„Šta, sada trebam da strepim da će mi policija upasti u kuću kao da sam najveći kriminalac? Ne kažnjavaju one koje bi trebali, zato uzimaju hljeb od nas. Uostalom, oni ne mogu nikako dokazati da ja ovdje išta naplaćujem. Ne kradem, ne varam, ne ubijam, ne prodajem drogu“, priča za Portal Analitika kozmetičarka i frizerka koja radi kod kuće i državi ne plaća dažbine.
Ljuta je jer je čula za novi predlog zakona na osnovu koga će, ako bude usvojen, inspektori moći da ulaze u kuće i kažnjavaju one koji rade na crno. Na udaru inspektora će se tako naći brojni frizeri, kozmetičari, krojači, oni koji drže privatne vrtiće, profesori koji drže privatne časove.
Udar na salone: Naša sagovornica, koja je željela da ostane anonimna, (ime poznato redakciji) godinama pruža kozmetičke i frizerske usluge u iznajmljenom stanu.„Radim nokte, feniranje, šišanje, depilaciju. Cijena mi je nešto niža, nego što bi bila da držim salon. Imam svoje mušterije, koje zbog niske cijene i mog dobrog rada dolaze kod mene.Ipak, kada bih morala da otvorim salon, plašim se da to moj budžet ne bi dozvolio ili bih morala da podignem cijene toliko da više niko ne bi dolazio kod mene“, rekla je ona za Portal Analitika.
I njena koleginica, koja takođe radi na crno, a koja takođe nije željela da joj se ime javno pominje, ne krije ljutnju.
“Završila sam fakultet, ali moram da radim kao kozmetičarka. Da se ljudima omogući da rade i pristojno zarađuju, ovakvih stvari ne bi bilo. Bolje da se država pozabavi ozbiljnim stvarima, nego što planiraju sa ovim da napune budžet. Kako se može živjeti sa platom od 300 eura? Da profesori dobro žive od plate koju primaju ne bi spremali učenike na crno”, priča ona.
Evo i da dokažu da radiš na crno, što kako ističe nije lako, što su time dobili ?Uhvate te da radiš na crno, napišu kaznu i odakle ćeš je platiti, osim da ideš u zatvor, ako tamo ima mjesta,”, priča ona.
Svi koji rade na crno nelojana konkurencija: Sa druge strane, oni koji rade legalno ne kriju zadovoljstvo. Kažu ovim će se stati na kraj nelojalnoj konkurenciji.Predsjednik Udruženja frizera Crne Gore Zoran Vukčević koji ima devet salona i 60 osiguranih radnika kaže da je ovo trebalo donijeti mnogo ranije.
„Naravno da podržavam zakon koji je donijet, ali je to trebalo i ranije. Krajnje vrijeme je bilo i prije 10, 15 godina. Da je tada donijet, sve bi se dovelo u neki red, ali naravno nikada nije kasno. Najgore od svega je što su male šanse da će nadležni uspjetida primijene ovaj zakon“, kaže Vukčević.
I Jelena Božović koja ima frizerski salon u Nikšiću, se nada da će se ovim zakonom konačno uvesti red.„Zašto da drugi ne plaćaju, a mi to plaćamo? To je pravično, ako je na primjer neko registrovan, zašto ne bi bio neko drugi? Na primjer, ja plaćam sve, dok neki radnik ne plaća ništa i onda kažu, cijena feniranja mu je niža,“, priča ona.
Sprovođenje zakona nije u suprotnosti sa Ustavom: Do sada je ulazak u stambeni prostor bio rezervisan samo za krivična, ne i za prekršajna djela.
Prema sadašnjim zakonskim rješenjima, policija je u nečiji stan mogla ulaziti samo ako postoji sumnja da se u njemu vrši neko krivično djelo i to uglavnom uz prethdno odobrenje suda. Samo izuzetno, mogli su ući u stan bez sudske odluke i zakon jasno propisuje koji su to slučajevi.
Takodje, i Ustav garantuje pravo na privatnost i pravo na nepovredivost stana. Pripisano je da je „stan nepovrediv i da niko ne može bez odluke suda ući u stan ili druge prostorije protiv volje njegovog držaoca i u njima vršiti pretres“. Dodaje se i da „službeno lice može ući u tuđi stan ili druge prostorije i bez odluke suda i vršiti pretres bez prisustva svjedoka ako je to neophodno radi sprječavanja vršenja krivičnog djela, neposrednog hvatanja učinioca krivičnog djela ili radi spašavanja ljudi i imovine“.
Zato je već otvoreno pitanje da li je ovaj zakon u suprotnosti sa Ustavom. Advokat Siniša Gazivoda za Portal Analitika kaže da smatra da je ipak usklađen sa najvišim pravnim aktom.„Po novom zakonu, preduslov za ulaz u nečiji stan je postojanje odluke suda za prekršaje. Imajući u vidu odredbu Ustava koja određuje pravo na privatnost i nepovredivost stana, traži se sudska odluka. Posljednjim zakonima o sudovima, sudovi za prekršaje su uvedeni u redovne sudove, pa će po mom mišljenju to ispunjavati uslove da takav ulazak u stan ne bude suprotan ni članu osam Evropske konvencije za ljudska prava, niti Ustavu“, objašnjava Gazivoda.
Propisano je i da se zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnosi tek ako nepravilnost nije otklonjena u roku određenom mjerom ukazivanja.
„To su pitanja koja će se tek otvarati u praksi, u pojedinačnim slučajevima, je li javni interes dovoljan razlog da se nekome naruši pravo na privatnost i na nepovredivost stana. To su osjetljive stvari i trebalo je dugo vremena da se policija i sudovi dovoljno obuče, a sve to da rade pažljivo kako i treba i da ispoštuju svako pravo, da odluka bude dovoljno obrazložena. Uvođenje ovoga u praksu podrazumijeva itekako obuku tih inspektora koji rade nadzor i sudova za prekršaje koji se do sada nisu susretali sa takvim odlukama i zadacima, da oni treba da donose rješenja na osnovu kojih će neko moći da uđe u tuđi stan“, kaže Gazivoda.Javna rasprava o Nacrtu zakona je trajala 40 dana. Očekuje se da bi nakon što Vlada usvoji predlog, mogao naći pred poslanicima na prvoj redovnoj sjednici koja počinje u martu.
