Gradnja malih obnovljivih izvora struje u Evropi je bila apsolutni hit početkom milenijuma. Briselska administracija je vjerujući da pomaže saniranju posljedica klimatskih promjena, taj trend pretočila u direktive o javnom interesu.
Evropske države su morale, sve po diktatu Brisela, da postepeno povećavaju učešće obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji. Drugim riječima, jeftinu energiju iz nuklearnih i termo elektrana su postepeno supstituisali skupom strujom iz malih hidroelektrana, elektrana na bio-masu, vjetro- parkova i sve popularnijih solarnih elektrana. Rezultat je svima poznat - drastičan rast cijene struje.
Crna Gora je, slijedeći evropsku legislativu, donijela odluku o podsticanju gradnje obnovljivih izvora energije i primjenila je, po investitore, ultrapovoljni model garantovane cijene, otkupa i oslobađanja proizvođača troškova balansiranja prenosnog sistema. EPCG, je shodno propisima, dužna da otkupljuje struju proizvedenu u vjetro - parkovima, malim elektranama i solarnim elektranama, a sve to plaćaju građani na računima za utrošenu struju. Podsticajna tarifa struje u Crnoj Gori je oko deset centi po kWh, što je pet puta veće nego proizvodna cijena struje iz HE "Perućica". Plus podsticajna naknada koja je lani povećana tri puta na 0,47316 centi po kWh.
Sve to kako bi Crna Gora do 2020. godine, shodno Nacionalnom cilju, postigla učešće od 33 odsto obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji struje.
He "Piva" i HE "Perućica" su obnovlji izvori energije: Potpisnik tog propisa nije znao da je Crna Gora, od nastanka svog energetskog sistema, gotovo u svakoj godini, pojedinačno imala taj procenat proizvedene energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji. Naime, svaki srednjoškolac zna da su dvije crnogorske hidroelektrane HE "Piva" i HE "Perućica" školski primjeri obnovljivih izvora energije.
Evo konkretnih cifara: Prema energetskom bilansu za 2018. godinu potrošnja struje u Crnoj Gori, uključujući i uvoz, je projektovana na 3.534 gigavatsati (GWh) električne energije. Planirana godišnja proizvodnja HE "Piva" i HE "Perućica" je procijenjena na ukupno 1.670 GWh (920+750) struje što predstavlja udio od 47,2 odsto obnovljive energije u ukupnoj potrošnji. Ne računajući proizvodnju iz vjetrolektrana (180 GWh) i malih privatnih hidroelektrana (70 GWh). Dakle, cilj je premašen i Crna Gora po svim kriterijumima ima dovoljno učešće obnovljivih izvora struje.
Vlada obustavila izdavanje energetskih dozvola: To je uvidjelo Ministarstvo ekonomije koje je, krajem prošle godine uz saglasnost Vlade, privremeno obustavilo izdavanje energetskih dozvola.
" Uzimajući u obzir činjenicu da je Crna Gora blizu ostvarivanja Nacionalnog cilja od 33% proizvedene energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnje energije, dominantno zahvaljujući povećanom korišćenju hidroenergetskog potencijala, Ministarstvo ekonomije ovim Planom ne predviđa mogućnost izdavanja novih energetskih dozvola za izgradnju energetskih objekata za proizvodnju električne energije u 2018. godini, izuzev po osnovu već podnesenih zahtjeva koji se tiču solarnih elektrana, rekonstrukcije postojećih objekata i valorizacije energetskih potencijala hidrotehničkih sistema, a za koje Ministarstvo ekonomije zadržava mogućnost da kroz naknadnu komunikaciju sa investitorima provjeri važenje predatih zahtjeva, te nakon toga odluči po istim", piše u Planu uzdavanja energetskih dozvola za 2018. godinu.
Crnogorska struja za privredu skuplja od skandinavske: Da je vrag odnio šalu, svjedoči podatak koji Portal Analitika prvi put objavljuje u crnogorskoj javnosti. Prema zvaničnim podacima EUROSTAT-a, struja za privredu u Crnoj Gori u iznosu 7,7 po kilovat-času je skuplja nego što je plaća bogata privreda Skandinavije. Podaci govore da je cijena struja za privredu Švedske, Norveške i Finske respektivno 6,5, 7,1 i 6,7 centi po kilovat-času. Ili 0,6 do 1,2 centi jeftinije nego kod nas.Na našu sreću, struja za domaćinstva u tim državama je značajno skuplja od domaće. Ali, ako se uvede evropska akciza za struju, uz najavljenu gradnju novih i skupih obnovljivih izvora struje, onda će crnogorska struja za domaćinstva dostići nivo skandinavske! Što je neodrživo...
Korist od obnovljivih izvora: Država je, ipak, imala koristi od gradnje privatnih obnovljivih izvora energije jer su po osnovu milionskih investicija plaćeni porezi, zaposlena radna snaga, povećan BDP...
Prema zvaničnim podacima Ministarstva ekonomije, koje je objavila Pobjeda, u obnovljive izvore do sada je uloženo 224 miliona eura. Nadalje, ukupna vrijednost investicija za 12 malih hidroelektrana koje su stekle status povlašćenog proizvođača iznosi 39,4 miliona eura. U vjetro-generatore na Krnovu je uloženo 140 miliona eura. Ove godine je planirano puštanje u rad još četiri male elektrane, ukupne vrijednosi 9,3 miliona. Procijenjena vrijednost vjetroelektrane Možura je 87 miliona eura, od čega je investitor do sada uložio 35 miliona.
Novi obnovljivi izvori energije, takođe, pomažu da država postane energetski nezavisna i da se manje zavisi od uvoza. Međutim, za aspekta poslovanja Elektroprivrede Crne Gore, iako je u zakonskoj obavezi, nije održivo da otkupljuje struju iz vjetroelektrana po 9,6 centi po kWh, a struje u okruženju ili na berzi ima u velikim količinama za upola manju cijenu.
Podsticajni sistem se mora mijenjati: Postojeći podsticajni sistem koji primjenjuje naša država i dio zemalja EU, se pokazao neodrživim zbog izvjesnog rasta cijena struje, pa će Crna Gora (Vlada, opštine i privatni sektor) morati da traže neka nova rješenja. Ministarstvo ekonomije trenutno radi na novom Pravilniku o naknadi za podsticanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora u 2018. godini, koji će biti donijet do kraja januara.U Njemačkoj planiraju da se buduće koncesije za obnovljive izvore daju na tender, koji će dobiti firma koja traži najmanje podsticaje, pa treba razmišljati i u tom pravcu.
Prošle godine, male privatne hidrelektrane su, prema procjenama iz energetskog bilansa, proizvele 47 GWh struje, a krnovske vjetroelektrane su počele da rade tek u novembru pa takva situacija nije uticala na poskupljenje struje. Prema planovima do 2021. godine, Crna Gora će imati oko 650 GWh proizvedene energije iz privatnih obnovljivih izvora koji imaju status povlašćenog proizvođača. Nakon toga, država bi morala da obustavi gradnju novih obnovljivih izvora koji imaju podsticaj, a kompletni sistem novih izvora energije bi trebalo okrenuti prema tržišnom principu.
Naročito zbog činjenice što će do tada u rad biti pušten podvodni električni kabl sa Italijom koji prosto vapi za obnovljivom zelenom energijom.
Tada će gradnja novih obnovljivih izvora energije biti vjerovatno poželjna, ali na tržišnim principima i ne na teret crnogorskih domaćinstava.
Predrag ZEČEVIĆ
