On je kazao da je pored Crne Gore i Turska otvorila još jedno poglavlje u pregovorila sa EU.
''Na taj način se pokazala poruka da se proširenje nastavlja i da, i pored izvjesnog izlaska jedne velike članice, one zemlje koje to žele imaju mogućnost da postanu dio EU”, kazao je Pejović na brifingu za predstavnike medija.
On je dodao da je sa Samita u Parizu poručeno sa najvišeg vrha da postoji politička podrška proširenju.
''I frankcuski predsjednik Fransao Oland i njemačka kancelarka, Angela Merkel su uputili jasne poruke da se proširenje nastavlja, da je Zapadni Balkan u fokusu najvažnijih zemalja EU i da će se u tom pogledu i pored Bregzita proces proširenja nastaviti kada je u pitanju Zapadni Balkan”, rekao je Pejović.
On je podsjetio da su prošle četiri godine od početka pregovora Crne Gore sa EU i da su na tom putu 24 poglavlja otvorena i dva privremeno zatvorena.
''Imali smo stalnu dinamiku u otvaranju poglavlja”, istakao je Pejović.
On je rekao da da nije bilo lako otvoriti poglavlja 12 i 13, navodeći da je to razlog što su otvorena u kasnijoj fazi pregovora. “Poglavlje 12 sadrži ogroman broj pravnih akata”, ukazao je Pejović.
Prema njegovim riječima, kada su u pitanju ostala poglavlja, od ukupno 35, 33 poglavlja se pregovaraju, a dva poslednja su tehničke prirode u kojima nema pravne tekovine i pregovora.
''Od 33 u 13 poglavlja smo dobili početna mjerila, dobili smo dodatna očekivanja i zahtjeve EU da bismo ih otvorili, u deset smo ih ispunili, ostala su još tri”, precizirao je Pejović.
On je rekao da su tri najzahtjevnija poglavlja, Životna sredina, Konkurencija i Ekonomska i monterna unija.”Očekujemo naredne godine otvaranje ovih poglavlja”.
Kako je naveo, u 20 poglavlja se radi na završnim mjerilima, a među prvima će biti ispunjena mjerila za poglavlje 30 - ekonomski odnosi sa inostranstvom.
''Imamo vrlo dobre rezultate u poglavlju koje se tiče intelektualne svojine i u poglavlju deset, a to su informatičko društvo i mediji. To su ti prvi kandidati za zatvaranje”, poručio je Pejović.
On je rekao da, kada se sagleda situacija Crne Gore u odnosu na region, svako može biti zadovoljan rezultatima u pregovorima sa EU.
''Mislim da država i društvo idu onim temepom kojim mogu. Ovo je veliki posao, mi nismo zemlja koja ima dovoljne administrativne kapacitete i radimo onako kako ne bi išli prehitro već kvalitetno”, kazao je Pejović.
On je dodao da u odnosu na region, niko ovako brzo i kvalitetno nije napredovao u protekle četiri godine.
Pejović je podsjetio da u Crnoj Gori dvije trećine građana podržava članstvo u EU.
Kako je naveo, poslednje istraživanje je pokazalo da je podrška ciljevima EU sve više prisutna, a u tom segmetu predstojeći parlamentarni izbori će pokazati i raslojavanje, jer u parlamentu postoje i prvi euroskeptičeni stavovi i dolazi do raslojavanja na partije koje su proevropske i one koje se zalažu za druge opcije.
''Mislim da i pored toga što se javljaju euroskeptični stavovi, Vlada će nastaviti nesmanjenim tempom prema članstvu u EU, posebno nakon učljanjenja u NATO”, ocijenio je Pejović
On je istakao da za države na Zapadnom Balkanu ne postoji alternativa EU.
“U tome smo svi složni. U tome su složni politički subjekti ne samo u Crnoj Gori već i drugim državima Zapadnog Balkana”, rekao je Pejović.
On je pojasnio da za otvaranje Poglavlja 27. koje se tiče zaštite životne sredine, ulcinjska
Solana nije uslov, već strategija.
“Kada je u pitanju Solana, mi zajedno sa Delegacijom EU i Evropskom komisijim radimo na izradi studije izvodljivosti za rješavanje pitanja Solane”, pojasnio je Pejović.
Šefica za pregovaračka poglavalja 11, 12, i 13, Danijela Stolica pojasnila je da poglavlje koje se tiče bezbjednosti hrane jedno od najizazovnijih, jer obuhvata ogromnu pravnu tekovinu.
“Za Crnu Goru je predstavljao izazov, jer mi nemam dovoljan broj administrativnih kapaciteta ali smo nakon dvije godine došli do toga da otvorimo to poglavlje. Najveći izazov je bila reorganizacija institucija”, rekla je Stolica.
Ona je istakla da se poglavlje 12 ne bavi uticajem hrane na zdrvalje već njenom bezbjednošću. “U ovom poglavlju je važno da je hrana bezbjedna, a da li nešto ima uticaj na zdravlje ljudi definisano je u poglavlju 28”.
Stolica je rekla da je poglavlje 13 bilo zahtjevno, jer bez obzira na na to kolika je crnogorska flota i dužina obale, zajednička ribarstvena politika obavezuje na uspostavljenje svih adminstrativnih kapaciteta kao i za druge države kao što su Italija ili Španija.
Prema njenim riječima, ribari će morati da se naviknu na strožija pravila, mada je i sadašnji zakon o ribarstvu u potpunosti usaglašen sa zajedničkom ribarstvenom politikom, ali je slaba tačka jačanje administrativnih kapaciteta i sistema kontrole, posebno inspekcije.
“Veliki problem u cijelom svijetu posebno u Mediteranu jeste ilegalni ribolov i mi moramo da jačamo kapacitete kako bi smanjili pritisak na more i ilegalni ribolov”, poručila je Stolica.
Ona je dodala da Crna Gora spremna za otvaranje poglavlja 27.
"U tom smsilu je najvažnija apsorpcija sredstava iz IPE kao i edukacija poljoprivrednih proizvođača kako bi se spremili na ono što ih čeka", dodala je Stolica. (mina)