Uoči govora predsjednika Junkera o stanju Unije za 2016. Komisija je danas izložila način na koji namjerava dalje da podstiče ulaganja kako bi potpomogla zapošljavanje i održivi rast u Evropi i svijetu. Komisija predlaže
produženje trajanja svog uspješnog Evropskog fonda za strateška ulaganja, koji je okosnica njenog Plana ulaganja za Evropu, povećanje njegovih kapaciteta i jačanje njegovih prednosti, i
uspostavljanje novog Evropskog plana za spoljna ulaganja (EIP) za podsticanje ulaganja u Africi i susjedstvu kako bi se ojačala naša partnerstva i doprinijelo ostvarivanju ciljeva održivog razvoja.
Visoka predstavnica Unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Komisije Federika Mogerini izjavila je: „Kada pogledamo Bliski istok i Afriku, vidimo regione sa ogromnim potencijalom čiji razvoj koče ratovi, siromaštvo, nedostatak infrastrukture i slabo upravljanje. Evropska unija je već sada najveći svjetski donator: ulažemo više u razvojnu saradnju nego ostatak svijeta zajedno. Ali isto tako znamo da nam javna sredstva ne mogu biti dovoljna ako želimo iskoristiti taj ogromni potencijal i ostvariti ciljeve održivog razvoja. Evropska preduzeća već stvaraju radna mjesta i podstiču rast u cijelom našem susjedstvu i u Africi na dobrobit naših partnera i evropskih građana. Osim što će se Evropljanima pružiti novi uslovi za proširenje njihovog poslovanja i rad u drugim zemljama, novim Planom za spoljna ulaganja osiguraće se podrška za ekonomski i društveni razvoj u zemljama partnerima te za ostvarivanje strateških ciljeva naše spoljne politike, od bezbjednosti do globalnog razvoja.”
Potpredsjednica Kristalina Georgieva, zadužena za budžet i ljudske resurse, rekla je:
„U vrijeme sve većih potreba i sve manjih resursa EU mora osmisliti nove načine za djelotvornije korištenje javnih sredstava. To nam je ponovo uspjelo i danas, tako da ćemo uz podršku budžeta EU podstaći ulaganja zahvaljujući kojima će se u Evropi otvoriti nova radna mjesta, a u inostranstvu rješavati glavni uzroci migracija.
Potpredsjednik Jirki Katainen, nadležan za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost, izjavio je: „Plan ulaganja za Evropu pokazao se uspješnim. U okviru Evropskog fonda za strateška ulaganja nudimo dodatna sredstva za inovativne projekte i MSP; Kroz savjetodavni centar pomažemo preduzećima u pripremi njihovih zahtjeva za finansiranje. Preko portala projekata investitore širom svijeta obavještavamo o prilikama za ulaganje u Evropi, a putem unije tržišta kapitala i drugih inicijativa EU uklanjamo prepreke za ulaganja. Jako sam zadovoljan dosadašnjim rezultatima Plana ulaganja i radujem se što ću sljedećih sedmica moći da raspravljam o našem novom predlogu sa poslanicima u Evropskom parlamentu i državama članicama.”
I. Plan ulaganja za Evropu
U novembru 2014., samo tri sedmice od preuzimanja dužnosti, Komisija je najavila Plan ulaganja za Evropu u kojem joj je strateški partner Evropska investiciona banka (EIB). Nakon uspješne prve godine očekuje se da će Evropski fond za strateška ulaganja (EFSU) – koji je okosnica Plana ulaganja – mobilizovati 116 milijardi EUR u 26 država članica i donijeti koristi više od 200 000 malih i srednjih preduzeća (MSP).
S obzirom na dosadašnji uspjeh plana i njegove ohrabrujuće signale koji upućuju na znatno povećanje niskih nivoa ulaganja u Evropi, Komisija želi da udvostruči trajanje i finansijske kapacitete EFSU-a, čime će se promoterima projekata pružiti potrebna sigurnost i omogućiti nastavak fonda u budućnosti.
