Zakon o zaradama u javnom sektoru, rađen je dvije godine, kritikovan od svakoga ko nešto zna o realnoj ekonomiji, ali je DPS i Žugić istrajao i kao rezultat imamo više od 50 miliona eura povećanja izdvajanja u budžetu po tom osnovu.
Kada su vidjeli da to vodi slomu finansija, Žugić je počeo - kao savjetnik premijera a kasnije i kao guverner - da traži da se izmijeni. Tako smo dobili Vladin predlog da se zarade javnih funkcionera smanje za osam odsto ali i ukidanje (zamrzavanje) naknada po osnovu minulog rada.
Što tačno znači ukidanje naknada za minuli rad, objasnili su sinoć. Dakle, zaposlenima u javnom sektoru neće biti smanjene plate, već će ostati na nivou od ove godine, saopšteno je Portalu Analitika iz Ministarstva finansija.
Koliko iznose uštede: Ipak, ponešto će im biti uzeto iz džepa. Onom ko prima 500 eura, neće se povećati zarada po osnovu minulog rada od 2,20 do 4,60 eura mjesečno u zavisnosti od dužine staža. Po tom osnovu, planirane su uštede od 2,8 miliona eura.
Očekivano je i smanjenje nadoknada za majke sa troje i više djece. Prirodno bi bilo i da ovaj zakon, usvojen glasovima opozicije i SDP-a, nije ni donijet, imajući u vidu sve manjkavosti, ili makar da je došao do Ustavnog suda.
Ali bila je izborna godina i svako svoju kalkulaciju. U međuvremenu su mnoge majke napustile poslove, izdvajanja porasla na oko 60 miliona eura i svakome je bilo jasno da tako ne može.
"Očekivano je smanjenje naknada, jer se u implementaciji ovog zakonskog rješenja odmah vidjelo da je znatno veliki broj korisnika od očekivanog broja. Transferi za socijalnu zaštitu su bili u prošloj godini preko 25% tekuće budžetske potrošnje, što inače budžetu daje veliku socijalnu dimenziju. Očigledno, nema dovoljno sredstava za ovu, ali i mnogu drugu socijalnu problematiku da bude bolje tretirano", kazao je za Portal Analitika dekan MBS Dragoljub Janković.
Obesmišljena socijalna pravda: Za Aleksandra Damjanovića iz SNP-a to je, međutim, samo jedna u nizu orginalnih doprinosa da se obesmisli načelo socijalne pravde.
„Na taj način će Vlada smanjiti prosječnom funkcioneru 70, 80 eura, što je u apsolutnom iznosu kao što će biti smanjenje naknada majkama sa troje ili više djece. To dovoljno govori o politici Vlade i tome što stavljaju u isti koš one sa najvećim primanjima i najugroženije kategorije“, kazao je Damjanović za Portal Antena M.
Očekivano i je uvođenje nove akcize na gorivo. To je u više navrata najavljeno, cijena nafte na svjetskom tržištu je još uvije niska, ali je pitanje je samo da li će ovog puta uraditi sve u skladu sa zakonom i uvesti nove akcize izmjenama zakona, ili će ponovo eksperimentisati raznim uredbama koje će oboriti Ustavni sud.
Samo po tom osnovu očekuje se prihod od 32 miliona eura, što je veći iznos od svih ostalih zajedno na prihodnoj strani budžeta. Povećanje cijene goriva, do sad je pratilo i povećanje ostalih cijena, tako da će svi dobro osjetiti novi namet.
Da li je trebalo naplatititi dugove i oporezovati bogatstvo: Drugo je pitanje pravednosti. I da li je vlada imala načina i volje da nedostajući novac namiri na drugi način - oporezivanjem bogataša, suzbijanjem sive ekonomije, ukidanjem monopola i naplatom zaostalih poreza. Od naplate zaostalih poreza planirano je samo 12 miliona eura, iako je vlada predložila zakon na onovu koga će se poreski dug moći platiti u narednih pet godina.
Poslanik SDP-a i bivši ministar finansija Raško Konjević je kazao da se i dalje štite tajkuni koji duguju za poreze, a novac koji je potreban državnom budžetu dobijaće se od srednjeg i od najsiromašnijeg sloja.
"Dakle, smanjićemo naknade za majke - oni koji nemaju dovoljno da imaju još manje, i kroz povećanje akciza najviše ćemo ugroziti srednji sloj - prosvjetu, zdravstvo, policiju, vojsku, ljude koji žive od svoga rada. Očigledno će nam gorivo postati luksuz. Ovdje se osim o krupnoj prevari radi o državnom udaru na njihov džep, dakle o državnom udaru na srednje i nasiromašnije slojeve”, rekao je Konjević.
Profesor Janković, međutim, smatra da je projektovana naplata poreskog duga niska u odnosu na ukupan dug ali i da je vjerovatno realna, što bi u prevodu značilo da većinu duga uopšte nije ni moguće naplatiti.
Jedna od mjera je i povećanje PDV-a na računarsku opremu sa sedam na 19 odsto, čemu se, kao i povećanju akciza, opštro protivi i Unija poslodavaca, jer će to povećati troškove proizvodnje i poslovanja, te cijene robe i usluga.
Vlada odbacila kritike: U Vladi očigledno ne mare previše za kritike na račun mjera. Premijer Duško Marković kaže da se ne osvrhe na kritike manipulatora te da ne očekuje talas pokupljenja zbog povećanja akciza na gorivo, jer ni kada su se smanjivale cijene naftnih derivate, nijesu drugi proizvodi pojeftinili.
Objašnjava da nije bilo moguće naći mjeru kojom su svi zadovoljnji i da nijesu ugrozili standard najvećeg broja građana.
No, da li je baš tako ili će ipak većina platiti danak državi?
“Da ovo nijesmo uradili pitanje je da li bi mogli isplaćivati penzije i zarade za zaposlene u obrazovanju i zdravstvu i ostale socijalne naknade. Vjerujem da će ove naše odluke dati rezultat“, rekao je Marković.
Ključno pitanje koje, na kraj ostaje, je da li će ove mjere biti dovoljne za konsolidaciju javnih finansija ili nas čeka još neko iznenadjenje?
Vesna RAJKOVIĆ - NENADIĆ
