Ona je u intervjuu za Portal Analitika kazala da za sada nema većeg odliva kadra iz te zdravstvene ustanove, naglašavajući da se honorarno angažovanje ljekara iz drugih ustanova i regiona pokazalo veoma isplativim.
Kovačević je ocijenila da je stanje u crnogorskom zdravstvu zadovoljavajuće i da ima pomaka nabolje, ističući da su izdvajanja za zdravstvo po glavi stanovnika u Crnoj Gori među najmanjima u Evropi.
Precizirala je da je u KCCG angažovano više od 500 ljekara i da njih 184 trenutno obavlja specijalistički staž. Kovačević je podsjetila da je Klinički centar najopterećenija zdravstvena ustanova u državi i navela da je cilj da se 80 odsto problema osiguranika rješava na nivou primarne zdravstvene zaštite.
ANALITIKA: Da li će se uskoro stvoriti uslovi za povećanje zarada zdravstvenim radnicima, imajući u vidu rumunski scenario kad je Vlada Rumunije zbog ogromnog odliva ljekara iz te zemlje povećala platu ljekarima sa 1.000 na 2 700 eura, a medicinskim sestrama sa 530 na 900 eura od januara ove godine?
KOVAČEVIĆ: Činjenica je da zdravstveni radnici nijesu adekvatno plaćeni za posao koji obavljaju. Ovo pitanje prepoznato je od svih relevantnih subjekata države Crne Gore, počev od Vlade, resornog ministarstva, sindikata i konačno menadžmenta KCCG. Imajući u vidu ograničena budžetska sredstva, svi subjekti su saglasni da se racionalnom potrošnjom mogu napraviti uštede koje bi zatim omogućile povećanje zarada zdravstvenim radnicima. Imamo veliko razumijevanje Vlade Crne Gore na čelu sa premijerom Duškom Markovićem za povećanje zarada i uvjerena sam da će do toga zaista i doći.
Ono što je važno napomenuti da za sada nema većeg odliva kadra. Naprotiv, uvijek je bilo da pojedinci iz ličnih i drugih razloga zasnivaju radni odnos u ustanovama i državama u kojima im se ukaže mogućnost. Međutim, ono što raduje jeste činjenica da imamo veliki broj zainteresovanih zdravstvenih radnika koji žele da zasnuju radni odnos upravo u Kliničkom centru Crne Gore, kao i onih koji su ranije napustili našu ustanovu, a sad žele da opet zasnuju radni odnos u KCCG.
ANALITIKA: Ako se nastavi trend odlaska ljekara na tržište Evropske Unije, kako planirate da nadomjestite taj kadar? Da li je isplativo honorarno angažovanje ljekara koji su napustili KCCG i otišli u privatne zdravstvene ustanove i kako će strani ljekari, koji u tom slučaju budu dolazili kod nas da rade, biti plaćeni?
KOVAČEVIĆ: Stanje u crnogorskom zdravstvu je zadovoljavajuće, a usuđujem se reći i u značajnom usponu. U prilog mojoj tvrdnji je i podatak da je crnogorski zdravstveni sistem prema Evropskom zdravstvenom potrošačkom indeksu (EHCI), kada je u pitanju kvalitet zdravstvenih usluga, od svih zemalja u minuloj godini ostvario najveći napredak i to za devet mjesta, te je sa pretposlednjeg 34-og, sada se našao na 25-om mjestu.
U više navrata sam govorila o kadrovskoj strukturi KCCG. U našoj ustanovi radi preko 500 ljekara, a na specijalističkom stažu trenutno je njih 184, od kojih će tokom ove godine specijalistički staž završiti 44-oro, a ostali do 2021. godine. Takođe, planiramo i tokom ove godine da raspišemo konkurs za dodjelu novih specijalizacija za 37 ljekara. Upravo su ovi mladi ljekari budućnost KCCG i budući nosioci posla u našoj ustanovi.
Što se tiče honorarnog angažovanja ljekara iz drugih ustanova i ljekara iz regiona, pokazalo se veoma isplativim. Ovo iz razloga jer se za liječenje u KCCG izdvaja manje novca ako angažujemo ljekare iz drugih ustanova nego da pacijente upućujemo van KCCG-a ili Crne Gore. Upravo, ovaj menadžment čini napore da crnogorski građani zdravstvene usluge dobijaju u svojoj državi,i samim tim im obezbjeđujemo veći komfor i manje troškove. I pored toga što se pacijentima odobri liječenje van Crne Gore o trošku Fonda, oni su ipak izloženi dodatnom trošku u zavisnosti od dužine liječenja. Međutim, za jedan broj procedura za koje nije finasijski opravdano razvijati ih u KCCG uvijek će se upućivati u referentne centre u regionu i šire.