Danas je Komisija predstavila zakonodavni predlog kojim bi se prvobitno zamišljeno trajanje EFSU od tri godine (2015. – 2018.) i njegova ciljana vrijednost od 315 milijardi eura povećali na iznos ulaganja od najmanje pola biliona eura do 2020., što je godina s kojom završava tekući višegodišnji finansijski okvir. Kako bi se dodatno povećali kapaciteti EFSU i ostvario cilj udvostručenja ulaganja, Komisija poziva države članice da i one daju svoj doprinos. Za period nakon 2020. Komisija namjerava da predstavi predloge kojima se želi osigurati nastavak strateških ulaganja na održivom nivou.
Komisija takođe želi da naglasi važnost dodatnosti mobilizacijom još veće količine privatnih ulaganja. EFSU 2.0 biće usmjeren na finansiranje većeg broja
prekograničnih i održivih projekata, čime će se EFSU povezati s ambicioznim ciljevima Pariškog sporazuma o klimi COP21. A Komisija predlaže dalje povećanje transparentnosti tako što će se dati precizne informacije o tome zašto je određeni projekat odabran te kako ispunjava kriterijume utvrđene Uredbom o EFSU, što je dokaz njegove „dodatnosti”.
Kako bi se EFSU dodatno poboljšao, Komisija namjerava da se pozabavi pitanjem geografske pokrivenosti stavljanjem većeg naglaska na pružanje lokalne, tehničke pomoći u državama članicama onima koji žele podnijeti zahtjev za finansiranje. Predlaže i dalje pojednostavljivanje kombinovanja zahtjeva za finansiranje iz EFSU s drugim izvorima finansiranja u EU, kao što su evropski strukturni i investicioni fondovi (ESIF).
Budući da je EFSU bio tako uspješan, njegov dio posvećen MSP povećan je već u julu 2016. prenosom 500 miliona EUR garancija EU iz dijela za infrastrukturu i inovacije. Osim toga, Komisija predlaže jačanje socijalne dimenzije EFSU povećanjem ukupnog iznosa finansijskih instrumenata za podršku socijalnim preduzećima i mikrofinansiranju sa 193 miliona EUR na 1 milijardu EUR, čime bi se prema očekivanjima mobilizovalo skoro 3 milijarde EUR ukupnih ulaganja.
II. Evropski plan za spoljna ulaganja
Danas je Komisija najavila i novi evropski plan za spoljna ulaganja (EIP). Svrha tog instrumenta je podsticanje ulaganja u Africi i zemljama EU susjedstva, naročito radi pružanja podrške socijalnoj i privrednoj infrastrukturi i MSP, kao i uklanjanjem prepreka privatnim ulaganjima. Doprinosom od 3,35 milijardi EUR iz budžeta EU i evropskog fonda za razvoj, kroz EIP će biti podržane inovativne garancije i slični instrumenti kao podrška privatnim ulaganjima, zahvaljujući čemu će se uz pomoć EIP moći mobilizovati do 44 milijarde EUR ulaganja. Ako države članice i ostali partneri ulože koliko i EU, ukupan iznos bi mogao doseći 88 milijardi EUR.
Pokretanjem ulaganja u zemljama partnerima EIP će doprinijeti sprovođenju Programa održivog razvoja do 2030. i Akcionog plana iz Adis Abebe o finansiranju razvoja. Njegov doprinos će isto tako biti ključan kada je riječ o rješavanju glavnih uzroka migracija, jačanju naših partnerstava i rješavanju dugoročnih uzročnika velikih migracija ljudi.
EIP se sastoji od tri komplementarna stuba:
Mobilizacija ulaganja kombinovanjem postojećih mehanizama ulaganja s novom garancijom u okviru novog Evropskog fonda za održivi razvoj (EFOR). EFOR će se sastojati od dvije regionalne platforme za ulaganja za Afriku i susjedstvo EU.
Jačanje tehničke pomoći za šire područje politika kako bi se podržala tijela javne vlasti i preduzeća u partnerskim zemljama. Cilj je da im se pomogne da bolje pripremaju i promovišu projekte i privuku više ulaganja.
Poboljšanje opšteg poslovnog okruženja podsticanjem dobrog upravljanja, suzbijanjem korupcije i uklanjanjem prepreka ulaganjima i poremećaja na tržištu.
Osim toga, operacije kreditiranja Evropske investicione banke (EIB) sastavni su dio EIP. U tu svrhu Komisija će povećati budžetske garancije EU u okviru mandata EIB za spoljno kreditiranje za ukupno 5,3 milijarde EUR. EIB će tako u periodu od 2014. do 2020. u okviru EU garancija odobriti kredite u ukupnom iznosu od 32,3 milijarde EUR.
