"Ukoliko Vlada Crne Gore ne iskoristi mogućnosti iz člana 52a Zakona o akcizama, obaveza Skupštine je da u kriznim vremenima osigura stabilnost i normalno funkcionisanje života naših građana, a jedan od važnih segmenata života građana i privrede jeste normalno snabdijevanje i cijena goriva", stoji u prijedlogu izmjena zakona.
Konatar je juče ukazao i da rast cijena goriva povlači i rast cijena mnogih drugih roba i usluga zbog čega je obaveza javnih funkcionera da taj rast zaustave ili ublaže.
Posljedice
Na posljedice nepravovremenog reagovanja u ovakvim situacijama podsjetio je i ekonomski analitičar Mirza Mulešković, ukazujući da smo dosta kasnili sa ovakvom odlukom 2022. godine kada je zbog rata u Ukrajini došlo do rasta cijena energenata, imajući u vidu da je donijeta tek nakon velikog skoka svih cijena.
Ipak, Mulešković je ocijenio da Vlada ima vremena da reaguje do naredne korekcije cijena goriva 24. marta ukoliko u saradnji sa ministarstvima procijeni da će doći do ponovnog značajnijeg rasta.
"Veoma je bitno da se ovakva odluka donese prije naglog povećanja cijene goriva, jer to za sobom vuče i sve ostale cijene. Znamo da i kada dođe do pada cijena goriva, ostale cijene ne padaju. Smanjenjem akciza na vrijeme smanjio bi se i rizik od povećanja ostalih cijena, što bi svakako bilo od značaja za standard građana, jer nam u ovom trenutku ne treba još jedan inflatorni šok", saopštio je Mulešković Pobjedi.
S druge strane, kako dodaje, jasno je da imamo problem sa javnim finansijama, s obzirom na to da se uglavnom baziraju na prihodima od PDV-a i akciza.
"Svako smanjenje ili manja naplata u znatnoj mjeri će negativno uticati na budžet. Donosioci odluka moraju dobro da izvagaju i da i sami pokažu odgovornost prema životnom standardu građana, imajući u vidu da su oni ti koji su zbog inflacije doprinijeli da država ima više prihoda", navodi Mulešković.
Smatra da je neophodno unaprijediti komunikaciju između donosioca odluka i građana kako bi se izbjegla mogućnost stvaranja vještačkih nestašica.
"Upravo iz razloga što smo svi dobijali polovične informacije, došli smo u situaciju da strahujemo da li će ili neće biti goriva. Svi moramo da povedemo računa da ne stvaramo dodatnu paniku, jer to dovodi do povećanja potražnje i onda zaista možemo da uđemo u nestašice. Ono što se mora jasno reći jeste da do nestašice ni goriva niti bilo čega drugog neće doći, jer se to nije desilo ni u vrijeme pandemije ni početka ukrajinske krize", naglasio je Mulešković.
Smatra da je Ministarstvo energetike ranije trebalo da ukaže na sve moguće posljedice i na vrijeme apeluje na građane kako se ne bi stvarala panika.
Poslanik vladajućeg PES-a Vasilije Čarapić juče je ocijenio da je vrijednost nafte praktično na istom nivou kao prije početka rata na Bliskom istoku, iako je tada cijena barela nafte bila i oko 30 odsto niža.
"Vrijednost nafte na berzi se u proteklih sedam dana dramatično mijenjala, ali je važno da se stabilizovala i da je trenutno na praktično istom nivou na kom je bila prije početka rata na Bliskom istoku", kazao je Čarapić.
Ocijenio je da se građanima putem medija serviraju drugačije informacije te da se stvara slika haosa.
"Istovremeno, a takođe nažalost, raznorazni objekti lobiranja se iz petnih žila trude da na Vladu prebace kompletan teret sanacije negativnih posljedica rata koji je neko drugi započeo, a sve sa ciljem da se naftnim kompanijama spuste akcize na gorivo - što ne garantuje niže cijene za građane već isključivo niže javne prihode", objavio je Čarapić na društvenoj mreži Iks.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva prethodnih dana su uvjeravali građane da nestašice goriva nema, imajući u vidu da rezerve omogućavaju stabilno funkcionisanje sistema do dva mjeseca ukoliko dođe do prekida uvoza.
Za male kompanije, kako navode iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore, trenutna situacija je neizdrživa i prijeti da ugrozi njihovu egzistenciju, jer su cijene dizela kod dobavljača veće i za 30 odsto. Tražili su od Vlade da se uspostavi model privremenog formiranja cijena goriva koji bi se dnevno usklađivao te da se smanji akciza.
"Razmotreni su i izazovi sa kojima se suočava dio energetskih subjekata, posebno manjih kompanija koje naftne derivate nabavljaju uvozom drumskim putem, bez sopstvenih skladišnih kapaciteta, po berzanskim cijenama na dan isporuke. U uslovima rasta berzanskih cijena, koje su u ovom trenutku više od trenutno regulisanih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori, ove kompanije suočavaju se sa otežanim uslovima poslovanja. Ministar je istakao da je riječ o kompleksnom pitanju koje je u značajnoj mjeri uslovljeno globalnim kretanjima na tržištu energenata, te da je za eventualne izmjene potrebno sprovesti dodatne analize i konsultacije sa nadležnim institucijama, prije svega Ministarstvom finansija", saopšteno je iz Ministarstva energetike nakon sastanka sa naftnim kompanijama.
Iz Ministarstva finansija se po pitanju eventualnog smanjenja akciza još nijesu oglašavali.