Što se tiče honorara koje KCCG izdvaja za ljekare iz drugih ustanova, oni zavise od toga za koju procedure su angažovani, a isplaćuju se u skladu sa Odlukom Odbora direktora KCCG.
ANALITIKA: Kako komentarišete podatak Svjetske zdravstvene organizacije da crnogorski državljani, pored budžeta za zdravstvo koji iznosi 200 miliona eura, dodatnih 100 miliona eura izdvajaju za liječenje u privatnim zdravstvenim ustanovama, za odlazak na liječenje u inostranstvo, kao i kupovinu ljekova u privatnim apotekama?
KOVAČEVIĆ: Činjenica je da su izdvajanja za zdravstvo po glavi stanovnika u Crnoj Gori među najmanjima u Evropi. Međutim, ovo je realnost i za bogatije države od Crne Gore. Zdravstvenim poslenicima i Vladi je najvažnije da pacijentima obezbijede dostupnu i adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Sve aktivnosti su usmjerene u tom cilju. U prilog tome je i usvajanje nove liste ljekova o trošku Fonda za zdravstvo na kojoj su se našli najnoviji ljekovi među kojima su i oni koji se nijesu odobreni u državama regiona.
ANALITIKA: Analiza koju je sproveo Klinički centar pokazala je da je više od polovine uputa koje su izabrani doktori napisali otkad je na snazi elektronsko zakazivanje kod ljekara specijalista i subspecijalista Kliničkog centra bilo neopravdano. Kako mislite da je najbolje riješiti ovaj problem?
KOVAČEVIĆ: Što se tiče opterećenosti KCCG, ponoviću još jednom da je KCCG najopterećenija zdravstvena ustanova u zemlji. Mislim da se mora unaprijediti primarna zdravstvena zaštita jer se oko 80 odsto zdravstvenih problema naših osiguranika može i mora rješavati na ovom nivou. Ministarstvo je prepoznalo ovo pitanje i preduzelo aktivnosti osnaživanja primarnog i sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite, a sve u cilju efikasnog funkcionisanja zdravstvenog sistema.
ANALITIKA: Koliko su stari aparati za magnetnu rezonancu u Kliničkom centru Crne Gore i zašto još uvijek nijesu kupljeni novi?
KOVAČEVIĆ: KCCG ternutno raspolaže sa tri aparata za magnetnu rezonancu od kojih je jedan smješten u Institutu za bolesti djece, a druga dva u Centar za radiološku dijagnostiku. Instalirani su 2000., 2009. i 2010. godine. Poznato je da je ovaj menadžment preduzeo sve aktivnosti za obnavljanje stare, dotrajale, i nabavku nove opreme. Takođe, u proceduri je nabavka novog savremenog aparata za MR za potrebe Instituta za bolesti djece koji bi trebalo da bude instaliran u drugoj polovini marta tekuće godine. U proceduri je i nabavka novog MR aparata za potrebe Centra za radiološku dijagnostiku.
ANALITIKA: Kako komentarišete donaciju od 200.000 dolara koju je udovica našeg čuvenog psihijatra Dušana Kosovića odlučila da pokloni Kliničkom centru Crne Gore za potrebe opremanje nove Klinike za psihijatriju? Da li KCCG ima još neke donore ili se radi o izolovanom slučaju?
KOVAČEVIĆ: Naravno da ovaj gest supruge uvaženog psihijatra Kosovića zaslužuje poštovanje i posebnu pažnju. Ovo nije izolovan slučaj kada su u pitanju donacije za našu ustanovu. Naprotiv, u minuloj godini KCCG je imao blizu dva miliona donacija, a uvjerena sam da će se ovaj trend nastaviti i u tekućoj godini.
Raduje nas što pojedinci, institucije i društveno odgovorne firme imaju sluha za razvojne projekte KCCG i potrebe naših građana. Činjenica je da i mnogo bogatije države od naše funkcionišu na ovaj način.