EIP pruža integrisani okvir kojim se omogućava puna saradnja među EU, državama članicama, partnerskim zemljama, međunarodnim finansijskim institucijama, donatorima i privatnim sektorom. Poboljšaće se način na koji se koriste oskudna javna sredstva i način na koji javna tijela i privatni investitori sarađuju na investicionim projektima.
EU će preko EIP dodatno doprinijeti globalnoj strukturi za razvoj i upravljanje migracijama, a to su dva pitanja koja će biti glavna tema rasprave na sljedećem zasjedanju Generalne skupštine UN.
Kontekst:
Od novembra 2014. Komisija je mobilizovala znatna finansijska sredstva EU na inovativan način kojim se osigurava najveći mogući učinak javnih sredstava i pokreću privatna ulaganja. Održive investicije, a posebno ulaganja u infrastrukturu i mala i srednja preduzeća, u fokusu su političkog djelovanja Komisije, posebno putem djelotvornije upotrebe ograničenih budžetskih sredstava EU i mjera za poboljšanje opšteg poslovnog okruženja. Taj pristup će takođe biti koristan i izvan EU u nastojanju da se riješe brojni izazovi u susjednim zemljama i Africi.
Plan ulaganja za Evropu sastoji se od tri stuba. Prvi je Evropski fond za strateška ulaganja, iz kojeg se obezbjeđuje garancija EU za mobilizaciju privatnih ulaganja. Drugi stub čine Evropski savjetodavni centar za ulaganja i Evropski portal projekata ulaganja, kojima se pomaže da investicioni projekti dopru do sektora realne ekonomije, osiguravanjem tehničke pomoći i veće vidljivosti prilika za ulaganje. Treći se sastoji u uklanjanju regulatornih prepreka ulaganjima na nacionalnom nivou i nivou EU.
Evropski savjetodavni centar za ulaganja pokrenut je 1. septembra 2015. Promoteri projekata, javni sektor i privatna preduzeća mogu dobiti tehničku pomoć pri pokretanju svojih projekata, kako bi oni postali zreli za ulaganje. Mogu dobiti i savjete o mogućim izvorima finansiranja, a dobijaju i pristup širokoj paleti tehničkog i finansijskog stručnog znanja. Kako bi se investitorima obezbijedila bolja preglednost prilika za ulaganje koje se nude u EU, Komisija je kreirala Evropski portal investicionih projekata, koji je postao aktivan 1. juna 2016. Promoteri projekata mogu podnositi svoje projekte na internetu, gdje se ti projekti uparuju s odgovarajućim prilikama za ulaganje – svojevrsna usluga pronalaženja partnera.
Kada je riječ o uklanjanju prepreka ulaganjima, Komisija je već predložila konkretne inicijative za podsticanje ulaganja i lakše finansiranje realnog sektora ekonomije, kao što je smanjenje kapitalnih zahtjeva za društva za osiguranje i reosiguranje u pogledu ulaganja u infrastrukturu. Osim toga, strategija energetske unije, strategija unije tržišta kapitala, strategija jedinstvenog tržišta i strategija jedinstvenog digitalnog tržišta te paket o kružnoj ekonomiji redom sadrže konkretne mjere kojima će se, ako se u potpunosti sprovedu, ukloniti prepreke, podsticati inovacije i dodatno poboljšati investicioni ambijent. Dalje, države članice moraju nastaviti da sprovode potrebne reforme za uklanjanje prepreka ulaganjima koje su utvrđene u kontekstu evropskog semestra u područjima kao što su nesolventnost, javne nabavke, pravosuđe i efikasnost javne uprave ili sektorskih propisa.
Ulaganja su isto tako ključni činilac za preobražaj razvojne politike i pomoći kako bi se na bolji način doprinijelo ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i pokušali riješiti brojni izazovi u susjednim zemljama i Africi. Pametna i održiva ulaganja mogu igrati ključnu ulogu u podsticanju zapošljavanja i rasta u zemljama u razvoju jer donose veću stabilnost i bolje uslove na terenu u nestabilnim zemljama koje su pogođene sukobima.
