On je istakao da najavljenu gradnju nekoliko hotela visoke kategorije treba posmatrati u kontekstu strategije diferenciranja turističkog proizvoda po kvalitativnom osnovu, što neminovno dovodi i do adekvatnog brendiranja destinacije.
ANALITIKA:Kako ocjenjujete dosadašnje tendencije kada je turistička sezona u Crnoj Gori u pitanju, u kontekstu publikovanja različitih podataka kada su u pitanju ugostitelji sa jedne strane i zvanična statistika sa druge strane? Da li očekujete da će najavljena gradnja nekoliko hotela visoke kategorije doprinijeti poboljšanju imidža Crne Gore kao destinacije?
ŽUPANOVIĆ: U ovom trenutku je nezahvalno komentarisati ukupan broj turističkih konzumenata, kao i krajnje finansijske efekte turističke sezone, jer treba sačekati finalne pokazatelje, uključujući i postsezonu. Pored toga, treba detaljno sagledati i analizirati strukturu gostiju po emitivnim tržištima na nivou receptivnih kapaciteta, po smještajnim jedinicama, ali i na nivou restoraterskih sadržaja, jer postoje značajna odstupanja u domenu diskrecionog dohotka turista sa raznih emitivnih tržišta. Paralelno sa navedenim, treba detaljno analizirati i mogućnosti daljeg unapređenja ukupne saobraćajne pristupačnosti, kako bi se minimizirali navedeni gepovi po ovom osnovu. Kada je u pitanju izgradnja hotelskih kapaciteta, ukoliko se ista realizuje, treba je posmatrati u kontekstu daljeg jačanja osnovnih u odnosu na komplementarne smještajne kapacitete, ali i u kontekstu ostvarenja adekvatnih jediničnih finansijskih prinosa i nivoa zaposlenja, a zbog značajno većeg kvalitativnog nivoa kada je u pitanju pružanje usluga na nivou hotelskih sadržaja u odnosu na privatan smještaj. Pored toga, treba je posmatrati u kontekstu strategije diferenciranja turističkog proizvoda po kvalitativnom osnovu, što neminovno dovodi i do adekvatnog brendiranja destinacije.
ANALITIKA: Kako nadomjestiti manjak hotelskih smještajnih kapaciteta u Herceg Novom i Kotoru?
ŽUPANOVIĆ: Prevashodno treba reći da je razvoj navedenih turističkih destinacija Master planom-Strategijom razvoja turizma Crne Gore do 2020.godine predviđen u okviru turističkog klastera Boka Kotorska, te je stoga potrebno unapređenje onih smještajnih kapaciteta koji omogućavaju razvoj onih vidova turizma koji su za navedeni segment predviđeni pomenutim dokumentom. U ovom kontekstu bih apostrofirao puno respektovanje prostorno-planskih i razvojnih dokumenata kada je izgradnja hotelskih kapaciteta u pitanju. Kada su u pitanju komplementarni smještajni kapaciteti, mislim da je neophodna njihova puna inventarizacija, kvalitativno unapređenje ali i bolja organizovanost i integracija- tu prije svega mislim na pravno normiranje, a potom i involviranje modela takozvanih difuznih i integrisanih hotela, čija integracija je poželjna u užim gradskim jezgrima pomenutih destinacija.
ANALITIKA: Zašto italijanski turisti preferiraju Albaniju i grčka ostrva Krit i Krf?
ŽUPANOVIĆ: Ako posmatramo zvanične podatke kada su pitanju turistička kretanja u Albaniji u 2015.godini u odnosu na 2014.godinu, vidjećemo rast broja prevezenih putnika kada su u pitanju sve tri vrste saobraćajne komunikacije, kao i rast broja i dolazaka i noćenja kada su u pitanju i strani i domaći gostiju u hotelskom smještaju. Dakle, u tom kontekstu je i odgovor na Vaše pitanje, da se unapređenjem svih elemenata integrisanog turističkog proizvoda došlo do održive turističke ponude za turističke konzumente sa pomenutih emitivnih tržišta. Ono što mislim da je ipak odlučujuće je adekvatna saobraćajna komunikacija, prevashodno avio (i kada su u pitanju redovni letovi, ali i čarter i niskotarifne kompanije) i trajektna komunikacija kada je Albanija u pitanju, potom pomenuti faktori,ali i adekvatna last minute ponuda kada govorimo o Krfu. Kad je Krit u pitanju, dominira mogućnost izbora više aerodroma. Kad su apostrofirane grčke destinacije u pitanju želio bih da naglasim da su stvoreni osnovni preduslovi za razvoj specifičnih, visokoprofitabilnih vidova turizma poput golfa, ne samo na destinacijskom nivou, već i u okviru određenih hotelskih kompleksa.
ANALITIKA: Koje su ključne stvari na kojima treba raditi u cilju produžetka sezone, odnosno povećanja prihoda u postsezoni?
ŽUPANOVIĆ: Poznato je da se integrisani turistički proizvod sastoji od tri osnovna elementa, od prirodnih i antropogenih faktora, potom saobraćajne pristupačnosti i naposljetku receptivne infrastrukture. Kada su u pitanju antropogeni faktori, tu mislim na punu involviranost kulturnih dobara i kulturno-zabavnih manifestacija, gdje sa posebnom pažnjom treba sagledati tajming održavanja istih. Potom dalji rad na unapređenju komunikativne infrastrukture, u operativnom smislu kada je drumski saobraćaj u pitanju, odnosno logističkom i organizacionom smislu kada je avio saobraćaj u pitanju. Dalji rad na unapređenju receptivne infrastrukture bi omogućio poboljšanje nivoa osnovnih smještajnih kapaciteta, ali i bolju organizaciju i kvalitativno prilagođavanje privatnog smještaja, posebno, kao što sam ranije naglasio, prevashodno putem koncepta difuznih hotela.
Želim da apostrofiram da se navedena tri elementa moraju paralelno razvijati, zbog njihove međuzavisnosti i uticaja na ukupnu održivost turističkog proizvoda u ekonomskom, ekološkom i sociološkom smislu.
Siniša GORANOVIĆ
foto: skalaradio.com, radiodux.me
