Prezican datum otvaranja, dodaje on, nije moguće odrediti, jer postoji procedura.
- Nakon usvajanja strategije na Vladi i zaključka Savjeta EU da smo ispunili početno mjerilo, Crna Gora i Evropska komisija pristupiće izradi pregovaračke pozicije. Ne postoji pravilo koliko procedura može trajati, pa je nezahvalno prognozirati. Međutim, smatram realnim da pregovore za ovo zahtjevno poglavlje otvorimo krajem ove, eventualno početkom naredne godine – kaže Gvozdenović.
POBJEDA: Znači li to da će Crna Gora do 2020. zakonodavstvo u ovoj oblasti u potpunosti uskladiti s pravnom tekovinom Evropske unije?
GVOZDENOVIĆ: Proces usklađivanja se sastoji iz transpozicije, implementacije i primjene pravne tekovine EU. Naš plan je da do 2020. u potpunosti transponujemo važeće odredbe pravne tekovine EU i uspostavimo njihovu primjenu.
Međutim, potpuna primjena cjelokupne pravne tekovine u ovoj oblasti neće biti moguća do tog datuma zbog visokih investicionih ulaganja neophodnih za izgradnju infrastrukture koja treba da omogući potpunu primjenu pojedinih evropskih propisa. Prvenstveno, mislim na infrastrukutru za tretman komunalnih otpadnih voda, upravljanje čvrstim otpadom i za snabdijevanje vodom za piće. Za takve slučajeve biće neophodno Evropskoj komisiji ispostaviti zahtjeve za prelaznim periodima koji će biti ključni predmet pregovora za ovu oblast. Prema ekonomskoj i finansijskoj analizi, a na osnovu troškova priuštivosti, Crna Gora će, na primjer, biti spremna za potpunu primjenu Direktive o tretmanu komunalnih otpadnih voda tek 2035. godine. Znači, do tog datuma imaćemo izgrađenu kompletnu infrastrukturu u skladu sa evropskim standardima, koji se traže tom direktivom.
POBJEDA: Koji su ključni izazovi za sprovođenje strategije?
GVOZDENOVIĆ: Prvenstveno, potrebno je obezbijediti i na adekvatan način organizovati odgovarajuće administrativne kapacitete koji će moći da, u roku od manje od četiri godine, izvrše potpunu transpoziciju evropske pravne tekovine.
Drugo, paralelno s tim, potrebno je na državnom i lokalnom nivou izgraditi odgovarajuće kapacitete za sprovođenje obaveza preuzetih prenošenjem evropskih normi u nacionalne propise. U to ulazi i uspostavljanje stručnih kapaciteta za efikasnu apsorpciju finansijskih sredstava, koje očekujemo iz evropskih strukturnih i kohezionih fondova nakon pristupanja Evropskoj uniji. Pošto su za potpunu primjenu određenih propisa potrebna velika infrastrukturna ulaganja i s time kasnije povezani troškovi upravljanja, neophodno je, već sada, u Crnoj Gori uspostaviti stalne ekonomske instrumente, preko kojih bi se obezbjedio značajan dio potrebnih domaćih sredstava. Zato je u Zakonu o životnoj sredini predloženo formiranje ekološkog fonda, kao jednog od ekonomskih instrumenata.
I posljednje, ali ne manje važno, i nešto s čim treba početi odmah, jeste podizanje svijesti građana o životnoj sredini.
POBJEDA: Predviđa li strategija rokove za usaglašavanje i prelazne rokove ili derogaciju za pojedine propise?
GVOZDENOVIĆ: Zbog karaktera propisa koji regulišu klimatske promjene, a koji zahtijevaju primjenu od trenutka pristupanja EU, ovim dokumentom nijesu planirani derogativni rokovi, što se može vidjeti iz akcionog plana koji prati strategiju. Inače, generalno, u oblasti životne sredine i klimatskih promjena permanentne derogacije, odnosno permanentna odstupanja od pravne tekovine EU nijesu moguća, ili se mogu eventuelno tražiti samo u izuzetnim slučajevima. Država kandidat može tražiti samo vremenski vrlo ograničene prelazne rokove za potpunu primjenu određenih direktiva, za koje mora u pregovorima predložiti dovoljno snažne argumente.
(opširnije u Pobjedi)
