Agencija za zaštitu konkurencije pokrenula je pred nadležnim sudovima postupak zbog nesumnjivog postojanja kartelnog sporazuma između “Lovćen osiguranja i “Sava Montenegro” osiguranja, kao i postupak protiv budvanskog Vodovoda zbog neopravdano visokih cijena vode, dok su u toku postupci protiv pojedinih trgovaca ljekovima.
Kartelni sporazum dvije osiguravajuće kuće: U godišnjem izvještaju Agencije za zaštitu konkurencije se navodi način na koji su dvije osiguravajuće kuće sklopile kartelni sporazum.
“Agencija je u postupku nesumnjivo utvrdila postojanje zabranjenog sporazuma između dva nezavisna pravna subjekta registrovana za obavljanje djelatnosti osiguranja na teritoriji Crne Gore “Sava Montenegro” i “Lovćen osiguranje”, koji su direktnom razmjenom podataka sa konkurentom na tržištu tokom marta 2013. i aprila 2014. godine pregovarali o zaključenju: Ugovora o međusobnim odnosima kod zajedničkog nastupa na tržištu osiguranja i Ugovora o zajedničkom nošenju i raspodjeli rizika za osiguranje imovine CGES-a. Cijeneći da su Ugovori zaključeni kao saglasnost volja, a ne ugovor po pristupu, to je jasno utvrđeno da su istim predhodili i morali predhoditi posebni pregovori i dogovori u smislu usaglašavanja teksta ugovora kojim se preuzimaju određene obaveze i stiču prava odnosno usklađuje i dogovara zajednički nastup na tržištu dva nezavisna konkurenta. Obje osiguravajuće kuće su obavezne da na tržištu nastupaju i donose poslovne odluke isključivo samostalno, kao i da nezavisno od svojih konkurenata utvrđuje svoje cijene, uslove saradnje sa kupcima osiguranjima, odnosno naručiocima u postupcima javne nabavke. „Lovćen”, odnosno “Sava Montenegro” osiguranje, nijesu smijeli ni razmjenjivati poslovne podatke i informacije, kao direktni ili potencijalni konkurenti, a posebno zaključiti ugovore o zajedničkom nastupu na tržištu Crne Gore, što sve po prirodi posla i postupanja direktno utiče na narušavanje konkurencije, odnosno ekonomskih sloboda na ovom relevantnom tržištu. Cilj zaključenja navedenih sporazuma je eliminisanje međusobne konkurencije i direktno utvrđivanje zajedničke cijene dva najveća konkurenta, a sa krajnjim ciljem spriječavanja, ograničavanja i narušavanja konkurencije na relevantnom tržištu, što posljedično dovodi do ograničavanja i kontrole tržišta, njegovog razvoja i investicija na tom tržištu. Protiv navedenih privrednih društava i odgovornih lica u pravnom licu, podnijeti su zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje u Podgorici”, navodi se u godišnjem izvještaju o radu Agencije za zaštitu konkurencije.
Postupak protiv trgovaca ljekovima: Agencija za zaštitu konkurencije je pokrenula postupak ispitivanja povrede konkurencije po službenoj dužnosti protiv preduzeća „Urion“ iz Podgorice i „Montemedicom“, radi utvrđivanja da li je Ugovor o zajedničkom nastupanju u postupku javne nabavke Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore akt koji za cilj ili posljedicu ima ili može imati sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije na relevantnom tržištu.
“Agencija je, na osnovu raspoloživih podataka i informacija, te izjašnjenja Fonda po ovom osnovu, pretpostavila da je zaključenju spornog ugovora o zajedničkom nastupu u postupku konkretne javne nabavke prethodio dogovor o cijeni, komercijalnim uslovima, međusobnoj podjeli dobara po specifikaciji iz tenderske dokumentacije, kao i međusobne podjele u pogledu mjesta i zdravstvene ustanove kojoj će pojedina dobra biti isporučivana. Ovakva vrsta dogovora između direktnih konkurenata na relevantnom tržištu Crne Gore predstavlja akte koji za cilj ili posljedicu imaju ili mogu imati sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije na relevantnom tržištu, koji su zabranjeni i ništavni. Agencija je takođe utvrdila da do dana donošenja ovog Zaključka, ugovorne strane nijesu podnijele Zahtjev za pojedinačno izuzeće sporazuma od zabrane u smislu člana 12. Zakona, a radi dokazivanja ispunjenosti uslova iz člana 9. Zakona, te je istovremeno ocijenjeno da Ugovor o zajedničkom nastupanju u postupku javne nabavke FZOCG po javnom pozivu br. 02/15 ne ispunjava uslove utvrđene članom 11. Zakona za grupno izuzeće od zabrane. Saglasno svemu navedenom, Agencija je osnovano pretpostavila da Ugovor o zajedničkom nastupu u postupku javne nabavke Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore po javnom pozivu br. 02/15 koji su zaključili „Montemedicom“ i „Urion“ zaključen na dan 29.04.2015. godine predstavlja akt koji za cilj ili posljedicu ima ili može imati sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije na relevantnom tržištu. Dalje aktivnosti na ovom postupku su u toku”, piše u izvještaju.
