Ministarstvo finansija bi ove godine trebalo da nađe alternativni model zaduživanja jer je emisija obveznica na međunarodnom tržištu nepoželjna zbog niskog kreditnog rejtinga države i visokih kamata, dok bi se prodajom obveznica na domaćem tržištu napravila "medveđa usluga" privredi, smatraju analitičari.
Analitičari su u izjavama za Portal Analitika saglasni da se nepovoljna dinamika otplate javnog duga, odnosno rast zaduživanja u narednim godinama za potrebe finansiranja obaveza iz prethodnog perioda, može neutralisati povećanjem budžetskih prihoda, boljom naplatom poreza, supstitucijom uvoza i povećanjem izvozno orijentisane proizvodnje, uz veći priliv stranih direktnih investicija.
Prema podacima koje je ranije saopštio bivši ministar finansija Raško Konjević, država će se u periodu od 2017 - 2021. godine zadužiti za oko dvije milijarde eura samo da bi se finansirale obaveze iz prethodnih zaduživanja - ove godine 221 milion, naredne 146 miliona, 2019. 502 miliona, a 2020. 743 miliona eura. Samo za kamate država će ove godine morati da izdvoji 95 miliona eura, u narednoj godini 88 miliona, u 2019. 96 miliona, u 2020. 84 miliona, a u 2021. 81 milion.
Ove godine do 455 miliona: Prema Odluci o zaduživanju i davanju državnih garancija za 2017. godinu, koju je Vlada usvojila u četvrtak, Ministarstvo finansija se ove godine može zadužiti za iznos do 455.000.000 eura, od čega: za otplatu javnog duga u iznosu do 221.000.000 eura, za potrebe finansiranja kapitalnog budžeta i izgradnje prioritetne dionice autoputa, do 200.000.000 eura i za potrebe stvaranja fiskalne reserve do 34.000.000 eura.
Od ukupnog iznosa 164,5 miliona se odnosi na već ugovorene kreditne aranžmane sa međunarodnim institucijama za finansiranje projekata iz kapitalnog budžeta, dok se za kupovinu akceleratora i medicinske opreme, kao i dva helikoptera za potrebe Ministarstva odbrane, traže kreditori koji će obezbjediti 41,8 miliona eura. Preostali iznos zaduženja, od oko 250 miliona eura, će služiti za otplatu duga i obaveza iz prethodnog perioda i državnu kontribuciju u izgradnji autoputa.
-Sredstva će biti obezbijeđena kroz aranžmane sa kineskom Exim bankom; sa međunarodnim finansijskim institucijama; emisijom obveznica na inostranom tržištu; izdavanjem domaćih obveznica i/ili državnih zapisa ili kreditnim aranžmanima sa domaćim i inostranim finansijskim institucijama. Vlada može u 2017. godini, radi zaštite od rizika kursnih i kamatnih promjena, zaključiti svop ugovore i ugovore o kupovini derivata. Vlada se može zadužiti i povući sredstva za finansiranje projekta izgradnje autoputa „Bar – Boljari“, prioritetna dionica Smokovac-Uvač-Mataševo, kod Exim banke ili druge finansijske institucije, do visine neophodne za nimplementaciju navedenog projekta. Od ukupnog iznosa za projekat izgradnje autoputa, 85 odsto sredstava, odnosno 943.991.500 dolara, obezbijeđeno je zaključenjem kreditnog aranžmana sa kineskom Exim bankom, dok će preostalih 15 odsto biti obezbijeđeno iz sopstvenih sredstava ili kroz emisiju obveznica na inostranom ili domaćem tržištu, emisijom državnih zapisa, ili zaključenjem kreditnih aranžmana sa domaćim ili inostranim finansijskim institucijama- definisano je Odlukom o zaduživanju, što znači da su sve opcije otvorene.
Otplata duga novim zaduživanjem: Ekonomski analitičar Predrag Drecun ocijenio je za Portal Analitika da polako dolazi na naplatu politika koja je prije sedam - osam godina bila dominantna- da se svi problemi rješavaju zaduživanjem.-Neko svjesno radi na tome da zakucamo na vrata MMF-a, što naravno nije dobro. Zbog ubrzanog rasta javnog duga smo, nažalost, došli u situaciju da bez novog zaduživanja ne možemo servisirati obaveze. Srbija se, na primjer, u zadnje četiri godine zadužila za 10 milijardi dolara, a javni dug te zemlje je prije toga iznosio 14 milijardi dolara. Jasno je da moramo otplaćivati javni dug i izvršavati obaveze, ali osim novog zaduživanja nemamo drugo rješenje, jer se ni revizijom poreske politike, povećanjem postojećih ili nametanjem novih poreza, ne može postići odgovarajući finansijski efekat- naglašava Drecun.
