Pejović je naveo da se stupnjem na snagu Rimskih ugovora 1. januara 1958. godine, nakon ratifikacije u svim parlamentima tadašnjih članica, Evropa našla na novom kolosijeku.
„Od vizionarske ideje o jedinstvenom tržištu do istorijske činjenice, od ekonomske zajednice, tokom prethodnih 60 godina, Unija je izrasla u zajednicu koja se temelji na zajedničkim vrijednostima – slobodi, demokratiji, vladavini prava, poštovanju ljudskih prava i jednakosti“, rekao je Pejović na konferenciji.
On je na kofnerenciji, povodom 60. godišnjice potpisivanja Rimskih ugovora, koju organizuje Ministarstvo evropskih poslova u saradnji s Ambasadom Italije i Delegacijom EU, kazao da ono što je nekad bio san arhitekata evropskog projekta, danas je realnost – mir među narodima, finansijska stabilnost, slobodno kretanje ljudi i roba i strukturni evropski fondovi za razvojne projekte.
„Tako EU, kojoj i mi svi na Zapadnom Balkanu težimo, je zajednica u kojoj su građani Unije, kao i njihova prava zaštićeni, u kojoj je roming gotovo potpuno nestao, u kojoj se slobodno putuje, uz sve jeftinije putne karte, ali i u kojoj se jednako slobodno živi, radi i studira tamo gdje želite“, saopštio je Pejović.
Prema njegovim riječima, udružene, prvo u zajednice, a potom u Uniju, države članice su osigurale više od 60 godina mira na svojoj teritoriji, osnažile demokratiju i stabilnost na kontinentu i, kroz ekonomski napredak, unaprijedile životni standard svojih građana.
Pejović je ocijenio da je Unija danas sigurnija, bez straha od novog rata između članica, sprema se i pažljivo odgovara na nove globalne sigurnosne izazove kao što su međunarodni terorizam, hibridni rat i asimetrični konflikti.
„To je Unija koja je bolja, slobodnija, naprednija i bogatija nego ikad prije2, smatra Pejović.
Ipak, kako je rekao, nakon više od šest decenija razvoja, EU se posljednjih godina suočava s nizom kriza.
On je kazao da se Unija, pored uticaja globalne ekonomske i finansijske krize koji se i dalje osjećaju, u kratkom vremenskom periodu suočila s migrantskom krizom i snažnim porastom ekstremizma i radikalizma.
Poslije dugog vremena integracije EU se, dodao je, suočava i sa strahom od dezintegracije, čiji je prvi vjesnik odluka Velike Britanije o izlasku iz članstva.
„Državljani Evrope kao da su izgubili povjerenje da EU može riješiti njihove probleme i zato je bilo vrijeme da se na vrh evropske agende vrate pitanje zaposlenosti, socijalnih prava, solidarnosti i jednakih šansa za sve“, poručio je Pejović.
Prema njegovim riječima, rastući evroskepticizam u državama članicama, uspon populističkih i desničarskih partija, nizak nivo ekonomskog rasta, i institucionalna neefikasnost u sprovođenju evropskih standarda i vrijednosti ozbiljno su uzdrmali više decenija građenu arhitekturu Evrope.
I pored različitih gledišta, države članice su, kako je kazao, jedinstvene u stavu da je ovo projekt koji počiva na zaštiti zajedničkog interesa svih njegovih konstituenata i da je zajednička odgovornost osigurati njenu uspješnu i svijetlu budućnost.
„Tu odlučnost su pokazali i na sastanku u Rimu s kojeg su izašli jedinstveni u namjeri da se odupru izazovima i Uniju učine jačom i otpornijom, a svojim građanima ponude sigurnost i nove mogućnosti“, saopštio je Pejović.
On je podsjetio da su lideri 27 država članica EU i Evropskog savjeta, Evropskog parlamenta i Evropske komisije usvojili prekjuče u Rimu Deklaraciju o budućnosti Unije u kojoj naglašavaju da će EU „ostati nepodijeljena, napredovati različitim brzinama i snagom u istom pravcu i biti otvorena za one evropske zemlje koje poštuju i ulažu napore da uvriježe naše vrijednosti“.
„Pejović je ocijenio da danas, iako je zacrtan u Deklaraciji, niko nije siguran kako će se u praksi razvijati ovaj koncept Evrope „varijabilne geometrije“, i gdje je tu mjesto zemljama kandidatima.
„Mi na Balkanu ovu novu viziju Unije posmatramo s izuzetnom pažnjom i zanimanjem. Prije svega zato što je budućnost onoga čemu težimo jasno i naša budućnost“, naveo je on.
On je podsjetio na riječi predsjednika Evropskog Savjeta, Donalda Tuska, iz nedavnog govora u Rimu, navodeći da te riječi treba da opomenu, ali i daju inspiraciju i snagu da radimo i dalje. „Možda mi na Balkanu više od nekih drugih, jer te vrijednosti slobodnog svijeta upravo dijele i države koje su na putu da postanu dio evropske porodice“.
„Zapadni Balkanje dio koji nedostaje EU. Naše zemlje su prešle dug put od devedesetih, kako u vrijednostima i težnjama, tako i u usklađenosti s onim što su današnji evropski standardi“, poručio je Pejović.
Prvi zamjenik generalnog direktora za EU u Ministarstvu vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije Karlo lo Kašo /Carlo Lo Cascio/ kazao je da je mjesto Crne Gore u EU.
On je ocijenio da je Crna Gora od obnove nezavisnosti ostvarila zadivljujući napredak, u potpunosti se uključujući u međunarodnu zajednicu i doprinoseći očuvanju mira i stabilnosti.
Kašo je podsjetio na izjavu izjavu visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost, Federike Mogerini, koja je naglasila da su vrata Unije otvorena za Crnu Goru, i podstakla zemlju da nastavi sa reformam uporedo sa politikom dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje.
„Riječ je o važnoj stavci jer smo uvjereni da je čitav prostor Zapadnog Balkana ima zajedničku sudbinu, a to je unutar evropskih institucija i porodice evropskih zemalja“, saopštio je Kašo.
Bilo bi, kako je rekao, naivno skrivati probleme koji pritiskaju Evrope – prijetnje Uniji koje dolaze od povratka kratkovidih nacionalističkih ideja i jalovi recepti koji daju iluziju da će razriješiti epohalne izazove.
Prema njegovim riječima, sve krize su, koliko god one bile velike, prevaziđene.
Stav italije je po tom pitanju, kako je naveo Kašo, jasan je i nepromijenjen. „EU je projekat stvaranja mira koji do sada nije uspio da se realizuje nigdje drugo“.
On je poručio da bi bilo iluzorno nadati se da ćemo sačuvati ove blagodeti labaveći međuzavisne veze koje čine političku, sudsku i kulturnu strukturu EU.
„Svjesni smo izazova sa kojima se Unija suočava, a uporedo sa tim još smo odlučniji da pronađemo rješenja koja će omogućiti zemljama EU da nastave proces integracije, iako sa različitim intezitetom i ritmom“, poručio je Kašo.
Izvor: Mina