Postupak protiv budvanskog Vodovoda. Kao klasičan primjer zloupotrebe položaja na tržištu, Agencija je navela neopravdano visoke cijene vode kod budvanskog Vodovoda.
„Agencija je prije pokretanja postupka sprovela značajan broj ispitnih radnji, koje su se prije svega ticale utvrđivanja cijene iste vrste usluga u susjednim primorskim opštinama, gdje su uslovi snabdijevanja, ekonomske prilike preduzeća i građana slične, utvrdila da je cijena snabdijevanja vodom i pružanje usluge odvoda komunalnog i drugog otpada značajno viša u opštini Budva, te s tim u vezi i pripremila sveobuhvatnu sektorsku analizu. Imajući u vidu da je Vodovod Budva jedini privredni subjekat koji obavlja definisanu uslugu snabdijevanja vodom i prečišćavanja i odvođenja otpadnih voda na teritoriji opštine Budva, to je Agencija tokom postupka utvrdila da Vodovod Budva, na definisanom relevantnom tržištu, uživa apsolutno dominantan položaj u skladu sa Zakonom. Agencija je naročito cijenila da je tržišno učešće Vodovoda Budva na definisanom tržištu 100%, da ne postoji mogućnost supstitucije ponude ni tražnje, da kupci nemaju apsolutno nikakvu mogućnost promjene dobavljača nezavisno od uslova, da ne postoji potencijalna konkurencija imajući u vidu finansijske, regulatorne i tehničke barijere za ulazak na tržište, te jasno mogućnost Vodovoda Budva da diktira tržišne uslove u odnosu na samostalno definisane obavezujuće komercijalne uslove pružanja definisane usluge te s toga ima dominantan položaj na tržištu pružanja usluga snabdijevanja vodom i prečišćavanja i odvođenja otpadnih voda na relevantnom geografskom trištu Opštine Budva. Na osnovu detaljno sprovedenih analiza te utvrđenog činjeničnog stanja, Agencija je donijela Rješenje kojim je utvrđeno da je budvanski “Vodovod i kanalizacija”, izvršio zloupotrebu dominantnog položaja iz člana 15 stav 2 tačka 1 i 4 Zakona o zaštiti konkurencije, kojom se sprječava, ograničava ili narušava konkurencija na relevantnom tržištu usluga snabdijevanja vodom i prečišćavanja i odvođenja otpadnih voda na teritoriji Opštine Budva, na način što je Odlukom o cijeni usluga snabdijevanja vodom i prečišćavanja i odvođenja otpadnih voda i Odlukom o naknadama za pružanje komunalnih usluga i korišćenje i održavanje 62 Izvještaj o radu za 2015. godinu mreže, a za vrijeme važenja i primjene navedenih Odluka, neposredno nametnuo neopravdano visoku cijenu usluge putem direktnog utvrđivanja posebne mjesečne naknade za održavanje i očitavanje vodomjera u neprimjereno visokom iznosu od 8,092EUR (sa uračunatim PDV-om), a koja je obaveza plaćanja u ovom iznosu uslovljena kao dodatna obaveza koja po svojoj prirodi i svrsi nije u vezi sa predmetom usluge. Istim Rješenjem, Agencija je zabranila svako buduće postupanje kojim bi Vodovod Budva moglo spriječiti, ograničiti ili narušiti konkurenciju zloupotrebom dominantnog položaja i naložila preduzimanje mjere u skladu sa Zakonom, a srazmjerno učinjenoj povredi, radi otklanjanja štetnih posljedica i uspostavljanja efikasne konkurencije na tržištu, kao i rok za njeno izvršenje, U toku daljih aktivnosti na postupku, podnijet je Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje Budva”, konstatuje se u izvještaju.
Štete od kartelnih sporazuma: Po pravilu, kartelni sporazumi nemaju nikakvih pozitivnih efekata, obzirom da, pored ukidanja tržišne konkurencije, oni i direktno štete interesima potrošača, koji po pravilu moraju plaćati visoke cijene za proizvode obuhvaćene tim ugovorima.
Takvi sporazumi su najčešće tajni, usmeni i neformalni, zbog čega ih je veoma teško otkriti. Praksa je da se članovi kartela dogovaraju o cijenama, obimu proizvodnje, rabatima, izboru tržišta i kupaca koje će snabdijevati robom, dogovaraju uslove u postupcima javnih nabavki, podjeli profita, zatvaranju tržišta za nove konkurente, i sl. Umjesto da su zagovornici slobodne i fer tržišne utakmice, učesnici kartela se oslanjaju na njihovo unaprijed dogovoreno ponašanje na tržištu, što ima za posljedicu gubljenje motiva za proizvodnju i nabavku, odnosno distribuciju novih i kvalitetnih proizvoda ili usluga.
Godinama unazad, Evropska komisija je, nastavljajući obračun sa kartelima na evropskom tržištu, kaznila desetine firmi sa globama vrijednim više stotina miliona eura (!)
Otkrivanje kartelnih sporazuma posebno se cijeni u izvještaju o napretku zemlje na putu ka EU, pa bi zbog toga nadležni sudovi morali žestoko da novčano kazne kartele u Crnoj Gori.
Predrag ZEČEVIĆ