On je istakao da bi prodajom obveznica domaćim bankama Vlada napravila "medveđu uslugu" privredi, jer bi se to negativno odrazilo na kreditnu aktivnost.
- Svaki bankar se ponaša tržišno, kupi obveznice sa prinosom od četiri do pet odsto i ostvaruje dobar i povoljan spread. Time se, međutim, značajno umanjuju sredstva da se privreda kreditira, što bi trebalo izbjeći. Što se tiče zaduživanja na stranom tržištu, pretpostavljam da bi kamatna stopa morala biti visoka zbog niskog kreditnog rejtinga Crne Gore. Nalazimo se, dakle, u lošoj i nezavidnoj poziciji i jedini put je supstitucija uvoza, povećanje proizvodnje i izvoza i privlačenje stranih direktnih investicija. Za to je potrebno najmanje tri do pet godina i trebalo bi što prije usvojiti strategiju koja bi pomogla u ostvarenju ovih ciljeva - podvukao je Drecun.
U suprotnom, kako je dodao, moraće se ići na radikalnije mjere kako bi se smanjila javna potrošnja.
- Ako izostanu pozitivni efekti i ne bude korekcija na prihodnoj strani budžeta, mislim da je neizbježno smanjivanje plata i penzija, uz otpuštanja u javnom sektoru- naveo je Drecun.
Struka ispred politike: Ekonomski analitičar Siniša Lekić konstatuje da smo do sada probali nekoliko varijanti- od emisije državnih obveznica na domaćem i međunarodnom tržištu do povlačenja kredita kod stranih komercijalnih banaka uz zalaganje državnog zlata.
-Ove opcije zaduživanja sad teško mogu da se iskoriste. Mislim da je zaduživanje kod komercijalnih banaka, kako stranih tako i domaćih, preskupo, posebno što je rastom javnog duga naš kreditni rejting opao, pa kamate za nas nisu nimalo jeftine. Sve mogućnosti koje su bile na domaćem tržištu su višestruko nepovoljne, počev od visoke cijene kredita, pa do toga da se domaće banke sve više okreću poslovima kreditiranja države, a sve manje našoj privredi, što bi im trebala biti glavna funkcija. Kada se u obzir uzme da i u narednim godinama dospijevaju enormne obaveze po pitanju otplate glavnica za kredite iz prošlih vremena, mora se ovom problemu prići krajnje objektivno i prvenstveno stručno, jer ovdje više politike nema- zaduženja su ogromna i treba tražiti izlaz, a uzroke tih zaduženja ostaviti političarima za dnevne potrebe. Naravno da treba naći izlaz. Vlada još nije izašla ni sa nagovještajem gdje će potražiti ova sredstva, mislim da je vruć krompir iz prošlog vremena stavljen u fotelju Ministarstva finansija- rekao je Lekić.On sumnja da će Vlada okrenuti MMF-u kao mogućem rješenju, bez obzira što ta finansijska institucija sa sjedištem u Vašingtonu nudi znatno povoljnije kredite od komercijalnih banaka.
-Ti povoljni krediti zahtjevaju velike rezove u našoj državnoj upravi, smanjenje panzija i plata, kao i mnoge druge nepovoljnosti, počev od smanjenja broja zaposlenih i slično. Smatram da se sredstva trebaju naći preko granice- tu prvenstveno mislim na komercijalne kredite kod zapadnih banaka, a trebalo bi uključiti i kinesku Exim banku. Ta banka nam, zbog svojih pravila, možda ne može dati novac za otplatu kredita ili sanaciju budžetskog deficita, ali bi nam mogla odgoditi plaćanje državne kontribucije za auto-put, što bi u ovim uslovima bila vrlo značajna stvar- ističe Lekić.
Naglasio je da je potrebno uključiti domaće i strane eksperte u rješavanje ovog pitanja.
-Naravno da bi priliv novih stranih investicija i bolja naplata poreskog duga, sa otvaranjem novih investicionih projekata, dalo vjetar u leđa da se ovaj problem prevaziđe, posebno što i narednih godina imamo sličnu, ili još goru situaciju. Zadatak je postavljen, još samo da se nađu pare i nema problema. Kredite i obaveze ostavljamo budućim generacijama- zaključio je Lekić.
Traži se strateški partner za zaduživanje: Ministarstvo finansija će se, vjerovatno, zadužiti do propisanog nivoa u prvoj polovini godine, jer je drugu polovinu lakše "izgurati" oslanjajući se na prihode od turizma. U svakom slučaju, bilo bi dobro pronaći, birokratskim rečnikom rečeno, "strateškog partnera" za zaduživanje, dovoljno finansijski moćnog i solventnog, pošto će nam biti potreban i u narednim godinama.
Siniša GORANOVIĆ