Jedan od glavnih izazova za zemlje u razvoju ostaje ostvarivanje inkluzivnog i održivog rasta i zapošljavanja. Kada je riječ o direktnim stranim ulaganjima u zemlje u razvoju, samo 6 % otpada na nestabilne zemlje[1], pa je tamošnji nivo ulaganja po glavi stanovnika gotovo pet puta niži nego u ostalim zemljama u razvoju. Slično tome, troškovi osnivanja preduzeća u nestabilnim zemljama gotovo su tri puta veći od onih u zemljama koje nisu nestabilne. Stopa rasta u Africi na najnižem je nivou od 2009. bez obzira na kontinuirani demografski rast. U kombinaciji sa velikim bezbjednosnim problemima, taj trend povećava siromaštvo.
Posljednjih godina EU se bavila odgovaranjem na najhitnije potrebe migranata i izbjeglica iz Afrike i EU susjedstva. EU takođe podržava zajednice domaćine u partnerskim zemljama.
Dana 7. juna 2016. Evropska komisija donijela je Komunikaciju o uspostavljanju novog Okvira za partnerstvo sa trećim zemljama u okviru Evropskog migracijskog programa, pomoću kojeg je EU znatno povećala svoju podršku zemljama partnerima za upravljanje migracijama i izbjeglicama. Konkretan primjer je uspostavljanje Kriznog uzajamnog fonda EU za Afriku i brz početak korištenja početnog iznosa od 1,8 milijardi EUR njegovih sredstava. Do sada su u okviru tog uzajamnog fonda odobreni projekti u vrijednosti od oko 930 miliona EUR, a prvi su se već počeli sprovoditi na terenu. Projekti su raznovrsni: od poboljšanja kapaciteta preko boljeg upravljanja tokovima migranata i izbjeglica do dugoročnije podrške za osiguravanje otpornosti, stabilnosti i novih radnih mjesta s posebnim naglaskom na mlade.
Drugi primjer je Regionalni uzajamni fond EU za odgovor na sirijsku krizu. Fondom se obezbjeđuje usklađeniji, brži i integrisaniji odgovor EU na krizu objedinjavanjem raznih finansijskih instrumenata EU i doprinosa država članica u jedan fleksibilan i brz mehanizam s ciljnim iznosom od 1 milijarde EUR, prvenstveno za potrebe dugoročnije otpornosti sirijskih izbjeglica u zemljama susjedstva te za podršku zajednicama domaćinima i njihovim upravama. Ukupna vrijednost Fonda trenutno doseže 733 miliona EUR.
Ciljevi održivog razvoja dio su Programa održivog razvoja UN do 2030., čiji je ključni element Akcioni plan iz Adis Abebe o finansiranju razvoja. Međunarodna zajednica je u Adis Abebi priznala da bi za obezbjeđivanje uspješnosti napora u oblasti razvoja, zvaničnu razvojnu pomoć trebalo dopuniti promjenama koje je potrebno unijeti u prakse pojedinačnih država (između ostalih, mobilizaciju domaćih resursa) i prakse na globalnom nivou (takođe u svrhu podsticanja ulaganja i promovisanja cjenovno pristupačnog i stabilnog pristupa finansiranju). Te promjene su potrebne kako bi međunarodna zajednica mogla podržati partnerske zemlje u rješavanju ekonomskih, socijalnih i ekoloških izazova.
Dodatne informacije
Komunikacija: „Jačanje evropskih ulaganja za zapošljavanje i rast: Prema drugoj fazi Evropskog fonda za strateška ulaganja i novom evropskom planu za spoljna ulaganja” dostupna je ovdje.
Za više informacija o predlogu za produženje EFSU pogledajte ovo saopštenje.
Komisijina ocjena prve godine primjene EFSU dostupna je ovdje.
Dosadašnji rezultati EFSU uključujući pregled aktivnosti po sektoru i zemlji dostupni su ovdje.
Za više informacija o predlogu evropskog plana za spoljna ulaganja pogledajte ovo saopštenje.
Informativni članak o predlogu evropskog plana za spoljna ulaganja dostupan je ovdje.
[1] Prema izvještaju OECD iz 2015. „States of Fragility”, u 2012. su ta ulaganja iznosila 38,7 milijardi USD.
