Očekuje se prisustvo rekordnog broja zemalja: cijeli svijet posvećen je tome da se obećanja koja smo dali u Parizu pretoče u konkretna djela. Duh Pariza je snažan, živ, i rastući.
Posljednjih smo se godina naslušali sumornih predviđanja da će biti nemoguće postići univerzalni sporazum. Uistinu, postojali su jaki razlozi za skepsu. Ali se naša vjera u diplomatiju i multilateralnu saradnju isplatila. A moramo i da kažemo glasno da je Evropa odigrala ključnu ulogu u ostvarivanju konsenzusa za dogovor 195 zemalja.
U susret Pariskoj konferenciju o klimatskim promjenama, naša je Unija mobilisala svoju mrežu od 3 000 Delegacija Evropske unije i ambasada država članica širom svijeta. Ovaj dijalog sa našim partnerskim zemljama, javnim mnjenjem, poslovnom zajednicom i organizacijama civilnog društva, pomogao je da se izgradi globalna koalicija za borbu protiv klimatskih promjena. To je evropska diplomatija u svom najboljem izdanju: radimo zajedno za dobrobit Evrope i cijelog svijeta.
Tokom same konferencije, Evropa je bila snažan glas podrške visokim ambicijama. Naša diplomatija za klimatska pitanja oformila je savezničku mrežu sa grupom od 79 afričkih, karipskih i pacifičkih država (zemlje AKP-a). Sarađivali smo i sa velikim igračima i sa malim državama u razvoju da bi postigli ono što su, u ovom smislu, najambiciozniji ciljevi. Ova koalicija, sada poznata kao Koalicija “visokih ambicija” je bila igrač koji je doveo do ključnih promjena u Parizu.
No, naš posao nije završen. Pariz je bio samo početak. Nadograđivanje uspješnih saveza koje smo oformili pred i tokom pariskog susreta,biće od ključne važnosti jer će nam biti potrebna međusobna pomoć da bismo ostali na putu prelaska na čistu energiju na globalnom nivou. To je jedini način da se ograniči globalno zagrijavanje do ispod 2°C, a porast temperature na 1,5°C.
Temperatura na globalnom nivou dostiže rekordne nivoe. Uticaj klimatskih promjena prijeti životima i destabilizuje cijele regione. Sada je zajednička akcija širom svijeta potrebnija nego ikad.
Dezertifikacija i suša podstiču masovne seobe, šire epidemije i stvaraju sukobe oko kontrole resursa. Promjena klime je već postala pitanje spoljne politike: ona već utiče na našu sigurnost, sada, u ovom trenutku, ne nekad u dalekoj budućnosti. Suočavanje s ovom globalnom prijetnjom mora da nastavi da bude u samom središtu evropskog spoljnjeg djelovanja – svih 28 ministara spoljnih poslova država članica EU se složilo po tom pitanju. Postupanje povodom neposrednih i posrednihposljedica klimatskih promjena na bezbjednost biće važan dio nove Globalne strategije EU za spoljnu i bezbjednosnupolitikukoja će sljedećeg juna biti predstavljena Evropskom savjetu.
Radi se o složenoj prijetnji, ali već imamo mnoge instrumente koji nam trebaju da bismo djelovali u vezi sa klimatskom nestabilnošću i ograničili rizike po mir. Naši partneri iz zemalja G7 takođe naporno rade na prepoznavanju konkretnih oblasti u kojima je potrebno djelovanje. Ipak, naše strategije djelovanja po pitanju klimatskih promjena, humanitarne pomoći i pitanja izgradnje mira moraju biti snažnije integrisane. U svim našim pravcima djelovanja mora se voditi računa o klimatskim promjenama, kako je i sugerisano Agendom Ujedinjenih nacija zaodrživi razvoj do 2030. godine.
Kad je vremena malo, a finansijski resursi su ograničeni, ne možemo da priuštimo dupliranja i nedosljednosti. Nacionalni programi klimatske adaptacije mogu da identifikuju i promovišu zajedničke prednosti i sinergije sa drugim oblastima, kao što su oblasti ekonomskog i društvenog razvoja, zdravstvene zaštite, zaštite životne sredine, i, naravno, mira.
Sada nam je prioritet brza ratifikacija i stupanje na snagu Pariskog sporazuma. Ovo bi poslalo važan signal svijetu da su evropske vlade ozbiljne po pitanju klimatskih promjena, a mi ćemo sprovesti u praksi ono što je dogovoreno na papiru.
Iz istog razloga ne možemo da gubimo vrijeme na uvođenje klimatskih akcionih planova koje smo pripremili prije Pariza. Podržaćemo naše partnere širom svijeta u njihovoj pripremi za sprovođenje, te ćemo i dalje sarađivati sa nedržavnim činiocima kakvi su privredni subjekti, gradovi u mnogi drugi. Svi moramo da učestvujemo u zajedničkim globalnim naporima koji su pred nama.
Vrijeme je da se bacimo na zahtjevan posao ispunjavanja obećanja iz Pariza. Trebaće nam ista ambicija i osjećaj zajedničke usmjerenosti koji je i doveo do sporazuma. Naša će Unija, kao i dosad, zadržati vodeću uloguna putu ka zelenijoj i sigurnijoj planeti.
Autori teksta: Federika Mogerini, Visoka predstavnica EU i potpredsjednica EK za spoljnu politiku i bezbjednost i Migel Arias Kanjete, evropski komesar za klimatska pitanja
